Na zadnji dan prošle godine, 31. prosinca 2023. godine, Ministarstvo poljoprivrede imalo je 857 zaposlenih, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 785 službenika, dok je u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu zabilježeno na isti dan 425 djelatnika. Isto daje sumarnu brojku od 2.067 javnih službenika i namještenika u funkciji domaćeg poljoprivrednika. Što će reći da na svakih 80 poljoprivrednika, imamo jednog zaposlenog u domaćoj agro administraciji, piše Agroklub.
Ukupno, za plaće tih službenika u tri institucije izdvojeno je lani gotovo 57 milijuna EUR-a, što je nešto više nego smo iste godine primjerice uložili za mjeru "poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene" Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), a koji je u 2023. nosio 53 milijuna naših EUR-a.
"U ukupne troškove uključeni su i izdaci za plaće, zajedno s naknadama za prijevoz, rad na terenu i službena putovanja. Ministarstvo poljoprivrede izdvojilo je 25 milijuna za plaće svojih zaposlenika, dok je APPRRR potrošila nešto više od 21,6 milijuna. HAPIH je na plaće i naknade potrošio blizu 10 milijuna", pojasnili su iz Ministarstva i dodali da su operativni troškovi, koji obuhvaćaju rashode za materijal, energiju, režije, najamnine, uključujući licence te održavanje i računalne usluge "iznosili 45 milijuna za Ministarstvo, 11,5 za APPRRR i gotovo 17 za HAPIH".
Stanje isplaćenih potpora u 2023. provjerite OVDJE.
Kumulativno su operativni troškovi domaće poljoprivredne uprave iznosili 73 milijuna EUR-a, što je, ako ćemo se iznova poigrati usporedbama, na razini svih ukupnih prošlogodišnjih ulaganja u fizičku imovinu kroz EAFRD, koji je iznosio 71 milijun.
Ukupni troškovi navedenih institucija u 2023. godini iznosili su 131 milijun EUR-a, pri čemu je ministarstvo za svoje djelovanje utrošilo 71 milijun, APPRRR 33, a HAPIH 27.
Komparacije radi, dvije godine troškova ovog agro sustava cijena je izgradnje jednog Pelješkog mosta, zaključuje Agroklub.