Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, izravno lobira u Bruxellesu da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane. Razvodno je to iz dopisa poslanog 16. ožujka 2022. u Europsko vijeće kojeg, između ostalih, potpisuje i hrvatska Vlada, navela je Biljan Borzan, eurozastupnica SDP-a u Europskom parlamentu. 

Dopis je u posjedu hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan koja se, kao izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju "Od polja do stola", zalaže za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida.

"Šokirana sam i ljuta, u čije ime Vlada lobira protiv smanjenja pesticida? U ime građana Hrvatske, koji su valjda zadovoljni što izumiru pčele i što su tragovi pesticida sveprisutni na hrani? Pozivam ministricu neka se očituje i objasni javnosti zašto nije u njihovom interesu da se hrana manje prska kemijom!," tražila je Borzan.

I dok Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da pesticidi očito i nisu tako štetni, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (koju je osnovala država) pak kaže:  

- Gotovo svi pesticidi svrstani su u određenu skupinu otrova (mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i podzemne vode) pa su tako potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni - navodi Agencija, uz napomenu: 

- Kako bi se spriječilo da ostaci pesticida u hrani budu veći od maksimalno dozvoljenih koncentracija, koje nisu štetne za zdravlje potrošača, potrebno je provesti niz mjera prije, tijekom i nakon vegetacije. Najvažnija preventivna mjera je pravilna uporaba pesticida uz strogo pridržavanje uputa o primjeni. Daljnja mjera koje se koristi u svrhu zaštite potrošača je i sustavna kontrola uz provođenje godišnjeg programa praćenja ostataka pesticida (monitoringa) s ciljem uvida u pridržavanje dobre poljoprivredne prakse i osiguranja sukladnosti sa maksimalnim razinama ostataka pesticida te procjene izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Jedna od dodatnih mjera koja se provodi je i obvezna edukacija korisnika pesticida te vođenje dnevnika tretiranja za sve registrirane OPG-ove u Republici Hrvatskoj - navodi Agencija. 

No, i na toj obuci se varalo proteklih godina, a o čemu smo već pisali: 

Pesticidi su otrovi. Rukovati bilo kojom vrstom otrova, pa tako i s pesticidima može samo znalac. Do ove godine svatko tko je to želio mogao je u poljoljekarnama kupiti pesticid najveće otrovnosti, a da nikome nije trebao polagati računa za što mu to treba i je li osposobljen za pravilnu upotrebu. Još krajem 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede je na osnovi direktiva EU-a donijelo "Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida".

Temeljem toga pravilnika poljoprivrednici – korisnici pesticida morali su u školske klupe, na izobrazbu o održivoj uporabi pesticida. Uvjeti za upis na tu vrstu izobrazbe, tečaja u trajanju od dva-tri dana, bili su poslovna sposobnost i najmanje završena osnovna škola polaznika.

U cetinskom kraju provedeno je na desetke takvih tečajeva. Provodili su ih djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe i privatne tvrtke registrirane (i) za tu djelatnost. Danas se može sa 100-postotnom sigurnošću ustvrditi da je to bila izobrazba koju su uspješno završili svi upisani kandidati – koji su platili ili za koje je plaćeno po 380 kuna. Ali dok su se na jednoj strani, bez iznimke kada je riječ o djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe, istinski trudili da polaznici njihovih tečajeva doista usvoje osnovna znanja, oni drugi su se trudili samo zgrabiti što više novca.

Tako je u jednoj općini cetinskog kraja u jednoj grupi tečaj pohađalo 250-300 polaznika, a testiranje koje je predstavljalo ispit održano je u sportskoj dvorani. Kako se, nakon dvodnevnog predavanja na kojemu se nije provjeravala nazočnost kandidata ispit odvijao kazao nam je jedan od polaznika.

Evo njegove priče: - Sjeli mi u dvorani na stolice u gledalištu. Kako nas je bilo više negoli je kapacitet gledališta, donijeli su dodatne stolice i postavili na parket. Ispred nas za jednim stolom sjedila su dvojica ispitivača. Podijelili su nam testove. Prije toga smo upozoreni da ako nemamo vlastite, uzmemo i olovke. Kad su utvrdili da baš svi, a bogami bilo nas je oko 300, imamo testove i olovke, počeo je ispit kroz koji nas je vodio jedan od one dvojice ispitivača.

Na svako pitanje bilo je ponuđeno po nekoliko odgovora. Taj ispitivač je najprije zatražio da prestanemo s međusobnom pričom, a onda je počeo: prvo pitanje, jeste li svi pronašli, jeste, zaokružite odgovor pod b. Drugo pitanje, e tu zaokružite odgovor pod a. Treće pitanje, zaokružite odgovor pod d. Četvrto pitanje...

Evo s ovim pitanjem, ako ste sve zaokružili kako sam vam rekao, imate 60 posto točnih odgovora, a to je dovoljno za prolaz. Ostalo rješavajte sami. I zapamtite, svi ćete prema prijavama koje smo već napravili dobiti kartice na osnovi kojih ćete u poljoljekarnama moći kupovati sve potrebne pesticide.

Ako je netko došao na ispit, a do sada nije prijavljen, a to znači da nam nije platio, tome se ispit neće priznati. Ako se prijavi i plati, hoće. Eto, tako ti je bilo kod nas, a kako je bilo na drugim mjestima ne znam. To nam je ispričao poznanik polaznika tečaja. Unatoč tomu, brojni poljoprivrednici, među njima i oni kojima je poljoprivreda osnovni posao, iz raznoraznih razloga nisu pohađali spomenute tečajeve, pa su danas onemogućeni nabavljati zaštitna sredstva.

Tako na jednoj strani imamo "stručnjake" s iskaznicama kojima dokazuju da su znalci, pače "profesionalni korisnici" mada se neki od njih s pesticidima nikada nisu susreli, a na drugoj osobe koje su godinama, čak desetljećima, uredno upotrebljavale pesticide, u pravilu savjetujući se s istinskim stručnjacima, a danas samo zbog toga što nisu zadovoljili formu ne mlogu do potrebnih zaštitnih sredstava. A mi se onda pitamo tko nas truje i zašto nas truju!?

Agencija za hranu savjetuje kako smanjiti ostatke pesticida u namirnicama?

- Razina ostataka obično se smanjuje pranjem, guljenjem, kuhanjem i cijeđenjem. Razina ostataka pesticida u krajnjem konzerviranom proizvodu, može se smanjiti postupcima pranja, blanširanja, guljenja, kuhanja, ali njihova se razina može i povećati tijekom obrade. Povećava se, na primjer, proizvodnjom ulja iz uljarica i maslina ili u procesu sušenja voća i proizvodnje koncentrata rajčice zbog gubitka vode tijekom procesa.

Većina pesticida primjenjuju se direktno na usjeve, što znači da se većina ostataka pesticida nalazi na vanjskim površinama, a mogu biti uklonjeni ljuštenjem, pranjem ili guljenjem. Na primjer, većinu ostataka pesticida općenito sadrže ljuske žitarica, kora voća i vanjski listovi povrća, kao što je zelena salata. Njihovim uklanjanjem možemo smanjiti razinu ostataka u pripremljenoj hrani. Ispiranjem se također smanjuje razina ostataka koja se nalazi na površini ploda.

Preporučljivo je stoga poduzeti mjere opreza kojima se mogu smanjiti ostaci pesticida u hrani kao što su:

-temeljito ispiranje voća i povrća vodom: potrebno ih je očistiti pomoću spužvice/četke i oguliti ih – ovi sigurnosni koraci uklonit će većinu postojećih, površinskih ostataka, zajedno s preostalom prljavštinom (! površinsko čišćenje  neće ukloniti ostatke pesticida koji su apsorbirani tijekom rasta voća ili povrća, kada su sredstva za zaštitu bilja primijenjena prije berbe)

-kuhanje ili pečenje namirnica može dodatno smanjiti ostatke nekih pesticida,

-uklanjanje masti od mesa (ostaci nekih pesticida koncentriraju se u masti, ukoliko su životinje hranjene hranom tretiranom pesticidima),

-uklanjanje kože od ribe,

-odvajanje masti i ulja iz juha te masti od pečenja.

Dopis kojeg smo spomenuli na početku teksta, a kojeg potpisuje Hrvatska i još 11 država članica, izražava neslaganje s ciljem da EU kroz strategiju "Od polja do stola" prepolovi upotrebu kemijskih pesticida sredstava do 2030. Nadalje, smatraju kako za to ne postoji znanstvena osnova te kako su ciljevi nedostižni.

Pogotovo se protive novom zakonu o održivoj upotrebi pesticida kojeg bi Europska komisija trebala predstaviti 22. lipnja, a za kojeg je Borzan nedavno upozorila da je upitan radi žestokog lobiranja.

"Ispada da ministarstvo poljoprivrede u Bruxellesu lobira protiv ekoloških ciljeva, a u isto vrijeme u Hrvatskoj otežava život proizvođačima eko-hrane smanjenjem potpora i apsurdnim propisima. Kada smo se mi kao država odredili u tom smjeru? Kada je Sabor o tome raspravljao, jesu li građani za to glasali? Nedavno sam provela istraživanje javnog mnijenja na tu temu i čak 91 posto ispitanika je odgovorilo da podržava smanjenje upotrebe pesticida, što pokazuje da je svijest građana o njihovom utjecaju na zdravlje i okoliš velika," upozorila je Borzan.

I što reći kao zaključak, nego da je najvažnija zarada. A zdravlje? Ma koga briga za male ljude - bogati se ionako sami za sebe pobrinu. Ili u prijevodu - imaju dovoljno novca da kupuju eko-neprskano voće i povrće.