StoryEditor
Hrvatskačudna godina

Gljivari se kućama vraćaju praznih korpi zbog - niskih temperatura: ‘Klima se promijenila, nije to više kao prije...‘

Piše Tanja Šimundić Bendić
9. listopada 2020. - 10:38

Sve se nešto čudno u prirodi događa, suše su napravile dar-mar u maslinicima, brojne sorte voća i povrća ranije su krenule u zrenje, zaobišlo nas je i bablje ljeto, "umrle" su periske, a s lica zemlje na brojnim lokacijama nestale su i rujanske gljive. Nema ih! Ni šampinjona ni vrganja uobičajenih u toplom rujnu i listopadu, ni lisičarki ni sunčanica, čak ni zaštićene vrste gljive blagve.

Jednostavno nisu iznikle, iako im je termin već odavno došao, a sada već polako i prolazi. S tom su se činjenicom u isto vrijeme susreli i lički i dalmatinski gljivari, koji se iz berbe kući vraćaju doslovce praznih korpi.

Gljivare s područja šumovitog Srednjeg Velebita, na potezu od Karlobaga prema Gospiću, šokirala je ovakva nestašica. Brojni se s tom pojavom nisu do sada nikada susreli. Pričaju nam kako kilometre znaju prohodati po uobičajenim "poštama" kroz prostranstva ličkih šuma. Uzalud. Imaju dojam kao da je stigla apokalipsa koja je doslovce počistila zemlju pod sobom.

- Satima smo kći i ja jučer šetale Velebitom, prošle smo sve naše uobičajene pošte i niti jednog jedinog vrganja nismo našle. To još doživjela nisam. Od početka rujna nisam ubrala ni jednu jedinu gljivu, ne mogu se tome prestati čuditi. Ne shvaćam, kao da ih je netko sve izbrisao sa zemlje. Inače mi ih ovdje na ovom potezu na kojem ih je uvijek bilo u izobilju beremo od početka rujna. Kiselimo ih, stavljamo u staklenke i prodajemo, pripremamo za zimnicu. Da vidite samo koliko smo ih lani u ovo vrijeme već ubrali. Ovo je baš nešto čudno – veli nam beračica gljiva iz seoceta udaljenog 15-ak kilometara od Gospića.

Ista je situacija i u Dalmatinskoj zagori, gljiva uobičajenih za ovo razdoblje nema. Nisu niknule, proces im je naglo zaustavljen, izostala je cijela skupina rujanskih i listopadnih vrsta uobičajenih za razdoblje babljeg ljeta. Nema standardnog babljeg ljeta praćenog temperaturama koje još uvijek omogućuju kupanje u moru, ni nalik mu nije ovo aktualno koje ćemo pamtiti i po snijegu na Zavižanu.

- Istina je, nema vrganja, šampinjona, sunčanica, lisičarki i blagvi, nisu se još pojavile. Kao i u Lici, tako su nestale i kod nas u Zagori. Razlog su nagle niske temperature koje su nas pogodile zadnjih deset dana. Višednevni niski noćni i dnevni celziji zaustavili su njihovo buđenje i zbog toga nisu izašle na površinu. One su tu, pod zemljom, no sve dok ne otopli, i to makar tjedan dana, s pratećom temperaturom od minimalno 15 stupnjeva, one neće izaći vani. Klima se promijenila, nije to više kao prije – veli nam inženjer poljoprivrede Josip Budinski iz Sinja, jedan od boljih poznavatelja gljiva na našem području.

image
Čišćenje velikog šampinjona

Nema više dvojbe, globalne klimatske promjene počele su se očitovati na nizu razina. Maslinari su ovo ljeto više nego ikada prije vapili za kišom, počeli su sve intenzivnije razmišljati o novostima u uzgoju kojima bi se suprotstavili dugotrajnim sušama. Promjene primjećuju i voćari, mandarine su na Neretvi "stigle" tjedan dana ranije. Dozrele su i jabuke prije nego prijašnjih godina.

- To što su mandarine dozrele ranije je plus za nas jer time postajemo konkurentniji u odnosu na druge zemlje Mediterana. I jabuke su u našem kraju ranije dozrele, no činjenica je i da zbog bržeg ciklusa nisu dobile svoju karakterističnu boju. Ove nam godine zbog niskih temperatura u Zagori kasni i zrenje kukuruza. A što je zanimljivo, ove godine u sinjskom kraju nismo zabilježili ni uobičajeni rani rujanski mraz i slanu – kaže iskusno Budinski.

Sve je to, rezimira, rezultat klimatskih promjena naše stvarnosti na koju se moramo početi navikavati. Nestanak gljiva koje vole toplije razdoblje, veli, nije nepoznata, ali nije ni uobičajena pojava. Događa se kao rezultat slijeda prirodnih procesa, u našem području jednom do maksimalno dvaput u deset godina.

- Ako nam se vrate više temperature, onda možemo očekivati povratak tih gljiva. No, ako nas zadesi neka od jakih bura i opetovani pad temperature, onda će berači gljiva, koje vole toplije dane, ove godine ostati praznih ruku. Nadam se, mogao bih reći i da očekujem njihov povratak, ali zato sam siguran kako ćemo uskoro imati berbu i onih vrsta gljiva, nalik martinčici ili raznim puževicama, kojima pašu i niže temperature - veli Budinski.

item - id = 1049686
related id = 0 -> 1027707
related id = 1 -> 629600
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 11:14