StoryEditor
Hrvatskarazličita mišljenja

Radman izjavio da, unatoč Covidu, imamo manje preminulih nego lani, a demografi mu odgovaraju: Na kraju se mrtvi broje! Tada bi ih trebalo biti više

23. listopada 2020. - 21:44
Podaci o višku mortaliteta u Europi ne obrađuju se kako se to radi kod nas, jer oni uzimaju prosjek zadnje četiri godine. Ti podaci sumarno pokazuju 170 tisuća više umrlih u razdoblju od ožujka do lipnja  Ilustracija/AFP

Val podijeljenih mišljenja koja se vežu uz eventualno rigoroznije antikorona mjere potpirio je akademik Miroslav Radman, koji je u "RTL Direktu" naveo da u ovom dijelu godine imamo 967 manje smrti u odnosu na isto razdoblje lani.

Citirao je podatke Državnog zavoda za statistiku, navodeći kako se čovjek zdravim razumom potom pita gdje je tu tako strašan problem. Vodeći se podacima meritorne ustanove, čak se zapitao i zašto je COVID-19 postao takva zvijezda, "celebrity", kada imamo manje smrtnih slučajeva nego u isto doba prošle godine.

Statistika precizno navodi da je u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine uistinu zabilježeno 967 manje smrti u odnosu na 2019. Ali stoji i ovo: kolovoz 2020. godine ima 132 smrtna slučaja više u odnosu na isti mjesec 2019.

Vitalna statistika

Objašnjenje vezano uz smrtnost, eventualne tijekove ili cikluse, zatražili smo od uglednih hrvatskih demografa.

– Analiza strukture uzroka smrti nije moje područje rada, i nisam meritoran za to objašnjenje. Ali mogu govoriti s gledišta vitalne statistike. Koliku će smrtnost korona donijeti, pokazat će vrijeme. Rekao bih i kako nisu svi naraštaji brojčano isto zastupljeni. I ta činjenica može itekako značajno utjecati na broj umrlih u nekoj godini – veli demograf Anđelko Akrap sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

To što je 967 manje smrti u određenom razdoblju ove godine u odnosu na isto lani prof. Akrap vezuje i uz naraštaj koji ulazi u to rizično doba. Primjerice, u razdoblju od 1939. do 1947., u vremenu Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća, imali smo manji broj novorođene djece. Sasvim logično.

– Riječ je o malobrojnijem naraštaju, a samim tim i manjem broju umrlih u rizičnim godinama u nekom budućem statističkom razmatranju. Znači, time i manjim brojem umrlih kada te generacije ulaze u godine povišene smrtnosti – veli demograf Akrap.

Tezu prof. Akrapa prisnažuje i fakultetski mu kolega, izv. prof. dr. Ivan Čipin, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije, koji ne odbacuje činjenicu da je manja smrtnost potencijalno vezana i uz "lockdown". Višemjesečna razdoblja većeg boravka kod kuće automatski znače manje kretanja i boravka na cesti, samim tim i manje prometnih i drugih incidenata koji su mogli uzrokovati smrtne ishode. Na kraju se, kaže i stara narodna mudrost, mrtvi broje. Nažalost, pandemiji se kraj još ne nazire, ali se zato vrlo jasno najavljuje da će broj mrtvih rasti.

– Izneseni statistički broj o 967 manje umrlih veže se uz razdoblje prvih osam mjeseci 2020., a držim da bismo s konačnim brojem trebali pričekati. Istina je da je 967 smrti manje u odnosu na isto razdoblje lani, no stoji i to da je najveći broj umrlih od prosinca do veljače. Pričekajmo neka prođu zimski mjeseci, koji su uskoro pred nama, pa ćemo onda moći sabrati prave rezultate. Mislim da će tek tada biti pravi kolaps – veli prof. Čipin.

Podaci variraju godišnje

Navodi kako ljeto ne definira pravo stanje u konačnom zbiru, jer je to i inače razdoblje u kojem je najmanji broj umrlih. Zato smatra da bi zapravo kalendarski trebalo gledati godišnje razdoblje od trenutka kada je korona startala do ožujka iduće godine.

– I inače podaci o umrlima variraju iz godine u godinu. Da nismo tijekom proteklih mjeseci imali tako jak "lockdown", da smo imali liberalniji pristup nalik na švedski model, vjerujem da bi broj mrtvih bio puno veći. Mislim da bi nas zadesio talijanski scenarij. Podaci o višku mortaliteta u Europi ne obrađuju se na način kako se to radi kod nas, jer oni uzimaju prosjek zadnje četiri godine. Ti podaci sumarno pokazuju 170 tisuća više umrlih u razdoblju od ožujka do lipnja u odnosu na ranije prosječne brojeve. A to nisu baš male brojke – veli prof. Čipin.

Najopasniji dan: najviše se umire 12. veljače


Analizom podataka Državnog zavoda za statistiku o umrlima po danima u razdoblju od 1998. do 2017., najmanje je umrlih u kasno ljeto, dok je "najpopularniji" dan za umiranje bio 12. veljače. U prosjeku su na navedeni datum u veljači umirale 164 osobe, što je za 16,5 posto više od prosječnog dnevnog broja (141) u promatranome 20-godišnjem razdoblju.

Najviše je umrlih u zimskim mjesecima. Među pet najsmrtonosnijih dana u Hrvatskoj su prvi i drugi dan nove godine. S druge strane, analiza Ivana Čipina i Marija Brnića pokazuje da je 31. kolovoza dan u kojem prosječni stanovnik Hrvatske ima najmanju šansu umrijeti. Svih deset datuma s najmanjim rizikom smrti nalaze se u razdoblju kasnog ljeta, nakon sezone godišnjih odmora. Poslije tog razdoblja rizik umiranja kontinuirano raste i svoj vrhunac ima u veljači.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

22. siječanj 2021 11:37