StoryEditor
Hrvatskato smo mi

Od čega umiru Hrvati? Zdravstveni karton nacije je očajan: živimo kraće od Europljana, pijemo, pušimo, loše jedemo i debljamo se; Posebno zabrinjava što umiremo od bolesti koje se daju liječiti

Piše Anita Belak Krile
6. prosinca 2019. - 18:15

Hrvati žive kraće od ostatka Europe, češće umiru od bolesti koje su izlječive, troše puno alkohola, puše iznad europskog prosjeka, sve su deblji, ne kreću se dovoljno, a kad se zbroje sve loše navike - zdravstveni karton nacije je očajan.

Pušenje među tinejdžerima u Hrvatskoj treće je po učestalosti u Europskoj uniji, polovina adolescenata namjerno se prekomjerno opija, a životni vijek u Hrvatskoj kraći je za tri godine od prosjeka Europske unije.

Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. ( sa 74,6 na 78 godina ), opet je ispod prosjeka EU-a gdje se prosječno živi 80,9 godina. Talijani i Španjolci su najdugovječniji, u prosjeku žive duže od 83 godine. Kao i u ostatku Europe žene u Hrvatskoj žive duže nego muškarci, a tu smo čak malo iznad prosjeka jer kod nas žene žive 6,1 godinu dulje no muškarci, dok je u Europi ta razlika 5,2 godine.

Sve su ovo podaci iz izvješća o stanju zdravlja u EU-u koje je predstavljeno u petak u Zagrebu, a koje pokazuje da Hrvatska zaostaje u gotovo u svim zdravstvenim segmentima za europskim prosjekom. Riječ je o pregledu koji svake dvije godine izrađuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike, a donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije, Island i Norvešku.

Groblja pune srčani i moždani udari

Hrvati najčešće umiru od srčanog i moždanog udara, odnosno od neke kardiovaskularne bolesti, a na visokom trećem mjestu je karcinom pluća i bronha. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u prošloj godini od ishemijske bolesti srca umrlo je čak 10.195 osoba, od cerebrovaskularnih bolesti 6.137, a od raka bronha i pluća 2.957 osoba.

Na četvrtom mjestu najučestalijih bolesti koje su lani pokosile građane Hrvatske je šećerna bolest, a na petom hipertenzija. Šesti je rak debelog crijeva, a na sedmom mjestu su bronhitis, emifezem i astma. Slijede kronične bolesti jetre i ciroza te insuficijencija srca.

Na zabrinjavajuće trendove ukazuju podaci o pojedinim bolestima. Tako su stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo dvostruko veće od prosjeka Europske unije, a stope smrtnosti od raka pluća i debelog crijeva među najvišima u Europi! Alarmantna je situacija u liječenju dijabetesa, raka dojke i opstruktivne bolesti pluća (KOPB), gdje je stopa smrtnosti značajno porasla u odnosu na 2000. godinu.

Povećanje smrtnosti od izlječivih bolesti, kao što su kronična opstruktivna bolest pluća, rak dojke i rak debelog crijeva, razlog je za zabrinutost. Dok se primjerice, na razini Europske unije od uzroka koji se mogu spriječiti umre 161 osoba na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj umru 232 osobe, što jasno upućuje na nedostatke u mjera zaštite javnog zdravlja i pružanju zdravstvene pomoći.

Od raka pluća umire se kao i prije 19 godina

Posebno je tragičan podatak da se unatoč napretku znanosti i novim lijekovima stopa smrtnosti od raka pluća u Hrvatskoj nije smanjila od 2000. godine! U liječenju zloćudnih bolesti odstupamo od statistike ostalih zemalja Europske unije jer nam nedostaje preventive, puši se iznad prosjeka, tumori se kasnije dijagnosticiraju, često i pogrešno, nedostaje multidisciplinarnosti, radioterapijske opreme, kvalitetne kirurgije i novih lijekova.

„Život na vagi“ i dalje naša budućnost

Izvješće EU-a pokazuje da će „Život na vagi“ i ubuduće imati kandidata koliko hoćeš. Čak petina odraslih osoba u Hrvatskoj pretila, a najviše zabrinjava što stope pretilosti među djecom ubrzano rastu. Stopa prekomjerne težine među 15-godišnjacima slična je prosjeku EU-a, no u razdoblju 2013. i 2014. dosegla je 16,5 posto što je znatno povećanje u odnosu prije 15 godina.

Glave će nam doći preveliko konzumiranje šećera i soli te nedovoljni unosa voća i povrća. Više od polovine odraslih osoba ( 54 posto ) ne jede svakodnevno voće, a povrće jede još i manje. Četvrtina svih smrtnih slučajeva u 2017. može se pripisati rizicima povezanima s prehranom, a konzumacija duhana (izravna i pasivna izloženost dimu ) drugi je po redu faktor rizika i uzrok petine smrtnih slučajeva. Oko sedam posto smrti može se pripisati konzumaciji alkohola, a tri posto nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti.

 

Život nakon 65 prolazi u bolesti

Hrvati u dobi od 65 godina mog očekivati još 17,4 godine života, međutim, više od 12 godina života u tom se razdoblju provodi uz zdravstvene poteškoće. Tri od pet ( 60 posto ) građana starijih od 65 godina naveli su da boluju od barem jedne kronične bolesti, što je više od prosjeka u EU-u. Većina njih može nastaviti živjeti samostalno u starijoj dobi, ali svaka peta osoba u Hrvatskoj navela je da se susreće s određenim ograničenjima pri osnovnim svakodnevnim aktivnostima kao što su, kupanje, lijeganje ili ustajanje iz kreveta, zbog čega bi joj mogla biti potrebna dugotrajna skrb.

Udio Hrvata koji tvrde da su dobrog zdravlja niži je nego u većini zemalja EU-a

U Hrvatskoj 61 posto osoba navodi da su dobrog zdravlja, a u Europi 70 posto. Osim toga, razlike u ocjenama vlastitog zdravlja osoba iz različitih dohodovnih skupina relativno su velike. Tri četvrtine osoba s najvišim dohotkom smatra da su dobrog zdravlja, dok to isto tvrdi manje od polovine ( 44 posto ) osoba s nižim dohotkom.

#žIVOTNI VIJEK# ZDRAVLJE# ZDRAVSTVENI KARTON

Izdvojeno