StoryEditorOCM
Šibeniktužna statistika

Pa kako preživjeti?! Umirovljenici Šibensko-kninske županije najsiromašniji u Dalmaciji. A ovim ljudima je posebno teško

Piše Marko Podrug
19. studenog 2026. - 15:34
Nikša Stipaničev/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Prosječna mirovina u Šibensko-kninskoj županiji iznosi tek 635,19 eura, što je čak 54,19 eura manje od hrvatskog prosjeka.

Među četiri dalmatinske županije šibensko-kninski umirovljenici su na posljednjem mjestu, a nepovoljan odnos zaposlenih i umirovljenika dodatno upozorava na problematičan trend.

Iako je u odnosu na isto razdoblje prošle godine mirovina u Šibensko-kninskoj županiji povećana za 60,51 euro, odnosno 10,5 posto, to povećanje nije dovoljno da bi se nadoknadio zaostatak za ostalim dalmatinskim županijama i hrvatskim prosjekom.

Svako povećanje mirovina je, dakako, dobrodošlo, no ono nedovoljno prati stvarne troškove života - cijene hrane, lijekova, energenata, komunalnih usluga i stanovanja, koje su posljednjih su godina znatno porasle. Umirovljenici s malim primanjima teže podnose takva poskupljenja jer većina njih nema mogućnost dodatnog povećanja prihoda.

Hrvatski prosjek iznosi 689,38 eura, što znači da šibensko-kninski umirovljenici mjesečno primaju prosječno 54,19 eura manje. Na godišnjoj razini to je gotovo 650 eura razlike. Za umirovljenika koji živi od jedne mirovine taj iznos svakako nije zanemariv, to je novac koji može značiti nekoliko računa za struju, kupnju lijekova ili osnovnih životnih namirnica.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

- Mnogima je teško podmiriti osnovne životne troškove i dostojanstveno živjeti od svojih mirovina. Iza svakog statističkog podatka stoje ljudi koji su godinama radili i doprinosili društvu. Danas se mnogi od njih moraju odreći dijela svojih potreba kako bi platili hranu, režije, lijekove i druge nužne troškove.

Posebno je teško onima koji žive sami, imaju zdravstvenih poteškoća ili žive u udaljenijim dijelovima županije, gdje su im usluge i sadržaji teže dostupni - kaže nam Branko Peran, predsjednik Županijskog odbora Hrvatske stranke umirovljenika.

Usporedba prosječnih mirovina u četiri dalmatinske županije jasno pokazuje koliko je položaj umirovljenika u Šibensko-kninskoj županiji nepovoljan.

Najviše prosječne mirovine u Dalmaciji imaju umirovljenici Dubrovačko-neretvanske županije, gdje prosjek iznosi 701,26 eura. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 674,43 eura, zatim Zadarska županija sa 649,15 eura.

Na posljednjem mjestu nalazi se Šibensko-kninska županija sa samo 635,19 eura. Razlika između Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije iznosi čak 66,07 eura mjesečno. U odnosu na Splitsko-dalmatinsku razlika je 39,24 eura, dok je u odnosu na Zadarsku županiju 13,96 eura.

Ove brojke dosta govore o stvarnoj razlici u životnom standardu ljudi koji su radili, izdvajali za mirovinsko osiguranje i očekivali da će nakon završetka radnog vijeka moći živjeti mirno i dostojanstveno. Posebno je zabrinjavajuće što se zaostatak Šibensko-kninske županije ne smanjuje dovoljno brzo. Unatoč rastu mirovina, nacionalni prosjek u godinu dana rastao je nešto brže, pa se razlika dodatno povećala.

image

Branko Peran

Nikša Stipaničev/Cropix

U Šibensko-kninskoj županiji mirovinu ostvarenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prima 25.435 korisnika. Od toga je 18.775 korisnika starosnih mirovina, 4743 obiteljskih i 1917 invalidskih mirovina. Prosječna starosna mirovina iznosi 669,28 eura, obiteljska samo 535,20 eura, a invalidska 548,69 eura.

Posebno težak položaj imaju korisnici obiteljskih i invalidskih mirovina. Mnogi od njih žive sami, imaju dodatne zdravstvene troškove i ovise isključivo o mjesečnim primanjima koja često nisu dovoljna ni za podmirenje osnovnih potreba.

Treba pritom naglasiti da prosjek ne pokazuje cijelu sliku, jer se iza prosječne mirovine od 635 eura nalaze brojni građani koji primaju znatno manje iznose i kojima svaki mjesec predstavlja borbu za financijski opstanak.

Još jedan neslavan podatak jest i odnos broja zaposlenih osiguranika i umirovljenika. Krajem rujna 2026. u Šibensko-kninskoj županiji evidentirana su 39.983 osiguranika i 29.404 korisnika mirovina. To znači da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,36 osiguranika. U Zadarskoj županiji taj omjer iznosi 1,65, u Splitsko-dalmatinskoj 1,66, a u Dubrovačko-neretvanskoj čak 1,89. Hrvatski prosjek iznosi 1,45.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Dakle, Šibensko-kninska županija ima najnepovoljniji odnos zaposlenih i umirovljenika među dalmatinskim županijama, a nalazi se i ispod državnog prosjeka.

- Podatak o odnosu broja osiguranika i umirovljenika također upozorava na izazove s kojima se županija suočava. Ipak, kada govorimo o položaju umirovljenika, u središtu rasprave moraju biti ljudi i uvjeti u kojima žive. Smatramo da su potrebni daljnji koraci prema primjerenijim mirovinama, ali i dostupnija zdravstvena skrb, pomoć u kući, prijevoz i druge usluge koje starijim osobama mogu olakšati svakodnevnicu - nastavlja Branko Peran.

Takvo stanje posljedica je dugogodišnjih demografskih i gospodarskih problema. Starenje stanovništva, iseljavanje mladih, nedostatak kvalitetnih i stabilnih radnih mjesta te sezonski karakter velikog dijela zaposlenosti dodatno opterećuju gospodarsku i socijalnu sliku županije.

Poseban problem predstavljaju umirovljenici u manjim mjestima i ruralnim dijelovima županije, gdje je dostupnost zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga često otežana. Troškovi prijevoza do liječnika, nabave lijekova i svakodnevnih potrepština dodatno smanjuju ionako skromna primanja.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Zato je potrebno da se, ističe predsjednik šibenske podružnice HSU-a, položaj umirovljenika u Šibensko-kninskoj županiji počne promatrati kao jedno od važnih razvojnih i socijalnih pitanja.

- Pozivam nadležne državne institucije, Županiju, gradove i općine da u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti nastave razvijati mjere pomoći te da pritom vode računa o stvarnim potrebama ljudi na cijelom području naše županije. Umirovljenici zaslužuju sigurnu i dostojanstvenu starost te osjećaj da nisu prepušteni sami sebi. Nitko tko je cijeli život radio ne smije ostati ispod granice dostojanstvenog života - reći će Branko Peran.

Čelnik lokalnog HSU-a kaže i da su jednokratne potpore dobrodošla pomoć, osobito onima s najnižim primanjima, ali uz njih su potrebne i mjere koje će trajno poboljšati kvalitetu života umirovljenika.

Jedna od takvih mjera šibenskim umirovljenicima slijedi od 23. studenog, kada počinje isplata tzv. božićnica. Na nju pravo imaju svi oni čija mirovina ne prelazi 500 eura. Visina naknade ovisi o visini mirovine, pa "božićnicu" od 100 eura može ostvariti umirovljenik s mirovinom do 300 eura, iznos od 75 eura može ostvariti umirovljenik s visinom mirovine do 400 eura, dok  "božićnicu" od 50 eura mogu ostvariti umirovljenici s visinom mirovine do 500 eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2026 22:36