Gospodarenje komunalnim otpadom jedan je od ključnih izazova s kojima se Dalmacija suočava, a izgradnja i učinkovito funkcioniranje centara za gospodarenje otpadom u tome imaju važnu ulogu. Kako uspostaviti održiv i funkcionalan sustav, kako povezati potrebe lokalnih zajednica s nacionalnim ciljevima te kakve su perspektive daljnjeg razvoja, samo su neka od pitanja o kojima su govorili sudionici drugog panela konferencije "Gospodarenje komunalnim otpadom u Dalmaciji – Izazovi, rješenja i prilike razvoja".
U drugoj raspravi, naslovljenoj "Izgradnja i funkcioniranje centara za gospodarenje otpadom u Dalmaciji i njihove perspektive", govorili su splitski gradonačelnik Tomislav Šuta (HDZ), makarski gradonačelnik Zoran Paunović (SDP), zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša, direktor Regionalnog centra čistog okoliša Ivan Vukorepa i Toni Kozina, direktor EKO d.o.o. Zadar.
Uvjeren u tri godine
Moderator konferencije, naš kolega Saša Ljubičić, prvo je pitanje postavio splitskom gradonačelniku. Kako je Šuta svojedobno bio direktor CGO-a Lećevica, Ljubičić je Šutu pitao kada se očekuje realizacija.
– Ja sam uvjeren da će taj projekt biti realiziran kroz maksimalno tri godine. Prva faza je napravljena, za drugu čekamo odluku o odabiru. Mogu reći da sam ja bio u Lećevici kada su se potpisivali najvažniji dokumenti. Lokacijska dozvola je ishođena, ali u tom su periodu neke političke odluke bile pogrešne. Tada je bio ministar Dobrović na čelu ministarstva, mi tada osnovne činjenice nismo znali. On je u javnosti govorio ono što neki obični građanin želi čuti, kao da otpad otpuhnete i on nestane – prisjetio se Šuta.
Kaže da je Lećevica samo jedna stavka gospodarenja otpadom na našem području, za čije normalno funkcioniranje trebamo ostvariti i druge stavke.
– A što se tiče samog Centra za gospodarenje otpadom, on nije jedini sustav u cjelokupnom gospodarenju otpadom. Mi govorimo o primarnoj selekciji i zbrinjavanju onoga što smo razdvojili. To je u nadležnosti Grada Splita i svih ostalih gradova i općina – kako taj otpad zapravo primarno selektirati. Naša je dužnost u praksi i službi da se pokrene proces i pokrene gradnja sortirnice na području Splita, koja je nužna. Znači, kad vi otpad razdvojite, da on završi na nekoj sortirnoj liniji, pri čemu je daljnja prerada treća postaja po tom pitanju. Prerada jest treća postaja, ali nije zadnja, i u konačnici je za sve to potrebno da se dogodi i energana. Dakle, Centar za gospodarenje otpadom prihvaća otpad koji ne ide izravno na odlagalište, nego se u Hrvatskoj prerađuje u gorivo iz otpada namijenjeno za cementare – kaže Šuta.
Paunović je podijelio svoja iskustva, koja su poprilično drukčija od splitskih jer Makarska od 2013. godine nema svoje odlagalište pa otpad moraju voziti drugdje. Prvo su otpad vozili u Trogir, a od 2016. do danas voze ga gdje god njihov otpad prihvate. Makarani su samo odvoz platili 3,3 milijuna eura, što je trošak koji građani drugih gradova i općina nisu imali. Njihov problem dodatno se zakomplicirao zbog situacije u Gospiću pa sve teže nalaze nekoga tko će taj otpad prihvatiti.
– Zadnjih deset godina samo odvoz otpada građani Makarske su platili 3,3 milijuna eura. Znači, samo odvoz, ne govorimo o deponiranju, govorimo o odvozu. To su građani Makarske platili, što nisu platili ni građani Brela, ni građani Baške Vode, ni građani Splita, nitko to nije platio. Znači, došla je direktiva "zatvorite svoje odlagalište", mi smo to napravili. I zadnjih 10, 12 godina odvozimo otpad kamo god nas prime i molimo. Znači, to je problem grada Makarske, definitivno, ali nije samo grada Makarske – kazao je Paunović.
Razlike u stopama
Budišu je dopalo pitanje o razlici u stopama odvajanja otpada između dalmatinskih županija i županija na kontinentu. On se, za početak, osvrnuo na procese koji su donekle usporili napredak Hrvatske u pogledu gospodarenja otpadom.
– Osobno se nekako ne slažem sa svim strategijama i s postojećim nacionalnim Planom gospodarenja otpadom, ali to ne znači da odustajemo, jer Hrvatska je baš iz tih političkih razloga zadnjih 15 godina radila dva koraka naprijed, jedan natrag, jedan naprijed, dva natrag... Zapravo je to danas jasno.
Znači, hrvatsko zakonodavstvo je preuzelo činjenicu da kružno gospodarenje otpadom počiva samo na sinergiji materijalne oporabe i energetske oporabe. A da vam je to tako, možete zaključiti jednostavno iz samih europskih direktiva. Danas je dizajn takav da jednostavno ne možete sve reciklirati. Jedina je prava istina da otpada imamo sve više i više. Koliko god izgradite tu infrastrukturu, jedan moderni centar za gospodarenje otpadom neće dati rezultate sve dok u njega budu dolazile nepripremljene količine miješanog komunalnog otpada – kazao je Budiša.
Vukorepa je nešto više rekao o samom projektu Lećevice, za čiju će realizaciju, a kasnije i samo funkcioniranje, biti potrebna suradnja na svim razinama.
– Nemojte pretpostaviti da će se rezultati dogoditi sami od sebe. To su stvari na koje mi ne možemo utjecati. Dakle, mi kontinuirano ulažemo napore da se Centar, sama izgradnja Lećevice, ubrza i da bude ono što nam je u najvećem interesu. Treba staviti naglasak na održivost i vidjeti s onima koji su direktori. Važna nam je suradnja s "Čistoćom", ali i gradonačelnikom Tomislavom Šutom, jer su nam oni najvažniji korisnici. Oni čine otprilike nekih 60-70 posto ukupnih količina na području županije koje će se uvoziti u sam Centar. Mi smo partneri.
Vidite i sami da se maksimalno ulaže što se može da se stopa odvajanja podigne. Treba dati sve od sebe da se stopa odvajanja podigne kako bi taj Centar bio što funkcionalniji. Mi smo projektirani da cijelu godinu radimo u punom kapacitetu. Dakle, postavljamo u punom kapacitetu na tom području obradu. Tako da ja mislim da će biti sve u redu, da će se stopa odvajanja podignuti i da će Karepovac izdržati dok se sam Centar ne otvori. Mislim da nema mjesta histeriji. Ne treba stvarati histeriju u samom gospodarenju otpadom, pa to je posao kao i svaki drugi. Ima svoje određene zakonitosti, cijene i svaka oporaba ima svoju svrhu. Opravdano je da se ljudi plaše ako se Karepovac zatvori – smatra Vukorepa.
Perspektiva
Kozina je dao perspektivu nekoga tko radi u već funkcionirajućem centru za gospodarenje otpadom, onom na području Zadarske županije.
– Mi smo 13. studenoga 2023. krenuli s operativnim radom, uskoro će biti godina dana. Sada sve funkcionira u najboljem redu, imali smo kvarova, uspješno smo ih riješili. Kvarovi su uglavnom proizišli iz neadekvatnog otpada koji je ušao – takoreći, slabo se sortiralo. Mislim da je gospodin iz CIAN-a rekao: "Edukacija, edukacija."
Naša tvrtka postoji 20 godina, proveli smo 300 edukacija, i to u najmlađim kategorijama – praktički predškolci i školarci – i stvarno prikupljanje otpada nije besmisleno. Međutim, odgovornost odvojenog prikupljanja otpada počinje puno prije dolaska u sam Centar. Dakle, to je više odgovornost na komunalnim poduzećima, odnosno na građanima. Umjesto edukacije, rekao bih da su nam potrebni edukacija, infrastruktura i sankcioniranje. Trebamo omogućiti da je što jednostavnije prikupiti i razvrstati otpad. Što se više otpada razvrsta, to se manje dovozi u Centar, pa Centar samim time bude ekonomski isplativiji.
Ispričat ću vam iskustvo u nekoliko rečenica, kolege iz Šibenika i moje, što smo do sada primijetili. Dakle, kombinirano, Centar Bikarac i Centar Biljane Donje zaprimili su do sada pola bloka motora od automobila, miješalicu za beton, sve vrste domaćih životinja... Od ove egzotike kolega je dobio pitona i pola morskog psa, a ja sam dobio set balota bez bulina, pravu tromblonsku minu i gusjenicu od Bobcata – to smo zadnje primili, lijepo zapakirano, tako da nam je prouzročilo na drobilici, da ne kažem, velike štete. To je odloženo na naš hrvatski način – zaključio je Kozina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....