Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je u petak navečer preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je Ministarstvo obrane (MORH) prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.
Pripadnik Oružanih snaga, pozornik koji je 1994. godište, preminuo je u vojarni 123. brigade HV-a. Nakon provedene obuke pozornik je s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest.
Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.
Samo nekoliko mjeseci prije ovog posljednjeg tragičnog događaja, točnije 13. veljače 2024. godine tijekom provedbe provjere motoričkih sposobnosti u vojarni "Pukovnik Marko Živković" preminuo je vojnik u Velikoj Gorici. Riječ je bila o dočasniku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Hitna medicinska pomoć pružena mu je na mjestu događaja.
Osim pripadnika HV-a hrvatsku je javnost 2022. godine potresla i smrt 30-godišnjeg pripadnika ATJ-Lučko kojemu je pozlilo za vrijeme treninga na nasipu u Zagrebu. Preminuo je u bolnici, a još jedan je završio u bolnici. Do tragedije je došlo tijekom treninga, bio je to prvi dan redovne obuke.
Preminuo specijalac ATJ Lučko
Preminuli je imao 30 godina i bio je otac dvoje djece.
"Bio je to redovni trening. Preminuli pripadnik je izabran među kandidatima kao jedan od najboljih po psiho-fizičkim parametrima", rekao je tada za hrvatske medije Mate Bilobrk, zapovjednik ATJ-a Lučko. Preminuli pripadnik, rekao je tada Bilobrk, bio je u interventnoj policiji, s A kategorijom liječničkog pregleda.
Nakon što je prilikom treninga preminuo specijalac ATJ Lučko, nedugo zatim je na isti način umro i vojnik HV-a. Zajedničko im je da su bili mladi i zdravi ljudi, za koje se nije očekivalo da bi fizički trening mogao dovesti do smrtnih posljedica.
Iz MORH-a su se tada oglasili kratkim priopćenjem kako je pripadnik Hrvatske vojske preminuo nakon rekreativnog trčanja.
"Pripadnik Zapovjedništva za kibernetički prostor Oružanih snaga RH preminuo je u ambulanti Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”, nakon što mu je pozlilo poslije rekreativnog trčanja. Obdukcija će se provesti na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku", između ostalog je napisano u priopćenju.
Pet godina prije, dakle 2017. godine MORH je izvijestio kako je u Litvi preminuo 41-godišnji hrvatski vojnik. “Pripadnik 1. Hrvatskog kontingenta koji se nalazio u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Republici Litvi, dana 12. prosinca 2017. godine preminuo je u poslijepodnevnim satima u vojarni Rukla u Litvi.
Riječ je bila o pripadniku HRVCON eFPBG DEU, M.P., rođenom 1976. godine. Pripadniku je tada pozlilo, nakon čega mu je pružena liječnička pomoć u vojarni. Međutim, nakon pokušaja reanimacije, pripadnik je preminuo”, izvijestili su iz MORH-a. Preminuli vojnik bio je sudionik Domovinskog rata.
tjelesni napori koje ne mogu podnijeti
Zašto mladi ljudi, vojnici, u punoj snazi umiru pokušali smo detektirati s dvojicom istaknutih hrvatskih liječnika, specijalista za srce. Jedan od njih je prof. dr. sc. Ivo Vuković, poznati hrvatski kardiolog, a drugi je doc. dr. sc. Mate Petričević, poznati hrvatski kardiokirurg, počelnik Zavoda za kardiokirurgiju KBC-a Split i predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Split.
Naravno idemo s pretpostavkom da su ovako nenadane smrti nastupile kao posljedica srčanog udara ili nekih "skrivenih" srčanih komplikacija.
- Vrlo je vjerojatno da je neprimjeren napor za te osobe bio poticatelj neželjenih događaja. Isto tako se može zaključiti da je kod tih osoba postojala do sada neotkrivena bolest srca, rjeđe pluća. Najčešće se radi o bolesti srčanih arterija, a može biti i drugih struktura u srcu koje mogu izazvati maligne aritmije i/ili akutno zatajenje srca, rekao je dr. Vuković.
Tjelesni napori na koje ljudski organizam ne može odgovoriti najčešći su uzročnici ovakvih događaja.
- Moglo bi se reći s velikom sigurnošću da kardio-respiratorna sposobnost (KRS) unesrećenih nije mogla odgovoriti, odnosno podnijeti razinu tjelesnog napora kojima su bili izloženi. Da bi se ovakvi događaji izbjegli potrebno je osobe koje se izlažu neuobičajenom naporu za njih, preventivno obraditi (kardio-pulmološki) i procijeniti razinu nefizičkog opterećenja. Za to danas postoje alati uz pomoć koji se može s velikom sigurnošću prevenirati - izbjeći neželjeni događaj, istaknuo je dr. Vuković.
I današnji način života umnogome utječe na ovakve tragedije.
- Današnji način života je ubrzan i stresan i on dovodi do brzih promjena zdravstvenog stanja svih nas. Sukladno tome moramo brzo mijenjati strukturu sistematskih pregleda, kroz koje treba iskoristiti blagodati suvremene medicine, u ovim slučajevima procjene kardiorespiratorne sposobnosti, rekao je prof. dr. sc. Ivo Vuković.
Zadebljali srčani mišić
O nagloj srčanoj smrti kod mladih osoba pričao nam je doc. dr. sc. Mate Petričević.
- Ona je najčešće uvjetovana s nekoliko poremećaja, a najčešće se radi o hipertrofičnoj kardiomiopatiji, koja je genetski uvjetovano nasljedno stanje u kojemu je srčani mišić zadebljao, što ga čini neefikasnim u izbacivanju krvi, a isto tako je i otežana opskrba krvlju takvog mišića. To dovodi do teške aritmije, posebno tijekom fizičke aktivnosti. Drugi razlog ovakvim neželjenim događajima mogu biti kongenitalne anomalije kod koronarnih arterija koje neadekvatno opskrbljuju srčani mišić krvlju, što dovodi do srčanog udara tijekom fizičke aktivnosti, rekao je dr. Petričević.
Do ovakvih neželjenih situacija može doći i kod primarne srčane aritmije.
- Tu se radi o poremećaju srčanih električnih impulsa što dovodi do neadekvatne cirkulacije i moguće smrti. Takva stanja, kao ova koja ste nabrojali u proteklih nekoliko godina mogu nastati i od miokarditisa (upala srčanog mišića) koja može nastati i usljed crijevnih viroza (enterovisrus). I na kraju ovakva stanja mogu nastati i usljed Marfanova sindroma, što je poremećaj vezivnog tkiva, gdje može doći do puknuća glavne krvne žile (aorte) što dovodi do nagle srčane smrti, rekao je dr. Petričević.
Kako kaže dr. Petričević, teoretski je moguće ovakve događaje prevenirati, ali vrlo teško, odnosno gotovo nemoguće ako se radi o genetskom nasljeđivanju.
- Budući se ponekad radi o genetski uvjetovanim bolestima koje se ne očitavaju kroz strukturalne, već funkcionalne poremećaje teško ih je uočiti, zaključio je doc. dr. sc. Mate Petričević.
