StoryEditorOCM
HrvatskaKAKO ĆEMO SIJATI?

Novi zakon podijelio struku: mali poljoprivrednici i hobisti tvrde da neće moći sijati tradicionalne sorte, a Ministarstvo i Društvo agronoma kažu da neće biti ograničenja

Piše Stanislav Soldo
11. svibnja 2021. - 17:46

Prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je upravo u saborskoj proceduri, izazvao je buru prijepora.

Dok mali poljoprivredni proizvođači i hobisti udruženi u različite ekološke udruge ističu da neće moći sijati tradicionalne sorte, stručne službe Ministarstva poljoprivrede, pojačane Društvom agronoma, daju potpuno suprotno mišljenje, dapače, hvale nova zakonska rješenja koja, po njihovu mišljenju, ne uvode nikakva ograničenja u pogledu domaćeg sjemena.

Naime, za male poljoprivrednike, koji siju domaće sjeme, a viškove iznose na tržnicu ili prodaju na kućnom pragu, sporna je odredba o certifikaciji i doradi sjemena koje će raditi ovlaštene tvrtke, što im, kako kažu, povećava troškove proizvodnje, pa bi u konačnici povrće moglo i poskupjeti.

Glavna je primjedba da mali OPG-ovi neće moći sijati vlastito sjeme u svojim vrtovima. Međutim, Društvo agronoma iz Osijeka, koje ima više od 350 članova, daje punu potporu novim zakonskim rješenjima, ističući da se samo tako može uvesti više reda na tržištu sjemena. Oni su stali uz bok resornoj ministrici Mariji Vučković.

Kineski grah, a naš

– Prijedlog ima punu podršku struke. Prema trenutnoj zakonskoj regulativi, upotreba sjemena s poljoprivrednog gospodarstva je bez kontrole, odnosno nije poznata kvaliteta takvoga sjemena, kao ni prisutnost bolesti i štetnih organizama, a, nažalost, često je i predmet ilegalne trgovine – upozorava predsjednik Društva agronoma Romeo Jukić, koji naglašava da će svaki poljoprivrednik moći sijati vlastito sjeme i povrće iznositi na tržnicu.

– Ali ako želi od toga imati veću komercijalnu proizvodnju, logično je da mora sijati vlastito certificirano sjeme kako bi se znalo podrijetlo povrća koje prodaje – smatra Jukić.

– Imamo situaciju da se, primjerice, kupuje kinesko sjeme graha i prodaje se pod hrvatski šareni grah. To je nedopustivo za krajnjeg potrošača, koji treba znati što zapravo kupuje – rezimira Jukić, ističući da će se novim zakonom samo uvesti više reda u poljoprivrednoj proizvodnji, u kojoj bi se trebalo sijati deklarirano, očišćeno i provjereno sjeme.

– Svi koji siju vlastito sjeme morat će ga očistiti i certificirati kako ne bi došli u situaciju da se na usjevima razvijaju bolesti koje smo odavno nadišli. Mi smo zaštitili drniški pršut, paški sir i druge proizvode, tako je isto i sa sjemenom. Primjerice, zaštićena je rajčica volovsko srce, ali rajčica sorte amerikanac nije. I povrtlarima nitko ne brani da siju takvo sjeme te da sadnice i plodove prodaju na tržnici. Ali ako će oni svoju proizvodnju plasirati u trgovačke centre i negdje dalje na tržište, onda moraju imati dokaz o certifikaciji sjemena.

Dakle, svi koji proizvode na veliko moraju dorađivati svoje sjeme u ovlaštenoj tvrtki koja ima zaposlenog agronoma, platiti deklaraciju Agenciji za poljoprivredu i hranu, pa tek onda takvo sjeme pakirati, certificirati i koristiti.

– Tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatramo neispravnima. Mali proizvođači, ekološki proizvođači, hobisti, vrtlari po ovom zakonu neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe. Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicijskih sorti i dalje će se moći tržiti na našim tržnicama – ističe Jukić.

Njemački primjer

Međutim, poljoprivrednici ostaju pri svome.

– Nažalost, mi poljoprivredni proizvođači više nećemo moći sijati vlastito uzgojeno sjeme i izlaziti na tržnice. Samim time, nestat će ekološka proizvodnja, proizvodnja krumpira (gdje smo u dosadašnjem razdoblju još uvijek samodostatni), nestat će bioraznolikost, koja nam je svima prioritet, te ćemo onemogućiti poslovanje poljoprivrednika koji pokušavaju očuvati stare, autohtone sorte – ističe Nada Blaži iz Udruženja poljoprivrednika Varaždinske županije, koje ima više od 2000 članova, malih poljoprivrednih proizvođača.

Njezino mišljenje dijele svi mali poljoprivrednici koji imaju mala obiteljska gospodarstva na kojima proizvode povrće za vlastite potrebe, a viškove iznose na tržnice.

Ona navodi primjer Njemačke, u kojoj su odbačena ovakva zakonska rješenja koja ograničavaju sijanje domaćeg sjemena samo zato što imaju jake ekološke lobije, koji štite autohtonu poljoprivrednu proizvodnju.

– Ja sijem svoj grah slavonac. Kad mi inspekcija dođe, moram imati račun gdje sam kupila sjeme. Otkuda mi račun, tko će mi ga dati jer ja sijem svoje sjeme? – pita se Blaži, koja se boji novčanih kazni.

Ima sorti, primjerice rajčica amerikanac, čije se sjeme nigdje nema kupiti. Upravo ta rajčica ima slatkoću, za razliku od rajčica koje se kupuju po trgovačkim lancima. Tog sjemena nema nigdje za kupiti, pa ni u Kini, i mi moramo sijati vlastito sjeme – rezolutna je Blaži.

– Već godinama, otkako na sjemenskim vrećicama nije navedena godina proizvodnje sjemena, sjeme nikako ne klija. To su sve stare zalihe i dolazi do enormne prodaje sjemena, a na kraju godine kupujemo mrkvu, peršin, ciklu, celer, jer kupljeno sjeme nikako da nikne. Europa prazni svoja skladišta i prastare zalihe sjemena. Stare sorte graha iz našeg podneblja "padaju" jednim potpisom. Zar ćemo u budućnosti imati "slavonac" iz Kine koji će nam biti ukusniji i bolji? Nemamo više ni domaće dalmatinske raštike, zamijenila ju je talijanska, a možda i kineska.

Na tržištu trenutno imamo kineski češnjak, a i dalje ćemo ga imati. Jednako tako ćemo imati i kineske slavonske kobasice, kineski kulen, kinesku kulenovu seku, a i domaća začinska paprika bit će iz uvoza – rezolutna je Blaži, koja naglašava da je upis autohtonih sorti na sortnu listu dugotrajan i skup posao, koji traje više od tri godine i košta više od deset tisuća kuna.

MINISTARSTVO Na tržnicama i dalje domaće sorte

– Prodaja plodova dobivenih od sjemena neregistriranih sorti neće se mijenjati niti će se dodatno regulirati. Predmetni zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice i presadnice, pupovi i slično, a ne zabranjuje malim proizvođačima da za potrebe proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemena iz vlastitog uzgoja od materijala sorti koje nisu registrirane, niti ih ograničava u stavljanju plodova na tržište dobivenih od tih sorti. Navedene odredbe obuhvatit će samo proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova – objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. svibanj 2023 11:51