‘Od svih grickalica, ova je najgora za zdravlje‘: kardiolog apelira da je izbacite ako želite dobro svom srcu

Čips je jedna od omiljenih grickalica kojoj mnogi teško odolijevaju, bilo da ga jedu uz gledanje televizije, tijekom druženja ili kao brzi međuobrok. Ipak, kardiolozi upozoravaju na to da bi upravo ovu popularnu namirnicu trebalo ograničiti, osobito ako je redovito jedemo i pritom ne vodimo računa o količini, piše Parade.

Američki kardiolog dr. Kaustubh Dabhadkar upozorio je na čips kao jednu od namirnica koje mogu nepovoljno utjecati na zdravlje srca. Uz njega je izdvojio i sladoled te zaslađena pića, a problem vidi i u činjenici da ih često konzumiramo automatski, bez razmišljanja o količini.

Problem nije samo u sastavu, nego i u količini

Čips je najčešće pržen, kaloričan i bogat solju, a često sadrži i veće količine nezdravih masnoća. Prema riječima kardiologa, prehrana bogata kalorijama, zasićenim i transmasnim kiselinama te rafiniranim ugljikohidratima može pridonijeti porastu nepovoljnih masnoća u krvi i inzulina.

Vlado Kos/Cropix

Takve prehrambene navike mogu pogodovati nakupljanju kolesterola u arterijama, stvaranju plakova i otvrdnjavanju krvnih žila, čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Posebno je problematično to što mnogi čips jedu nesvjesno, primjerice dok gledaju televiziju ili rade za računalom. U takvim situacijama lako je izgubiti osjećaj za količinu i pojesti znatno više nego što smo planirali.

Što jesti umjesto čipsa?

Dobra je vijest da se omiljenih grickalica ne moramo odreći preko noći. Kardiolog savjetuje postupne promjene prehrambenih navika, odnosno zamjenu manje zdrave namirnice kvalitetnijom alternativom.

Kao jednu od boljih zamjena za čips preporučuje šaku orašastih plodova. Oni sadrže vlakna i nezasićene masne kiseline koje mogu pridonijeti očuvanju zdravlja srca.

Vojko Bašić/Cropix

Općenito, prednost bi trebalo davati namirnicama bogatima vlaknima i zdravim masnoćama, uz manje količine soli i dodanog šećera.

Osim prehrane, za zdravlje srca važni su redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i upravljanje stresom. Stručnjaci ističu da i male, ali dosljedne promjene svakodnevnih navika mogu dugoročno pridonijeti boljem zdravlju.