Komad žice u ajvaru. Crvi u teglici paprike. Plastika u čokoladi. Gotovo da nema dana a da se potrošačkim udrugama ne jave kupci koji su u proizvodima pronašli ono što nisu trebali. Na policama sve izgleda savršeno i primamljivo – no kad se pojedini proizvodi otvore, kupce dočeka iznenađenje.
"Ja sam našla šibicu u pašteti. Netko je očito pušio tamo gdje se pakiralo. Strašno", otkrila je za Vijesti RTL-a Zagrepčanka Višnja Deren. Cijeli video prilog možete pogledati OVDJE.
Njezin slučaj, kao i brojni drugi, prolaze ispod radara.
"Nisam reagirala, nisam prijavila. Bacila sam konzervu i gotovo. Što mislite da sam pisala? Kome da pišem? Kao da će itko išta poduzeti? Nitko ništa, samo se svi čudimo kao "picek glisti" i to je to", rekla je..
U Nastavnom zavodu Dr. Andrija Štampar tvrde da se radi uglavnom o izoliranim slučajevima.
"Ako pričamo o postotcima, to je ispod jedan posto uzoraka koje nam dođu da imamo takve primjedbe", kaže voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar, Dario Lasić u čijim se laboratorijima analiziraju prehrambene namirnice i detektiraju nedopušteni pesticidi, ali i druge tvari štetne za zdravlje, prenosi RTL.
U slučaju konzumacije takve hrane, važno je što prije javiti se liječniku. "Neki puta sirovine nisu dobro pregledane i onda se može dogoditi da imamo nametnike, ako pričamo o žitaricama i brašnu – larve redovito nisu vidljive golim okom, zato industrija mora imati načine kako to prevenirati", govori.
U slučaju tužbe, najvažnije je, kažu odvjetnici – sačuvati račun.
"Ako nemate račun, puno ćete teže dokazati da vam je netko počinio štetu. Ako nemate naviku uzimati račun, kupujte na karticu jer ćete imati trag gdje ste nešto kupili", kaže odvjetnica Dijana Kladar. Na pitanje kolike odštete mogu dobiti potrošači, odgovara da je riječ o iznosima od dvije do tri tisuće eura za pretrpljenu duševnu bol, a kad se govori o ozbiljnim ozljedama obeštećenja mogu biti i višemilijunska.
Iako je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim zemljama, samo ove godine kroz sustav brzog uzbunjivanja za hranu s polica je povučeno 62 proizvoda.