StoryEditor
HrvatskaTUŽNA HRVATSKA PRIČA

Nikad u povijesti nismo uvezli ovoliko kvasca. A gdje su naše tvornice? Prodane i propale. Da zatvore granice, bili bismo gladni, bez mrvice kruha

27. travnja 2020. - 12:12
Thierry Roge/AFP

Dobar dan, imate li kvasca?

– Nažalost, ne.

Kad će vam doći?

– Ne znam. Ono što dođe odmah se proda. Kvasac smo prije proizvodili i izvozili, a sada ga uvozimo, pa se najprije opskrbljuje tržište zemlje u kojoj su tvornice kvasca, a tek onda šalju nama. Da se potpuno zatvore granice, kvasca sigurno ne bi bilo.

Tako otprilike izgleda razgovor s blagajnicom i neuspješna potraga za njegovim veličanstvom – kvascem.

Drugi su, pak, bili uspješniji jer su došli ranom zorom. A zbog čega kvasca nema? U prvom redu jer Hrvatska nema više svojih tvornica, a građani, kad stigne kvasac iz uvoza na police trgovina, kupuju taj dodatak za desetak idućih godina. Onaj tko prvi dođe pokupuje sve.

No, vratimo se na našu (bivšu) proizvodnju. 

"Francuska tvrtka Lesaffre, koja je prije pet godina za oko 5,5 milijuna eura kupila od Podravke tvornicu kvasca zatvorila je taj pogon, a šezdesetak radnika, među kojima tridesetak hrvatskih branitelja, uz relativno skromnu otpremninu uputila na Zavod za zapošljavanje', stalo je to u priopćenju udruge branitelja Podravke u 2007.

Također, i u Prigorju Brdovečkom kod Zaprešića nekad se proizvodio kvasac, tvornica "Kvasac" je bila u vlasništvu "Plive". A onda su i tu tvornicu kvasca kupili Francuzi, odnosno ista tvrtka, te se dogodio sličan scenarij.

"Tvrtka Kvasac iz Prigorja Brdovečkog, u vlasništvu francuske Lesaffre grupe, više neće proizvoditi kockice Di-go svježeg kvasca u Hrvatskoj. Bez posla će ostati 60 ljudi, dok će se zadržati njih 88", tako je glasila vijest iz 2018. godine.

Mediji su objavili kako je tvrtka "Kvasac" najavila da će restrukturirati poslovanje zbog značajne promjene tržišnih uvjeta poslovanja u regiji.

Kao dio tog procesa prestat će proizvoditi svježi kvasac u tvornici u Prigorju Brdovečkom, a proizvodnju svježeg kvasca će prenijeti u sestrinske tvrtke u zemljama Europske unije. I tako Hrvatska ostade bez tvornica kvasca.

I sad vidimo da je gospođa blagajnica s početka priče u pravu: da zatvore granice Hrvatska bi ostala bez kvasca, a ako nema kvasca nema ni kruha.

Francuzi kupili dvije tvornice. Francuzi ih i zatvorili. I sad kupujemo kvasac iz njihovih tvornica izvan Hrvatske. 

Napomenimo i da je sve do prije nekoliko godina Hrvatska proizvodila oko tri tisuće i 600 tona pekarskog kvasca.

Inače, tvrtka "Kvasac" je postala regionalni centar spomenutog  francuskog “Lesaffrea” koji i dalje tržište opskrbljuje popularnim kvascem “Di-go”. Kvasac se, naravno, proizvodi izvan Hrvatske. U našoj zemlji se samo vrši prepakiranje proizvoda.

Evo što nam o trenutnoj potražnji za kvascem kažu u toj tvrtki:

– Potražnja za kvascem pakiranim u male formate je doista eksplodirala u drugoj polovini ožujka i rezultirala pražnjenjem polica prodajnih mjesta te pražnjenjem zaliha kod našeg distributera. To je rezultat nepredvidljivo velike potražnje uzrokovane COVID-19 situacijom koju nitko nije mogao očekivati – kažu nam Vlatka Prlić i Miroslav Botić iz hrvatskog odjeljenja Lesaffrea.

- Svaki treći kruh u svijetu je napravljen sa Lesaffre kvascem i ponosni smo na tu činjenicu - hvale Prlić i Botić uspjeh svojih šefova Francuza u njihovom tvornicama izvan Hrvatske.  

Koliko je velika potražnja za kvascem, najbolje pokazuju podaci iz poznate njemačke tvrtke “Dr. Oetker”, koja svoje proizvode izvozi u 40 zemalja, pa tako i Hrvatsku.

Olaf Cordts iz te kompanije kaže za 'Slobodnu' da se potražnja za uvozom kvasca iz Njemačke u Hrvatsku povećala već u siječnju i veljači, dakle baš u vrijeme kad su počele dolaziti vijesti o novoj bolesti koja hara Kinom.

– Daljnje drastično povećanje potražnje nastavilo se u ožujku. U prvom tromjesečju 2020. prodali smo više od 80 posto naše ukupne količine kvasca iz 2019. godine ili pet puta više nego u istom razdoblju 2019. – kaže Cordts za našu novinu.

U hrvatskoj središnjici te tvrtke navode da je tijekom ožujka došlo i do prekida isporuke, ali su uspjeli nadoknaditi zaostatke i opskrba trgovina je ponovno krenula.

– Današnje zalihe za svibanj i lipanj 2020. su 10 puta veće od prodanih količina iz 2019. godine, ili, kako mi volimo reći, “sicher ist sicher”, tj. sigurno je sigurno – kaže direktor Olaf Cordts, navodeći još da su se u Njemačkoj u proizvodnim pogonima brzo snašli u kriznim vremenima.

A evo što kažu naši najpoznatiji trgovački lanci.

– Od početka ove novonastale situacije potražnja za kvascem je u našim prodavaonicama iznimno velika, a njegova nabava izazovna. Glavni razlog leži u činjenici što u Hrvatskoj nema proizvodnje sirovine, a postojeći kapaciteti za pakiranje nisu bili usklađeni s trenutačnom potražnjom na tržištu. No, situacija se pomalo stabilizira pojavom novih dobavljača, poput “Zvijezde” za svježi kvasac, dok neki postojeći, poput “Podravke”, rade na povećanju proizvodnih kapaciteta. I dalje je na snazi odluka kojom su se ograničile količine suhog kvasca na 10 komada u jednoj kupnji, kako bi ga u svakom trenutku bilo dovoljno za sve naše kupce. Na svježem kvascu nema sličnog ograničenja – kaže nam, među ostalim, Ivan Širanović iz “Konzuma”, koji nam je ukazao i na probleme s brašnom.

– Kod brašna u Hrvatskoj ima dovoljno sirovine, no problem je nastao u kapacitetima mlinova, strojeva za pakiranje i nedostatku ambalaže. Netom nakon što je Stožer uveo mjere, prodaja brašna je višestruko porasla te su zbog toga domaći proizvođači težili efikasnosti, smanjujući širinu asortimana i fokusirajući se na osnovne artikle. Kako se u međuvremenu potražnja stabilizirala, tako su i naši dobavljači praktički u potpunosti vratili proizvodnju svih dijelova svog asortimana u standardne okvire – ističe Širanović.

– Radi povećane potražnje za kvascem povremeno je dolazilo do privremenih nestašica, primarno zbog toga što dobavljači i proizvođači nisu mogli u cijelosti pratiti dinamiku narudžbi, pa smo povremeno ograničavali dostupnost proizvoda po pojedinoj kupnji kako bi što veći broj potrošača mogao kupiti kvasac. U zadnjih nekoliko dana stanje se stabilizira – ističe, pak, direktor korporativnih komunikacija lanca “Tommy” Dario Mamić, kojega smo upitali i kakvo je stanje s brašnom.

– Sve robe, uključujući i brašno, stalno smo imali u prodaji i nije bilo prekida opskrbe, tako da naši kupci nisu osjetili nestašicu bilo kojega proizvoda, jer smo pravodobnom organizacijom nabave i prodaje adekvatno odgovorili na nove izazove i kriznu situaciju. Distribucijski sustav je posve funkcionalan, ali ponekad usporen zbog objektivnih okolnosti – zaključuje Mamić.

– U posljednjim tjednima, potražnja za kvascem u našim trgovinama je znatno porasla. Ponudu kvasaca smo proširili i na taj način obogatili taj dio asortimana, a i osigurali dostupnost našim kupcima. Zbog pojačane potražnje postoji mogućnost da se u nekim trenucima u pojedinim trgovinama roba rasproda, ali mi neprestano radimo na tome da sve svoje trgovine maksimalno opskrbimo – kažu u “Lidlu”, dok su nam u “Kauflandu” samo kratko rekli da je kod njih sve u redu s prodajom i nabavom.

U “Intersparu” su se dosjetili kako spriječiti kupce da kupuju velike količine kvasca.

– Kvasca imamo i opskrba funkcionira. Međutim, povremeno se može dogoditi da navedenog proizvoda ima manje na policama. Ograničili smo prodaju suhog kvasca na 10 komada po osobi, jer su pojedini kupci uzimali veće količine nego je potrebno za jedno kućanstvo, te ga prodajemo na blagajnama. Svježi kvasac se i dalje nalazi u rashladnim vitrinama, te smo također ograničili prodaju na 10 komada po osobi – kažu nam u “Sparu”.

U “Studencu” su nam, pak, na temu opskrbe kvascom odgovorili:

– Trenutno nismo u mogućnosti pružiti vam informacije na ovu temu. •

Evo kako nastaje kvasac s kojim radite kruh

U Lesaffre Adriaticu objašnjavaju što je kvasac: 

- Kvasac je ovalna ili kuglasta jednostanična gljivica, nevidljiva golim okom, koja pripada grupi mikroorganizama.

Postoji više vrsta kvasca od kojih je moguće proizvesti kruh, pivo, vino, žestoka alkoholna pića ili gorivo na bazi etanola. Znanstveno ime najpoznatijeg soja kvasca je Saccharomyces cerevisiae. Ovaj je soj vrlo jak i sposoban za fermentaciju. Češće se naziva pivski kvasac i pekarski kvasac.

Da bi se stanice kvasca razmnožavale i rasle, potrebna im je energija koju dobivaju iz različitih šećera. Kvasci fermentiraju šećere u procesu nazvanom alkoholna fermentacija čiji su krajnji produkti ugljični dioksid i alkohol etanol koje stanice kvasca otpuštaju u okolnu tekućinu. Na taj se način proizvode mnoga alkoholna pića iz brašna koja sadrže polisaharid škrob. U pekarstvu, kada kvasac fermentira šećer iz brašna i dodani šećer, ugljični dioksid ne može izaći jer je tijesto elastično i rastezljivo te nastali plin uzrokuje dizanje tijesta. Tako je nastao izraz „kruh dizan kvascem“.

A ovo je proces proizvodnje:

Proces proizvodnje kvasca ide u nekoliko faza tijekom sedam dana:

1. faza – umnožavanje biomase kvasca u laboratoriju (četiri dana)

2. faza – proizvodnja matične generacije kvasca (dva dana) – kvasac se hrani šećerom iz melase koja mu se dozira te se kvasac umnožava

3. faza – proizvodnja prodajne generacije kvasca (jedan dan) – kvasac se hrani šećerom iz melase koja mu se dozira te se kvasac umnožava

4. faza – odvajanje kvaščeve biomase iz komine separacijom

5. faza – pakiranje svježeg kvasca u blokove/kockice ili sušenje kvasca i pakiranje suhog kvasca u vrećice

Bobis i CRO-GO pekare rade normalno 

A što je s pekarama? U “Bobisu” nam kažu da se nisu susreli s nestašicom kvasca, bilo svježeg ili u prahu. Pitali smo ih kakvo je stanje s ostalim sirovinama.

– Brašno nam dolazi s plodnih žitnih ravnica u okolici Osijeka – kažu u toj tvrtki, navodeći da sirovine za proizvode otkupljuju od proizvođača jaja iz Ivanić Grada, sol im dolazi s Paga, masnoće iz Zagreba, svježi sir iz Dalmacije, a marmelada iz Koprivnice. Isporuka tih naručenih namirnica nije im kasnila te nisu imali problema pri nabavi.

U lancu pekara CRO-GO nam kažu:

– Kod nabave kvasca nije bilo problema jer smo pravodobno nabavili količine kvasca koje su nam potrebne za dvostruko dulje razdoblje nego se inače opskrbljujemo. Što se tiče brašna, ni tu nije bilo problema, normalno smo se opskrbljivali potrebnim količinama. Brašno i inače, a i u ovoj situaciji, nabavljamo od domaćih i proizvođača iz inozemstva, konkretno iz Mađarske.

Vezano uz ostale namirnice nije bilo problema pri uvozu, osim što smo imali poteškoću pri uvozu ambalaže za jedan od naših prozvoda koji nismo bili u mogućnosti uvesti iz Italije jer u tom kritičnom razdoblju nije bilo bilo moguće transportirati navedeno po standardnoj cijeni, nego po znatno uvećanim iznosima. Sada se i ta situacija polako normalizira – kaže nam Maja Marušić iz tvrtke CRO-GO.

'Pogođene su pekare na obali'

Lesaffre Adriatic dio je globalno prisutne Lesaffre Grupe koja se bavi proizvodnjom i prodajom sirovina za pekarsku industriju te svježeg i suhog kvasca za domaćinstvo.

Uz Hrvatsku pokrivaju i zemlje regije kao što su BiH, C.Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo, a izvozimo naše proizvode i u Italiju, Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju, Poljsku.

- Malo tko spominje populaciju profesionalnih pekara koji kao i svi trpe velike gubitke u ovoj krizi i čiji su ukupni prometi pali 30-50% u zadnjih mjesec dana u odnosu na isti period prošle godine.

Krizom su pogotovo pogođeni pekari na našoj obali. Mi s ponosom možemo reći da smo tijekom cijele krize sve naše partnere u ovom segmentu profesionalnog pekarstva snadbijevali s kvascem i pekarskim dodacima u potpunosti i u skladu sa njihovim potrebama.

Što se tiče segmenta kvasca za kućanstva, činimo sve u našoj moći da popunimo i obnovimo zalihe distributera što je prije moguće. Nadamo se da će se dostupnost kvasca preko našeg distributera popraviti u narednih nekoliko tjedana i da će prodajni lanci ukoliko je potrebno ograničiti količine po kupcu - kažu u toj tvrtci. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. studeni 2020 13:15