Govoreći o tome u kojim dijelovima Hrvatske se najviše koristi Sunčeva energija, u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) navode kako broj solarnih elektrana u Hrvatskoj u posljednje dvije godine raste izuzetno brzo. Krajem veljače prošle godine ih je bilo oko 8.000 (kategorije domaćinstva i tvrtke), a krajem ovog travnja preko 18.000 ukupne priključne snage 558,727 MW (prema podacima o elektranama priključenim na mrežu HEP ODS-a). Od toga ih je najviše na području distribucijskog područja Elektra Zagreb, Elektra Rijeka, Elektra Split i Elektra Pula.
Pitali smo kako po mišljenju stručnjaka u Zelenoj energetskoj zadruzi napreduje energetska tranzicija. Što je do sad napravljeno, koje su promjene još neophodne?
Odgovaraju kako je udio obnovljive energije u našem energetskom miksu u 2022. iznosio 28 %, dok je prosjek EU-a u istoj godini iznosio 23 %, što nas pozicionira visoko među zemljama članicama po pitanju iskorištavanja obnovljive energije. Posebno dobro u odnosu na ostale članice EU stojimo po pitanju električne energije od koje nam više od 50% dolazi iz obnovljivih izvora, većinom iz hidroelektrana, no posljednjih godina raste i korištenje solarne energije koja je uz energiju vjetra u našoj zemlji izuzetan potencijal. To nam, ističu, treba biti dodatno motivirajuće u prijelazu na obnovljive izvore. S druge strane, još uvijek se značajno oslanjamo na fosilna goriva u prometu i grijanje u zgradarstvu.
Energetska učinkovitost
- Želimo naglasiti da prijelaz na obnovljivu energiju nije samo prijelaz na novu tehnologiju i novi izvor energije nego je to i društvena promjena koja zahtijeva kolektivnu promjenu u promišljanju o tome kako proizvodimo i koristimo energetske resurse. Zato je važan dio energetske tranzicije i ulaganje u energetsku učinkovitost jer, recimo, dizalica topline neće biti adekvatno iskorištena u toplinski neizoliranom objektu iz kojeg toplina “curi” van – naglašavaju u ZEZ-u.
Dodaju kako je važan aspekt u tom promišljanju i način upravljanja energetskim resursima - prema uobičajenim tržišnim praksama, energija se proizvodila iz malog broja velikih centraliziranih elektrana kojima su upravljale velike korporacije ili države, dok se gorivo za pogon takvih postrojenja mahom uvozilo. Rapidnim smanjenjem cijena solarne i vjetro tehnologije, kompletna paradigma se mijenja i krajnji korisnici imaju mogućnost proizvoditi vlastitu, čistu energiju za vlastite potrebe, smanjujući ovisnost o cijenama na tržištu i povećavajući otpornost na energetske krize.
- Iskustva iz drugih zemalja Europe pokazuju da projekti u vlasništvu energetskih zajednica vraćaju 2-3 eura lokalnoj ekonomiji za svaki uloženi euro. Ulaganja građana u lokalnu obnovljivu energiju potiče i EU kroz energetske zajednice. Energetske zajednice svim građanima EU-a nude mogućnost da se organiziraju u proizvodnji obnovljive energije. U Hrvatskoj trenutno imamo osnovanu tek jednu i u ZEZ-u to smatramo neiskorištenim potencijalom. Solarna strategija EU-a potiče da svako mjesto s više od 10.000 stanovnika do 2025. godine ima osnovanu barem jednu energetsku zajednicu temeljenu na obnovljivoj energiji, a za Hrvatsku to znači barem 80 energetskih zajednica – naglašavaju također.
Očekivanja od Vlade
- Zato samostalno i u suradnji s drugim stručnim organizacijama aktivno radimo na tome da se građanima približi što su energetske zajednice i olakša put do njihova osnivanja i razvoja. On je u Hrvatskoj trenutno na razini kompleksnosti pokretanja velikih energetskih projekata, što je nemotivirajuće i u sukobu s idejom iza energetskih zajednica - da omoguće građanima bez ranijeg iskustva u energetskom sektoru da se u njega aktivno uključe – ističu u Zelenoj energetskoj zadruzi.
Ususret izborima za zastupnike u Hrvatski sabor i Europski parlament, Zelena energetska zadruga (ZEZ) je uz podršku desetak organizacija aktivnih u građanskoj energiji, početkom travnja vodećim političkim strankama uputila zahtjeve za razvoj energetskih zajednica i građanske energije u Hrvatskoj.
Njihovi zahtjevi su i dalje aktualni.
- Od nove Vlade očekujemo da, kako bismo uhvatili korak za Europom u lokalnoj proizvodnje energije, otkloni kritične administrativne prepreke za brže nove instalacije domaćih obnovljivih izvora energije i omogući da energetske zajednice u potpunosti zažive u praksi. Kako su energetske zajednice pravo i prilika za građane kao “male igrače” da postanu aktivniji na tržištu energije te neovisni u osiguravanju energije koja im je potrebna, ključno je proces registracije energetskih zajednica učiniti jednostavnim i priuštivim te uspostaviti sustav tehničke i financijske podrške. Uz to je važno omogućiti izravno dijeljenje energije među članovima takvih zajednica jer je ono trenutno moguće u teoriji no u praksi još nije zaživjelo – ističu u Zelenoj energetskoj zadruzi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....