Suša ponovno uzima danak hrvatskoj poljoprivredi, a njezine posljedice neće ostati samo na njivama. Manji prinosi, sve veći proizvodni rizik i pad domaće proizvodnje mogli bi se prije ili kasnije preliti i na cijene hrane, upozorava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić.
U otvorenom pismu poljoprivrednicima, javnosti i Vladi RH Mihelić upozorava da se problem više ne može rješavati samo nakon što šteta nastane. Sušna razdoblja postaju ozbiljan proizvodni rizik, temperature rastu, a voda je često najpotrebnija upravo onda kada je nema dovoljno.
Poruka Hrvatske poljoprivredne komore pritom je jasna: nije dovoljno svake godine nadoknađivati štetu – potrebno je ulagati u proizvodnju koja će moći izdržati ono što dolazi.
Manje domaće hrane
Jedan od najvećih problema je što Hrvatska istodobno ima sve veći klimatski rizik i ozbiljne slabosti u domaćoj proizvodnji.
Kod povrća, prema podacima koje iznosi Mihelić, proizvodnja je s 215.826 tona 2013. godine pala na 208.764 tone godinu poslije, dok domaća proizvodnja pokriva manje od polovice domaćih potreba. Još dramatičniji primjer je kravlje mlijeko: proizvodnja je pala sa 696,1 milijun litara na 454,3 milijuna litara, odnosno gotovo 35 posto.
To otvara pitanje koje nadilazi interese poljoprivrednika: koliko će Hrvatska biti sposobna sama proizvoditi hranu ako se klimatski uvjeti nastave pogoršavati?
Jer kada domaće proizvodnje nema dovoljno, razlika se mora nadoknaditi uvozom. A svaki novi poremećaj na europskom ili svjetskom tržištu tada se puno lakše može preliti i na hrvatske police.
Voda postoji, ali ne dolazi do njive
Poseban problem predstavlja navodnjavanje. Hrvatska ima vodne resurse, ali prema Miheliću nije dovoljno samo imati vodu – treba je dovesti tamo gdje je potrebna i koristiti je na način koji ima gospodarski smisao. Na razini Europske unije 2023. godine stvarno je navodnjavano oko 6,5 posto korištene poljoprivredne površine.
Zato se budućnost poljoprivrede više ne može temeljiti na pretpostavci da će kiša pasti upravo kada je potrebna.
Ali ulaganje u navodnjavanje samo je dio problema. Potrebni su i novi nasadi, plastenici, hladnjače, skladišta, prerada i suvremena tehnologija. Sve to košta, a domaći poljoprivrednik nema neograničen kapital.
Ako se proizvodnja smanjuje, a troškovi prilagodbe rastu, hrana ne može dugoročno ostati imuna na te pritiske. Manja domaća proizvodnja znači veću potrebu za uvozom, a veća ovisnost o uvozu znači i veću izloženost kretanju cijena na drugim tržištima.
Drugim riječima, ono što danas izgleda kao problem poljoprivrednika sutra može postati problem potrošača.
Sam Mihelić upozorava da račun neće ostati samo na poljoprivredniku. Ako se proizvodnja ne promijeni, cijenu će kroz veću ovisnost o uvozu i manju sigurnost vlastite proizvodnje hrane plaćati potrošači, država i gospodarstvo.
Ne traže samo pomoć, nego ulaganje
Zato HPK traži osnivanje snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Ideja nije, kako ističe Mihelić, napraviti još jedan fond za pokrivanje posljedica loše godine, nego osigurati kapital za promjenu proizvodnje.
Novac bi, prema njegovu prijedlogu, trebao omogućiti ulaganja u navodnjavanje, nove proizvodnje, preradu, skladištenje, hlađenje, tehnologiju i povećanje produktivnosti.
Cilj nije samo proizvesti više, nego iz svakog hektara, grla stoke i sata rada stvoriti veću vrijednost.
To bi značilo i promjenu načina razmišljanja o poljoprivredi. Mlijeko ne mora završiti samo kao sirovina, meso ne mora biti samo osnovni proizvod, a poljoprivrednik ne bi trebao najveći dio vrijednosti prepustiti drugima nakon što njegov proizvod napusti gospodarstvo. Veća prerada, skladištenje, kvaliteta i povezivanje s tržištem trebali bi povećati prihod koji ostaje proizvođaču.
Mihelić pritom šalje poruku i samim poljoprivrednicima. Država, kaže, ne može svake godine financirati isti model proizvodnje, dok se sami proizvođači moraju biti spremni mijenjati, ulagati, povezivati i prilagođavati.
-Ne tražim novac zato što je poljoprivredniku teško, poručuje predsjednik HPK, nego kapital za prilagodbu, investicije i konkurentnost, zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....