StoryEditorOCM
Hrvatskaglobalna kriza

Ne moramo se tresti da ćemo ostati bez ulja, ali zato hoćemo bez krumpira, jabuka, mlijeka! Diljem Europe ograničavaju se količine za kupnju, pretresli smo situaciju u Hrvatskoj: evo što bi nas moglo snaći

13. ožujka 2022. - 12:51

Svaka globalna kriza, pa tako i rat u Ukrajini, iznova aktualizira problem samodostatnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.

Kada na tržištu poljoprivrednih proizvoda nema poremećaja, malo tko se pita otkuda nam dolazi voće, povrće, mlijeko ili meso. Ali u uvjetima krize, zatvaranja granica i poremećaja robnih tokova opskrba stanovništva osnovnim živežnim namirnicama može se dovesti u pitanje.

Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno samo kukuruza, pšenice, ječma, zobi, uljarica, od voća mandarina, a od povrća kupusa.

Sve druge poljoprivredne kulture nisu dostatne za podmirenje rastućih potreba za hranom hrvatskog stanovništva, zbog čega je uvoz voća i povrća, ali i mlijeka i mesa, uvelike premašio domaću proizvodnju.

image
Cropix

Kupus je jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost. Tržište je dobro opskrbljeno, a najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje, tek su minimalne količine iz uvoza.

Nažalost u Hrvatsku se uvozi uglavnom sve, od kruha do meda, mlijeka u prahu, sira, krumpira, češnjaka, govedine, sijena i slame, pa kad se na tržištu dogode tektonski poremećaji, Hrvatskoj ozbiljno zaprijeti nestašica hrane.

Statistički gledano, Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50% potreba, a u povrću 65%, dok se ostatak uvozi.

RH bi trebala imati samodostatnost većine poljoprivrednih proizvoda jer postoje uvjeti za proizvodnju.

Veliki problem za intenzivnu voćarsku proizvodnju je nepostojanje kapaciteta za skladištenje voća i povrća.

Osim toga u Hrvatskoj nema niti prerađivačkih kapaciteta što je nužno za preradu tržišnih viškova. Iz EU fondova se povlače minimalna sredstva koja ni približno nisu dostatna za izgradnju hladnjača i modernih skladišta.

Na tržištu nemamo ni domaćih jabuka. Prošlogodišnji proljetni mrazevi učinili su svoje pa je urod bio minimalan. Glavnina jabuka u Hrvatsku se uvozi iz Poljske. Za sada nema nikakvih problema u opskrbnim tokovima, ali to se preko noći može promijeniti.

Ništa bolja situacija nije ni sa proizvodnjom mesa. Republika Hrvatska u proizvodnji (junećeg, goveđeg i svinjskog) mesa samodostatna je od 60 do 70 posto, dok najviše proizvodimo meso peradi i njega nam najmanje nedostaje.

Dovoljan je to alarm za uzbunu da se na terenu nešto korjenito mora mijenjati, a zapuštena hrvatska polja na kojima može uspijevati sve osim banana, počnu obrađivati.

Prošle jeseni u Hrvatskoj su proizvedene minimalne količine krumpira.

Cijena mu je bila poprilično visoka, a poljoprivredne statistike su govorile da će se domaća skladišta isprazniti najdalje do veljače, kada će Hrvati biti prisiljeni jesti isključivo krumpir iz uvoza.

U rodnim godinama samodostatnost u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj je oko 90 posto, a prosječno je godišnje uvezeno oko 34.000 tona krumpira, no prošla godina je bila ekstremno loša, pa su i brojke nepovoljnije.

Svakako, stanje sa zalihama krumpira nije bilo dobro ni prije rata u Ukrajini, a kako će ratna događaja utjecati na tržište krumpira, ostaje za vidjeti.

U slučaju tektonskih poremećaja na tržištu, Hrvatska bi mogla imati problem sa opskrbom mlijekom. Domaća proizvodnja je već nekoliko godina na koljenima, pa je glavnina mliječne industrije okrenuta prema uvozu.

image
HANZA MEDIA

Hrvatska u ovom trenutku raspolaže sa 1.563.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 ha, a slobodnog državnog zemljišta za raspolaganje oko 400.000 ha.

Sve to govori u prilog intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane ne samo za vlastite potrebe nego i za izvoz.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. siječanj 2023 11:51