StoryEditor
HrvatskaAFERA NA POMOLU?

Čelnik Zelene liste: Natječaj za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora raspisuje se za velike igrače. Njima zarada, nama zagađenje

21. kolovoza 2020. - 10:24
Nenad Matić upozorava da je ekološko zbrinjavanje biootpada iznimno skupo u zemljama EU-a pa se pod krinkom takvog otpada u Hrvatsku uvozi sve i svašta  Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Ako prođe javni poziv za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE), koji je potkraj srpnja raspisao Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), Hrvatska će iz državnog proračuna poticati proizvodnju električne energije od "tuđeg smeća".

Riječ je o energiji iz obnovljivih izvora – različitog otpada koju će vlasnici bioplinskih postrojenja uz izdašne državne poticaje prodavati po povlaštenim cijenama, a nusproizvodi od izgaranja nekontrolirano će se odlagati zagađujući okoliš. Zbog toga su problematične energane na biomasu, koje ne podliježu nikakvoj kontroli sirovine koju koriste. Osim toga, spornim javnim pozivom u isti se položaj stavljaju domaći poljoprivrednici i stočari, koji imaju vlastitu sirovinu za bioenergane, poput stajskog gnojiva, slame, sijena i sječke, s uvoznicima koji uvoze tuđe smeće da bi ga u Hrvatskoj pretvarali u električnu energiju, što im država u konačnici financira.

Veliki prijepori

– I ovaj natječaj za subvencioniranje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora raspisuje se za velike igrače. Domaći poljoprivrednici i stočari nemaju šanse premda imaju vlastitu sirovinu za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije – ističe čelnik Zelene liste Nenad Matić.

– Ekološko zbrinjavanje biootpada u zemljama EU-a iznimno je skupo pa se pod krinkom takvog otpada u Hrvatsku uvozi sve i svašta. Samo probrani koriste bioplinska postrojenja da bi uvozili otpad, konkretno iz Italije, za koji im ova zemlja plaća da ga odvezu. Nakon što proizvedu struju od tog otpada u Hrvatskoj i prodaju je po povlaštenoj cijeni, ostatke razbacuju po našim njivama kao gnojivo – upozorava Matić.

I ovaj javni poziv, koji je svjetlo dana ugledao krajem srpnja, izazvao je velike prijepore u javnosti, poglavito u poljoprivrednom sektoru. Hrvatska poljoprivredna komora traži njegovo poništenje, uz obrazloženje da se pogoduje stranim uvoznim lobijima koji uvoze sumnjivi otpad da bi od njega u Hrvatskoj proizvodili struju.

Umjesto da se potiče domaće seljake da stajsko gnojivo i otpad od silaže za stoku koriste u bioplinskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije, kojom bi zagrijavali svoje farme, pogoduje se stranim lobijima koji namjeravaju legalno uvoziti sumnjivi otpad u Hrvatsku, kako bi ga preradili u električnu energiju – ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Naime, intencija je dugoročne poljoprivredne strategije zaokružiti proizvodni ciklus na način hrana-otpad-energija, pa je u tom smjeru išao i prijedlog HPK da se bioplin može proizvoditi isključivo na poljoprivrednim gospodarstvima, gdje postoji stoka, gdje se smanjuje proizvodnja CO2, gdje se iskorištava postojeći stajnjak za proizvodnju električne energije. Ali to nije prihvaćeno, objašnjavaju iz HPK i traže da kriterij za odabir bude i to da između 40 do 70 posto biomase bude osigurano iz vlastite proizvodnje, uz dokaze o tome. Drugim riječima, onome tko nema vlastitu biomasu država ne bi mogla poticati proizvodnju energije.

Bez kontrole

Međutim, kako doznajemo, spornim natječajem ne postavljaju se nikakvi uvjeti o podrijetlu sirovine koja se koristi u bioplinskim postrojenjima, što u konačnici stavlja u isti položaj domaće seljake s onima koji sada uvoze raznorazni otpad iz mnogih država Europe i koriste ga u bioplinskim postrojenjima za proizvodnju električne energije.

Nenad Matić ističe da se, usprkos iskustvima i preporukama EU-a, nastavlja ortački način funkcioniranja u javnom sektoru, i to ponovno u obnovljivim izvorima energije. On u svemu vidi potencijalnu aferu, uz bok onoj s vjetroelektranama.

Ističe da nitko ne kontrolira postrojenja za proizvodnju električne energije od drvene sječke, da bi se ponovno raspisao natječaj za podobne i probrane koji će naše šume koristiti za vlastito bogaćenje, jer im se struja otkupljuje po zajamčenoj otkupnoj cijeni uz dodatnu novčanu premiju iz državnog proračuna.

Matić također naglašava da se u zemljama EU-a kontrola provodi postavljanjem termalnih kamera na kogeneracijska postrojenja koje kontroliraju ispuštanje topline i neracionalno korištenje nacionalnog resursa kao što je šuma.

Sinergija između poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj je prijeko potrebna da diversificira rizik u poljoprivrednoj proizvodnji i osigura kakav-takav dohodak poljoprivredniku. To su učinile sve zemlje EU-a, upozorava Matić.

Poništenje natječaja?

Hrvatska ima potencijal od 750.000 uvjetnih grla stoke, što je resurs za 200 MWt, ali to mora biti popraćeno regulativom koja zahtijeva barem 70 do 80 posto vlastitih inputa potrebnih za bioplinsko postrojenje – rezolutan je Matić, koji predlaže da Zelena lista zbog toga zatraži poništenje ovog natječaja te da se da prednost domaćim OPG-ovima i proizvođačima, uz primjenu ključa od jednog hektara za jedan kW ili jedno uvjetno grlo za jedan kW proizvedene električne energije iz bioplinskog postrojenja.

Osim toga, prednost za dobivanje kvota iz sunčanih elektrana trebali bi imati proizvođači koji imaju postojeće objekte u vlasništvu.

Također treba omogućiti da se iskoriste staje, nadstrešnice i farme za postavljanje fotonaponskih elektrana, a ne ih, na primjer, postavljati ispod vjetroelektrana iz nedavnih afera, zaključio je Matić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. studeni 2020 08:30