StoryEditor
Hrvatskani loš rejting nije prepreka

S najnovijim zaduženjem, javni dug Hrvatske prebacit će 200 milijardi kuna

Piše PSD.
20. studenog 2013. - 17:41
Hrvatskoj za nova zaduživanja u inozemstvu nije prepreka ni izrazito niski kreditni rejting, popularno zvan 'smeće', dočim je početkom tekućeg tjedna na stranim tržištima uspjela prodati milijardu i 750 milijuna dolara obveznica uz prinos za kupca od 6,2 posto.

Investitori su, kako za Slobodnu komentira burzovni analitičar Iztok Likar, procijenili kako im se isplati kupiti hrvatske obveznice uz sav rizik koji nosi rejting 'smeća' izdavatelja obveznica.

- Imaju investitori u svom portfelju obveznice i sa većim prinosom od 6,2 posto, znači i sa većim rizikom naplate. A imaju u portfelju i obveznice sa prinosom od tri posto ili čak i manje od toga. To je uobičajeno ponašanje investitora i njihova procjena te raspodjela rizika – navodi Likar.

Osim Hrvatske, još neke zemlje sa rejtingom 'smeća' ili rejtingom nadomak 'smeću', poput Slovenije i Mađarske, uspjele su ovih dana prodati svoje obveznice investitorima.

Izdane obveznice dolaze na naplatu hrvatskom proračunu za deset godina, a prikupljenih 1,75 milijardi dolara poslužiti će, prema riječima zamjenika ministra financija Borisa Lalovca, za financiranje početka iduće proračunske godine.

Obveznice su, ustvrdio je Lalovac za HRT, prodane već sada jer se nagodinu očekuju nepovoljniji uvjeti zaduživanja. No, svi se slažu da ni ovo nije povoljno zaduživanje, budući je prilikom posljednjeg prodaje obveznica u ožujku ove godine Hrvatska postigla prinos od 5,6 posto na 1,5 milijardi dolara prodanih obveznica.

- Da se mogla zadužiti povoljnije, Hrvatska bi to učinila. Izdavatelj prije prodaje ispita tržište i procijeni kakav prinos može ponuditi, ulagači ga pokušaju povisiti i obično se tu nađe neka sredina – kaže Iztok Likar.
   
S najnovijim zaduženjem, javni dug Hrvatske prebacit će 200 milijardi kuna, a samo u idućoj godini na naplatu dolazi 12,6 milijardi kuna.

Potonja stavka može biti i veća ovisno o mogućem dospijeću jamstava koje je država davala na kredite javnih poduzeća.

Upitno je, primjerice, hoće li Hrvatske autoceste moći vratiti makar i dio duga od pet milijardi kuna koji tom javnom poduzeću dolaze na naplatu u idućoj godini.

V. MARJANOVIĆ
Foto: Arhiv CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2021 21:04