Hrvatskaobrazovna reforma

Ministrica Divjak: Učenike i roditelje ne zanimaju ideologije, informatika će biti obvezatan predmet

Piše Marijana Cvrtila
14. kolovoz 2017. - 00:41
blazenka_divjak3-020817.JPG

Nisam imala puno vremena za razmišljanje. Da je bilo dulje, vjerojatno ne bih pristala! (smijeh). Istina je da sam realist kada razmišljam o ovom segmentu. Odlučila sam se za to svjesna da će biti jako teško, da će biti protivnika mojim idejama, ali to sam shvatila kao priliku da nešto napravim.

Tako dva mjeseca nakon što je s mjesta profesorice na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike sjela u užarenu fotelju ministrice obrazovanja i znanosti razmišlja prof. dr. Blaženka Divjak, doktorica matematike (diplomirala je i fiziku) s respektabilnom karijerom i u području elektronskog učenja, rada na brojnim domaćim i inozemnim projektima, s više od 50 znanstvenih radova i sedam knjiga iza sebe.

Nestranačka ministrica iz HNS-ove kvote prva je žena na čelu resora nakon više od 17 godina, a sudeći prema prvim potezima, daleko od toga da će pristati biti fikus dok resor, slobodno bismo to mogli reći, "gori" od brojnih problema.

Nije krila i ne krije ni danas da nije zadovoljna provedbom reforme obrazovanja, zbog čega je i sudjelovala na recentnim prosvjedima. O tome i najnovijim potezima razgovaramo s njom netom prije odlaska na kraći godišnji odmor ("Planirala sam drukčije ljeto prije nego što sam došla na ovu funkciju", priznat će ministrica).


Upravo ste objavili prijedlog o izmjeni sastava Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji, sukladno toj Strategiji, imenuje predsjednik Vlade RH i kojemu je trenutačno na čelu zadarska rektorica prof. dr. Dijana Vican. Vi i vaš tim predlažete da u povjerenstvu ubuduće budu članovi tijela i institucija najodgovornijih za provedbu mjera iz Strategije, a da na čelu PSP-a budete vi. Očekujete li da će taj prijedlog proći bez otpora i da će ga Hrvatski sabor usvojiti, kako ste najavili, do listopada?

- Kao ministrica znanosti i obrazovanja odgovorna sam za izlazak iz ideoloških rovova i ubrzavanja najvažnije reforme društva koja stoji u posljednje dvije godine. Od usvajanja Strategije u Hrvatskom saboru u listopadu 2014. godine pokazalo se da je provedbeni okvir vrlo neučinkovit i otežava provedbu Strategije, a ovim prijedlogom, osim depolitizacije i institucionalizacije reforme, želimo cijeli proces ubrzati. Važno je da oni koji su odgovorni za reformu imaju u svojim rukama i instrumente za njezino provođenje.

Mislite tu na situaciju prema kojoj je ministar/ica obrazovanja javno odgovorna za reformu školstva, a prema sadašnjem izgledu Strategije, ruke su vam u operativnom smislu vezane – sastav PSP-a određuje premijer Vlade, a taj PSP praktički sam donosi kriterije i odabire voditelja i članove Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu?

- Tako je.

Tu imate klasičan primjer onoga što ja nazivam dvostrukom linijom zapovijedanja i to se mora promijeniti. Kad bi se tako vodile velike operacije, sigurno bi propale zbog zbrke oko upravljanja.

Napominjem da se ovim prijedlogom ide samo za izmjenom provedbenog okvira, da je sve u skladu sa zakonom i Strategijom koja u smjernicama za provedbu sama predviđa periodično vrednovanje i izmjene prema potrebi. Nelogično je da PSP izrađuje akcijske planove, bira članove ERS-a, a ministar stoji po strani.

S akcijskim planom kasni se više od šest mjeseci, mi praktički stojimo u mjestu, a dok netko drugi taj plan kroji, ministar bi trebao preuzeti odgovornost za provedbu. To nema smisla i sustav moramo unaprijediti.

Što se tiče sastava povjerenstva, vjerujem da je premijer Andrej Plenković koji ga je imenovao imao najbolju namjeru jer je to povjerenstvo heterogeno. Imate ljude različito ideološki profilirane i važno je da se njihova energija i rad dobro usmjeravaju. No još je važnije da ondje budu i predstavnici institucija odgovornih za provedbu mjera iz Strategije.

Politika čistih računa

U kakvim ste odnosima s aktualnom voditeljicom PSP-a prof. dr. Dijanom Vican?

- Taj je odnos profesionalan. Ali, on nije bitan.

Važno je samo imamo li ili ne rezultate rada PSP-a. Ako nemamo, nešto moramo mijenjati.

Premijer je jasno dao rok da se novi akcijski plan izradi do 8. rujna, a ja sam PSP-u stavila na raspolaganje stručne i logističke kapacitete Ministarstva.

Akcijski plan trebao je biti napravljen početkom ove godine i tada je mogao biti temelj za mnogo toga, pa i za limite, odnosno smjernice fiskalne politike, projekte i programe na kojima ćemo raditi.

Već smo sada u velikom zakašnjenju, pa se nadam da će se zadani rok ispoštovati.

Što se događa s Ekspertnom radnom skupinom za kurikularnu reformu? Zbog sumnji u netransparentnost naložili ste reviziju natječaja na kojemu je za voditeljicu ERS-a i nasljednicu Borisa Jokića izabrana Jasminka Buljan Culej. Što je s tim nalazima? Sastav ERS-a, osim toga, još nije ni kompletiran.

- Ekspertna radna skupina u ovom trenutku nema ni kvorum, nema legitimitet, niti se PSP očitovao o nalazima analize koje smo im poslali, tako da trenutačno ERS i ne postoji. To je realnost.

U ovom trenutku ne radi ništa. Vjerujem da će prijedlog izmjena Strategije koje ćemo za dva tjedna poslati u proceduru biti usvojen u Hrvatskom saboru u listopadu, kako bismo nakon toga mogli formirati ERS i ubrzano raditi na aktivnostima koje su u nadležnosti PSP-a i ERS-a.

Koliko su utemeljene kritike da na ovaj način želite zapravo na čelo ERS-a vratiti Borisa Jokića?

- Ne namještam ništa, ali želim politiku čistih računa i trebam imati ekipu koja je u stanju iznijeti ovakvu reformu.

Ono što jest važno je da nakon idejne pripreme kurikularnih dokumenata stvarno uđemo u fazu operacionalizacije i tu moraju ući ljudi koji su u stanju operativno pripremiti reformu i motivirati ljude da i dalje ustrajno na tome rade.

Jasno sam rekla kako zagovaram kontinuitet. Ima mjesta za sve koji žele pomoći, a posebice računam na 500 stručnjaka koji su dali svoj obol u pripremi cjelovite kurikularne refome.

No budući da ulazimo u drugu fazu, koraci koji slijede neće biti isti onima koji su dosad odrađeni i možda nam neće trebati toliki opseg ljudi u pripremi dokumentacije, ali zato će nam trebati veliki angažman ljudi u školama, fakultetima, agencijama.

U svakom slučaju, svi oni koji žele raditi na reformi i imaju znanja, sposobnosti, spremni su se uključiti u segmentima važnima za nastavak reforme, od nastavnika, učitelja, znanstvenika do učenika, bit će pozvani. Tko će biti izabran, vidjet ćemo, ali bit će pozvani.

Sada već bivša članica novoizabranog ERS-a Loretana Farkaš, dekanica osječkog Filozofskog fakulteta, istupila je iz toga tijela zbog vašeg imenovanja na mjesto ministrice i uz kritike kako ne može dobro završiti kada netko s prosvjeda dođe u ministarsku fotelju.

- Nikada nisam krila da sam sudjelovala na prosvjedu za kurikularnu reformu i to je moje pravo. Što se tiče gospođe Farkaš, žao mi je što ona barem na trenutak nije pogledala moj životopis pa bi vidjela kako moje referencije nisu takve da bi njezina argumentacija stajala. To je u nas veliki nedostatak u javnom dijalogu da se sudovi ne temelje na argumentima. Usporedimo životopise, znanje, obrazovanje, rezultate, pa pogledajmo jesmo li kapacitirani za neke uloge. Ja o njoj neću na isti način suditi kao što je ona o meni.

Europski fondovi

Budući da je predstojeća školska godina krucijalna za pripreme uvođenja kurikularne reforme u škole i za nastavak opće reforme školstva, možete li jamčiti da unatoč svim ovim poteškoćama eksperimentalna faza kurikularne reforme, kako ste najavljivali, počinje 2018./2019. školske godine?

- Da, i dalje stojim iza toga. Rad na kurikularnim dokumentima samo je jedan segment priče.

Nama predstoji postavljanje kompletne strukture, edukacija nastavnika, opremanje škola, uvođenje tehnologije u škole. To je veliki projekt koji treba pripremiti u godinu dana.

Točno je, 2018./2019. godina je godina u kojoj bismo trebali krenuti s eksperimentalnom provedbom u odabranim osnovnim i srednjim školama, gimnazijama i strukovnim školama. U Ministarstvu smo gotovo potpuno ekipirani što se tiče dužnosnika, a to su sve redom svjetski i javno prepoznati stručnjaci i s prvim konkretnim intervencijama krećemo već od jeseni.


Bilo je zamjerki da je 240 milijuna kuna više koje ste dobili u proračunu za iduću 2018. godinu u odnosu na ovu godinu ipak nedovoljno pogleda li se, na primjer, budžet Ministarstva obrane.

- Nedovoljno jest, ali to je, ako sam dobro pogledala brojke, najviši iznos u proračunu za obrazovanje i znanost u zadnjih šest, sedam godina. S druge strane, to nije proračun, nego samo fiskalne smjernice. Nama daleko najveći dio proračuna ide na plaće.

Ali, mi smo sada, osim proračuna, snažno usmjereni na EU fondove, koristimo sredstva iz Europskoga socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, različite druge instrumente poput švicarskih ili norveških sredstava, dakle ima mnogo izvora na kojima možemo planirati i iskoristiti sredstva.

Na primjer, STEM stipendije, njih više od tri tisuće koje ćemo prvi put dodjeljivati od iduće akademske godine, među kojima je više od tisuću stipendija za brucoše, povećanje broja stipendija za studente lošijeg socio-ekonomskog statusa, internacionalizacija visokog obrazovanja, pomoćnici u nastavi, razvoj srednjoškolskih i visokoškolskih kvalifikacija, i to su samo neki od projekata za koje ćemo sredstva povući iz EU fondova.

Računamo da ćemo za te i druge projekte iz EU fondova u idućih godinu dana povući milijardu kuna, a i imena ljudi iz mog najužeg tima upravo pokazuju koliki mi je to prioritet. Toliko povećanje sigurno ne možemo dobiti u budžetu.

Ta se sredstva vjerojatno mogu iskoristiti i za pokretanje nekih promjena u obrazovanju koje nisu nužno vezane za kurikularnu reformu. 

- Apsolutno. Mi već od iduće godine planiramo u škole uvesti neke promjene ili godinu iskoristiti za pripremu promjena važnih za naše obrazovanje.

Već smo govorili da je u projekt e-škola, koji koordinira Carnet, uključena je 151 osnovna i srednja škola, a do 2022. godine namjeravamo uključiti sve škole kako bi postale digitalno zrele. Iduće školske godine pokušat ćemo uvoditi neke elemente projektno, primjerice, programiranje u osnovne škole.

Također, imat ćemo pilot-projekte koji će kod učenika i nastavnika razvijati rad na algoritamskom razmišljanju, kritičnom promišljanju i slično. Riječ je o interdisciplinarnom pristupu gdje ćemo surađivati sa svima koji nam mogu osigurati sredstva, materijale, ljude ili specifično znanje. Dakle, naglasak je na edukaciji nastavnika i osiguranju infrastrukture koja će omogućiti istraživački, interdisciplinarni način rada, uvođenje tehnologija u nastavu.

Kao osobi koja je na konferenciji ICT Gold Awards lani uvrštena među 50 najutjecajnijih žena u hrvatskom sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija moram vas pitati jeste li dovoljno osnaženi da napokon uvedete informatiku kao obvezan predmet u osnovne i srednje škole?

- Da, to je plan. Otkrit ću vam samo da je to jedan od projekata na kojemu će moj tim raditi kako bi informatika postala obvezan školski predmet. Pojedinosti ćemo razraditi, ali nacrt plana već postoji.

Projekt 'STEM Hrvatska'

Razvidna je vaša usmjerenost na jačanje STEM područja, što se vidi ne samo po potenciranju STEM stipendija nego i u izboru najbližih suradnika, od ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića Tome Antičića, nagrađivane profesorice Lidije Kralj, uspješnog ravnatelja strukovne škole Vlade Prskala, a tu je i ekonomistica Branka Ramljak. 

- To nam je područje izuzetno važno, kako srednjoškolsko strukovno obrazovanje koje čini 70 posto srednjoškolskog obrazovanja, a taj je sustav potpuno zapušten, tako i visoko obrazovanje, koje mora odgovoriti potrebama gospodarstva i društva.

Osmišljamo cijeli jedan program pod nazivom "STEM Hrvatska" na razini Vlade, gdje ćemo okupiti više projekata koji se tiču poticanja STEM-a: od stipendija i projekta e-škole do nekoliko manjih projekata koje ćemo staviti u fokus iduće školske godine, poput spomenutog programiranja, a koje bi trebalo pobuditi interes za STEM studije.

Ali kako odgovoriti potrebama kada se, primjerice, upisne kvote za studij ekonomije i prava godinama ne smanjuju, a imate situaciju da osmerostruko više zainteresiranih stavlja studij logopedije na vrh liste prioriteta za upis nego što taj studij ima upisnih mjesta. Kako riješiti problem kvota? 

- Vi znate da su kvote u ingerenciji sveučilišta i senata, a mi imamo dva instrumenta kojima se možemo poslužiti: programske ugovore i kvalifikacijski okvir.

Za godinu dana istječe trogodišnji ciklus postojećim programskim ugovorima i mi ćemo idućih godinu dana u suradnji s visokim učilištima pripremiti nove ugovore za sljedeće trogodišnje razdoblje gdje s jedne strane država, koja sufinancira studije, na temelju uočenih potreba mora jasno iskazati očekivanja. Država, odnosno Vlada, sa sveučilištima mora postići suglasje kako uskladiti ono što nam treba s onim što se nudi. Naravno, tu je onda pitanje što će se financirati i na koji način.

Nestranačka ste ministrica iz HNS-ove kvote u HDZ-ovoj Vladi. Osjećate li potporu u onome što radite ili..?

- Meni je to nova sredina. Nisam političarka koja se za ovo mjesto pripremala kroz dosadašnju karijeru, iako mislim da je moja akademska karijera (prorektorica Zagrebačkog sveučilišta i prodekanica FOI-ja u Varaždinu, sudionica nacionalnih i međunarodnih upravljačkih tijela op.a.) dala dobru osnovu za ovo mjesto.

Što se tiče suradnje, odnosi su uglavnom dobri i imam snažnu podršku HNS-a u svojim planovima. S drugim ministrima nemam problema, dapače, ti su odnosi iznad mojih očekivanja. Postoji suradnja s drugim ministarstvima, puno smo radili u zadnje vrijeme, prije svega s ministarstvima rada te regionalnog razvoja radi programiranja i uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova.

Postoji li granica koju u ovoj koalicijskoj Vladi nikada ne biste prešli, kompromisi na koje ne biste pristali čak i po cijenu da se zahvalite na suradnji?

- Vrlo sam uporna osoba, posebno kada je riječ o projektima koje sam spominjala i koje ću tjerati na velika vrata: s jedne strane obrazovna reforma, s druge relevantnost i programski ugovori u visokom obrazovanju, a s treće strane projekti koji će omogućiti ulazak tehnologije u škole i visoka učilišta koja mora odgovoriti potrebama 21. stoljeća. To su stvari za koje mislim da imamo konsenzus, unatoč ograničenjima i u kadrovima i u legislativi. Kompromisa oko velikih tema neće biti.

Često naglašavate kako obrazovanje treba izići iz ideoloških i političkih rokova. Vjerujete da je to moguće?

- Da mislim da nije, ne bih bila ovdje. Ovo je šansa onima koji žele da se nešto promijeni da to zajedno učinimo. Politika mora otvarati šanse, ali stručnjaci su ti koji daju sadržaj reformi. Šansa koju ova Vlada daje obrazovanju je važna.

Tu je svakako krucijalna bila i uloga HNS-a koji je inzistirao na ovom resoru i izborom nestranačke osobe za ministra pokazao da je obrazovanje nužno depolitizirati tj. odmaknuti od dnevnopolitičkih tema. Obrazovanje mora biti primjereno 21. stoljeću.

Naše učenike i roditelje ne zanimaju ideološke boje, nego kakve će šanse imati učenici i studenti koji su ovdje obrazovani, je li njihovo obrazovanje relevantno, hoće li biti konkurentni na tržištu, snalaziti se u društvenim i privatnim ulogama. Važno je hoće li se oni na spomen škole osmjehnuti ili imati grč na licu.

Što ste kao matematičarka pomislili kad ste čuli da ove godine polovica maturanata koja je na državnoj maturi pisala test osnovne, B razine, nije znala riješiti najbanalniji zadatak iz tog testa?

Da je to dobar signal kako je krajnje vrijeme za promjene u obrazovanju. To je s jedne strane razočaravajuće, a s druge očekivano jer imamo brojna druga istraživanja koja pokazuju da je znanje naših učenika, a pogotovo sposobnost primjene naučenoga, tu gdje jest. Naše je obrazovanje neusklađeno s potrebama, ne samo tržišta i gospodarstva, nego i osobnim i društvenim potrebama. Učenici mnogo toga danas saznaju izvan škole, posebno na internetu, i žele da obrazovanje korespondira sa suvremenim mogućnostima i da vide smisao onoga što se uči. Više nije moguće samo autoritetom nastavnika održavati disciplinu i natjerati učenike da uče i rade.

Volim matematiku, ali i književnost

Odakle ljubav prema matematici? Jeste li od malih nogu znali da je to vaša budućnost, vaš svijet?

U školi sam voljela gotovo sve predmete, dobro sam se snalazila. Na kraju srednje škole u maturalnoj svjedodžbi imala sam sve petice, što onda nije bila česta pojava. Možda bih imala tjelesni četvorku, ali uzeo se u obzir prosjek svih razreda pa je na kraju ispala petica! Odluka da ću studirati matematiku došla je na prijelazu iz drugog u treći razred pri upisu u smjer za matematičara-informatičara u Gimnaziji Varaždin. Iako sam i ranije išla na natjecanja iz matematike i voljela matematiku, nekako se do tada nisam mogla odlučiti između matematike i književnosti. Imala sam uvijek izvrsne nastavnike iz oba predmeta koji su me inspirirali. Na kraju sam se odlučila za matematiku i nisam požalila, iako je knjiga i dalje moja velika ljubav. Osobito su me u formativnim godinama privlačili ruski klasici, DostojevskiTolstoj..

#BLAžENKA DIVJAK