StoryEditorOCM
Hrvatskasaga se samo nastavlja

Ovo su najveće pljačke u Hrvatskoj za koje zamračena milijarda iz Ine izgleda kao sića, a jedna je ‘majka svih‘. Nekadašnji vozači i ugostitelji preko noći su postali tajkunska elita...

6. rujna 2022. - 08:20

Milijarda kuna “popaljena” iz Ine prozvana je “pljačkom stoljeća”. S pravom, jer riječ je doista o velikom novcu. No riječ je samo o vrhu ledene sante.

U Hrvatskoj su u posljednje 32 godine u raznoraznim operacijama pokradena najmanje tri hrvatska državna proračuna. Najviše u “majci svih pljačaka”, među Hrvatima poznatijoj kao – pretvorba i privatizacija.

U usporedbi s privatizacijskom megapljačkom devedesetih, sve ono što se pokralo poslije – pa i aktualna milijarda zamračena u Ini – izgleda kao sića. Nekadašnji vozači, okretni ugostitelji i beskrupulozni mufljuzi s dobrim vezama u Tuđmanovoj vlasti preko noći su se domogli bivših socijalističkih poduzeća.

Bez imalo znanja o proizvodnji, upravljanju, bilancama i tržištu, ta novopečena tajkunska elita kupovala je tvrtke budzašto. Izvlačila iz njih novac, podavala vrijedne nekretnine i preko noći se bezobrazno bogatila. Iza njih je ostala pustoš.

Prema izvješću Državne revizije iz 2004. godine, čak 70 posto nekadašnjih društvenih poduzeća izgubilo je na vrijednosti kapitala. Temeljni kapital 1556 trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća iznosio je oko 90 milijardi kuna. Desetak godina poslije ta je vrijednost bila manja za 15 milijardi kuna.

Posao je u pretvorbi i privatizaciji izgubilo čak 386 tisuća radnika. Gotovo četvrtina ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. BDP je od 1989. do 2005. bio manji za 100 milijardi dolara. Dio svakako otpada na rat, a dio na bestijalnu privatizacijsku pljačku. Prema procjenama stručnjaka, u privatizaciji je nestala polovina tog iznosa, odnosno 50 milijardi dolara. Odnosno 377,5 milijardi kuna. Čitav jedan godišnji hrvatski BDP.

Dubrovačka banka

image

Miroslav Kutle
 

Damjan Tadić/Cropix

Nakon privatizacije, valjda kao logičan nastavak te prljave priče, uslijedila je Dubrovačka banka. Afera s Ivićem Pašalićem, Miroslavom Kutlom, tajnim ortačkim ugovorima i nezakonitim preuzimanjem Dubrovačke banke. Afera koju je otkrio tjednik Nacional umalo je slomila bankarski sustav u Hrvatskoj. Sedam milijardi kuna hrvatskih štediša odlilo se u inozemne banke, dubrovački hoteli koje je u vlasništvu imala Dubrovačka banka preko noći su rasprodani, a HDZ je zbog ove afere dvije godine poslije – izgubio izbore.

Prodaja Večernjeg lista iz 1998. danas je potpuno zaboravljena pljačka, u kojoj su tadašnji Fond za privatizaciju i Fond Mirovinskog osiguranja pod sumnjivim okolnostima prodali tu medijsku kuću za 20 milijuna njemačkih maraka tvrtki s Djevičanskih Otoka Caritas Fund Ltd.

Osnovanoj tek nekoliko dana ranije. Nagađalo se da je prodaja zapravo obavljena državnim novcem u ime HDZ-a, no u čitavoj priči na kraju vuk je pojeo magare, a nakon poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima “Večernjak” je prodan austrijskom Styria Medien AG-u.

A onda je na vlast došao Ivo Sanader.

image

Ivo Sanader
 

Ranko Šuvar/Cropix

Njegova Vlada je tvrtki “Imostroj” 2004. otpisala 6,24 milijuna kuna duga, i to nakon što je vlasnik “Imostroja” navodno isplatio suprugu tadašnjeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. A potom je i tvrtki “Kamen Ingrad” Vlade Zeca otpisala 30 milijuna kuna duga. Tako je krenulo, da bi tvrtka na kraju propala, a Zec je do sada za razne malverzacije odležao više od četiri godine.

Slobodna Dalmacija prva je objavila detalje o aferi iz 2005. vezanoj uz ugovore o gradnji četiriju tankera u splitskom škveru i sumnju da je pritom izvučeno 4,7 milijuna dolara, odnosno 35,5 milijuna kuna. Na sudu su 2014. optuženi članovi uprave “Brodosplita” oslobođeni, a Vrhovni je sud 2019. naložio novo suđenje.

Vlasnik “Salonita” Jozo Ćurković optužen je da je “zamračio” 100 milijuna kuna. Ćurković se nalazi u BiH i u bijegu je od hrvatskog pravosuđa.

image

Vlado Zec
 

Vlado Kos/Cropix

Sanader i Ježić

Ivo Sanader osuđen je da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova 2004. primio mito od 3,6 milijuna kuna od Hypo banke nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova uzelo kredit od te banke za kupnju zgrada hrvatskih diplomatskih predstavništava. Vrhovni sud suđenje je ove godine vratio na početak.

Sanader je osuđen i jer je od MOL-a, preko Roberta Ježića, primio 10 milijuna kuna mita za prodaju kontrolnog paketa dionica Ine. Šteta koja je za Hrvatsku nastala gubitkom kontrolnog paketa u nacionalnoj naftnoj kompaniji je neprocjenjiva. I posebno boli u vremenima energetske krize.

Sanader je izrežirao i prodaju zgrade u Planinskoj u kojoj je država oštećena za 17 milijuna kuna, ali i “Fimi mediju”, detaljno osmišljenu operaciju u kojoj se novac iz državnih tvrtki – a optužnica je govorila o 70 milijuna kuna – preko te PR agencije slijevao što u crne fondove HDZ-a, što u privatne džepove. Sanaderov suradnik Ježić sa svojom tvrtkom DIOKI bio je upleten i u malverzacije u HEP-u “teške” 650 milijuna kuna.

Nakon Sanaderove ere na red su došli neki drugi igrači.

image

Josipa Rimac
 

Ronald Goršić/Cropix

Državna tajnica Josipa Rimac primala je mito od investitora u vjetroelektranu Krš-Pađene kako bi isposlovala potrebne dozvole od HERA-e i HROTE-a te Ministarstva zatite okoliša i energetike. USKOK tereti bivšeg direktora Janafa Dragana Kovačevića da je od Kreše Peteka primio 6,2 milijuna kuna mita kako bi “Elektrocentar Petek” dobio unosne poslove s Janafom. Petek je mito dao i bivšem gradonačelniku Velike Gorice, a USKOK tvrdi da ga je ponudio i aktualnom gradonačelniku Nove Gradiške Vinku Grgiću.

I tako unedogled, saga s hrvatskim pljačkama sa Škugorima i Ininim plinom samo se nastavlja. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. siječanj 2023 20:58