Turizam je pokretač ekonomske aktivnosti i podizanja standarda života lokalnog stanovništva. Međutim, s porastom broja turista gradovi se suočavaju s izazovima i pritiscima koji ponekad prelaze granice održivosti. Popularnost destinacije povezana je s povećanim brojem dolazaka i noćenja, ali i sve većim pritiscima na infrastrukturu i zajednicu.
Velike investicije u hrvatski turizam, što privatne, što javne, iz sezone u sezonu donose nam izvanredne rezultate. No na trenutke nam se čini kako gubimo tlo pod nogama. Nije iznimka da je špica sezone popraćena nesnosnim gužvama, nervozom i grintanjem lokalaca.
Često pomislimo kako se takvi problemi događaju isključivo nama. Međutim, preopterećenje turističkih odredišta problem je velikog broja mjesta, gradova i država diljem svijeta. Svaka destinacija ima specifične izazove i s njima se nosi na svoj način. Postizanje održivog upravljanja je moguće, ali zahtijeva temeljito promišljanje i implementaciju adekvatnih strategija.
ISKUSTVA DESTINACIJA
U sklopu Dana hrvatskog turizma održala se panel-rasprava na temu "Putovanje u održivost – iskustva destinacija!", na kojoj su sudjelovali Viviana Vukelić, direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Italiji, Danijela Mihalić Đurica, direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj, Ivana Vladović, direktorica TZ-a Splitsko-dalmatinske županije, i Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije. Panel je moderirala Andrea Buča.
Predstavnice HTZ-a u Francuskoj i Italiji predstavile su nam izazove s kojima se susreću te europske zemlje, kao i načine na koje pokušavaju pristupiti rješavanju problema i postizanju održivosti.
– Održivi turizam je turizam odgovoran prema zajednici, kulturnoj baštini i prema nama samima. Francuzi tu visoko kotiraju i tijekom pandemije su počeli još intenzivnije razmišljati o održivosti. Do 2030. godine Francuska bi trebala postati prva svjetska destinacija održivog razvoja te je cijeli niz mjera već stupio na snagu – poručila je direktorica Mihalić Đurica.
Zahvaljujući mjerama i regulacijama koje potiču održivo poslovanje i ponašanje, Francuzima je postalo uobičajeno razmišljati o održivosti i ekološkoj prihvatljivosti pri odabiru destinacija za putovanja, ali i u donošenju svakodnevnih odluka. Pred njima je zadatak da svoje dobre prakse pravilno iskomuniciraju s turistima koji ih posjećuju.
Također, susjedna Italija aktivno planira i provodi mjere kojima je cilj smanjenje masovnosti i preopterećenosti centra najpopularnijih turističkih destinacija.
– Italija je muzej na otvorenom. Međutim, Italija se bori s masovnošću turizma. U 2019. godini Italiju je posjetilo čak 65 milijuna stranih turista. Venecija je napravila nekoliko faza borbe protiv masovnog turizma. Od 2021. kruzeri više ne ulaze na područje Venecije, a od proljeća sljedeće godine ide testna faza naplate ulaska u grad, koja će trajati mjesec dana, i koju će plaćati svi osim rezidenata. Ako test bude uspješan, Venecija će biti prvi grad koji će od 2025. naplaćivati ulaz u grad tijekom cijele godine. Milano ima cilj potaknuti korištenje javnog prijevoza i bicikliranje te se ulazak autom u grad plaća 7 eura i brzina vožnje će uskoro biti ograničena na 40 km/h. Svim mogućim silama žele smanjiti broj automobila u centru te su zato izgradili i veliki broj biciklističkih staza – rekla je direktorica Vukelić.
IZAZOVI U HRVATSKOJ
Kako bi mogli početi s rješavanjem problema, nužno je identificirati najveće izazove s kojim se susreću pojedine hrvatske destinacije te prepoznati očekivanja turista u svrhu kreiranja adekvatne ponude. Ove godine mediji su brujali o rezultatima popunjenosti na početku turističke špice. Iako je uvriježeno mišljenje kako je smanjenje sezonalnosti i produljenje turističke sezone težnja hrvatskih ugostitelja i iznajmljivača, izgleda da nam se jako teško odmaknuti od orijentiranosti na brojke tijekom 90 "udarnih" dana.
– Dalmacija je još neotkrivena. Ono na čemu mi intenzivno radimo je upoznavanje gostiju s destinacijama koje oni još nisu otkrili. Želimo ih upoznati s tim da je Dalmacija lijepa 365 dana u godini. Intenzivno radimo na tome da ne izgubimo svoj identitet. Naš način života razlog je zbog kojeg netko dolazi kod nas, a on je prisutan tijekom cijele godine – poručila je Vladović.
Stoga, ako se želimo odlučiti za održivost, moramo se osloboditi od promatranja rezultata isključivo kroz prizmu brojki dolazaka i noćenja turista te se posvetiti kreiranju kvalitetne ponude i stvaranju sinergije s lokalnom zajednicom.
PRIMJER DOBRE PRAKSE
Turistička zajednica Međimurske županije od ove je godine dobitnik prestižne srebrne nagrade za održivost, koju joj je dodijelila globalna organizacija Green Destinations u Berlinu. Time je Međimurje postalo prva regija s ovom titulom u Hrvatskoj, ali i u široj regiji.
– Održivost košta. Fondovi iz kojih možemo uzeti novac usmjereni su na povećanje održivosti. Tri najvažnija resursa su prostor, ljudi i vrijeme. Mi smo na vrijeme krenuli u priču o održivosti. Što više vremena kradete, to će vas održivost više koštati. Novi Zakon o turizmu stvarno je šansa za sve nas. Mislim da je ova idealna situacija za lokalne zajednice da iskoriste priliku koja im se nudi na dlanu – poručio je Grula.
Hrvatska je u idealnoj poziciji za prelazak na održivo poslovanje. Svijest o važnosti postizanja održivosti nikada nije bila veća, a sredstva nikad dostupnija. Svi preduvjeti su tu, a na nama je da iskoristimo priliku i zakoračimo u zelenu i održivu budućnost.
– Mi trebamo brojiti doživljaje i ljepotu. Znak jednakosti ne stoji između održivosti i brojeva. Cijela Hrvatska je fantastična i naš proizvod je fenomenalan, posebni smo u svakom pogledu. Vjerujem da ćemo s pravim kampanjama i usmjeravanjem ponude postići izvanredne rezultate – zaključila je za kraj Vladović.