Građani stariji od 65 godina koji nemaju mirovinu mogu ostvariti pravo na nacionalnu naknadu, ali moraju ispuniti niz zakonskih uvjeta. Naknada od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura mjesečno, a pitanje njezina dodatnog povećanja ponovno je otvoreno nakon što je Vlada poručila da zasad nema prostora za novi rast.
Nacionalna naknada za starije osobe oblik je novčane pomoći namijenjen građanima koji su navršili 65 godina, a nisu ostvarili pravo na mirovinu. Uvedena je kako bi se barem djelomično poboljšao materijalni položaj starijih osoba koje nemaju redovita primanja iz mirovinskog sustava.
Iako je riječ o relativno skromnom mjesečnom iznosu, za osobe bez mirovine ova naknada često predstavlja važan izvor prihoda za podmirivanje osnovnih životnih potreba.
Od 1. siječnja 2026. nacionalna naknada iznosi 160,22 eura mjesečno po korisniku, nakon redovitog usklađivanja.
Hoće li nacionalna naknada ponovno rasti?
Pitanje povećanja nacionalne naknade ponovno je došlo u središte pozornosti nakon očitovanja Vlade na Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o pravima starijih osoba.
Vlada je 4. studenoga 2026. poručila da trenutačno nema prostora za dodatno povećanje nacionalne naknade niti za njezino dvostruko usklađivanje tijekom iste godine.
U obrazloženju je navedeno da se iznos naknade usklađuje s rastom troškova života te da se pri određivanju njezine visine uzimaju u obzir gospodarske i fiskalne mogućnosti države, iznos zajamčene minimalne naknade i najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.
Vlada pritom ističe kako nacionalna naknada nije dio sustava mirovinskog osiguranja te se ne može usklađivati na isti način kao mirovine.
Najavljeno je i donošenje posebnog zakona o pravima starijih osoba, kojim bi se sustavnije uredila njihova prava, dostojanstven život, društvena uključenost i institucionalna zaštita.
Za sada, međutim, nema službeno potvrđenog novog iznosa nacionalne naknade.
Pravo na isplatu
Pravo na nacionalnu naknadu može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio najmanje 65 godina života i ima prebivalište na području Republike Hrvatske najmanje deset godina neprekidno neposredno prije podnošenja zahtjeva.
Osim dobnog i prebivališnog uvjeta, potrebno je zadovoljiti i druge zakonske kriterije.
Korisnik, među ostalim, ne smije:
- biti korisnik hrvatske ili inozemne mirovine
- biti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
- primati zajamčenu minimalnu naknadu
- imati priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
- imati sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u zakonom propisanim iznimkama.
Postoji i mogućnost da osoba koja prima mirovinu ostvari nacionalnu naknadu ako na vlastiti zahtjev obustavi isplatu mirovine, pod uvjetom da ispunjava sve ostale zakonske uvjete. Isto tako, korisnik zajamčene minimalne naknade može prijeći na nacionalnu naknadu ako zatraži prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Prihod cijelog kućanstva
Jedan od najvažnijih kriterija za ostvarivanje prava jest prihodovni cenzus.
Naime, prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, na mjesečnoj razini, ne smije prelaziti dvostruki iznos nacionalne naknade.
Budući da nacionalna naknada u 2026. iznosi 160,22 eura, prihodovni prag iznosi 320,44 eura mjesečno po članu kućanstva.
To znači da se ne promatra samo prihod osobe koja podnosi zahtjev, nego i prihodi članova kućanstva.
Kućanstvom se smatra obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života, bez obzira na to jesu li u rodbinskom odnosu.
Primjerice, ako dvije osobe žive zajedno i zajednički podmiruju životne troškove, za ostvarivanje prava promatra se prihod po članu njihova kućanstva.
Zahtjev za nacionalnu naknadu podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), odnosno nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici prema mjestu prebivališta podnositelja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....