StoryEditorOCM
Hrvatskanenad kurtović

Čeka nas crna ‘elektrojesen‘: ‘Kućanstva se moraju pripremiti na ono što slijedi 1. listopada, cijene su dosad bile ‘mila majka‘... A poduzetnicima bi HEP, uz račune, trebao slati i sredstva za smirenje‘

Piše Mirela Goreta
5. srpnja 2022. - 08:23

HEP-u bi bilo najbolje da poduzetnicima uz račune šalje i sredstva za smirenje - kaže Nenad Kurtović, stručni savjetnik udruge “Splitski potrošač” za područje kupoprodaje energije, referirajući se na nove obavijesti Hrvatske elektroprivede (HEP) i Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o podizanju cijene električne energije poduzetnicima za novih 23 posto od 1. srpnja u zajamčenoj usluzi.

Kućanstva su dobro prošla, jer su zaštićena do 1. listopada, a onda, prognozira Kurtović, i ona mogu očekivati rast cijene električne energije. Zato neka njihovi vlasnici već sada dobro otvore oči, jer ih nitko ne upozorava koliko je situacija uistinu loša. Ljeto je, turizam cvjeta, doba je godišnih odmora i opuštanja... No, mogla bi nas sustići crna zima ako se sami ne počnemo ponašati odgovornije i štedljivije, procjenjuje splitski energetski stručnjak, ističući kako je sve ono što se trenutno događa poduzetnicima zapravo upozorenje za kućanstva.

- Dizanja cijena poduzetnicima idu sukcesivno, pa je HEP tako najprije podigao cijene onima kojima su istekli ugovori. Neki su dobili povećanje još od 1. lipnja dok će drugi tek 1. kolovoza. HEP ima obvezu samo onima koji su u javnoj usluzi poslati obavijest 30 dana ranije o promjeni cijene kako bi mogli odlučiti hoće li ostati kod njih ili će otići kod nekog drugog. To bi funkcioniralo kad bi bilo drugih, ali njih više nema. Povukli su se s tržišta jer ne mogu nabaviti energiju koju bi prodavali da im to bude isplativo. Uz to, HEP u obavijesti šalje cijenu samo jednog tarifnog elementa - energije, a cijenu mrežarine i naknadu za obnovljive izvore, trošarine i PDV ne spominje. No, prava je istina da će računi nekima, što u obavijesti ne vide, rasti za 100 posto - govori Nenad Kurtović, koji je posljednjih mjeseci napravio precizne izračune koliko su kome, ovisno o kategorijama i razredima potrošnje, narasli računi za struju.

Poduzetnici ‘ginu’

U kućanstvu je, uzimajući u obzir samo višu dnevnu tarifu, od ožujka do srpnja zabilježen rast cijene od 15 posto, ali nekim je poduzetnicima cijena kWh dvostruko, pa i trostruko narasla. Isti je slučaj s državnim institucijama (bolnice, sveučilišta, policija, sudovi, zatvori...), kojima je cijena električne energije od ožujka do srpnja triput otišla prema gore.

- Ne znam što je bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić imao ispred sebe kad se kreirala ova priča s cijenama, ali burze objavljuju redovito podatke i daju predviđanja za nadolazeći kvartal ili sljedeću godinu. Netko, kome je to bila dužnost, trebao je reći nadležnima u Vladi da će cijene na burzi brzo poludjeti i da to može potrajati. Očito to nisu napravili, jer su, umjesto da su s HEP-om ugovorili tržišnu uslugu, izabrali preporučiti državnim institucijama zajamčenu. A riječ je o osjetno većem trošku. Mislim da se zbog načina ugovaranja u tako novougovorenom razdoblju izgubilo oko 430 milijuna kuna, za što u državi nitko nije odgovarao - primjećuje Kurtović.

Situacija je, veli, trenutno toliko loša, a nitko nas ne uči što treba raditi i kako se pripremiti za dane koji dolaze, iako se dobro zna kako hrvatski elektroenergetski sustav prvenstveno ovisi o klimatskim uvjetima - hidroenergiji i vjetru.

- Ako toga imamo, blagostanje je, ako nemamo, loše je. Ranije smo u nedostatku istih ubacivali termoelektrane na plin, koji je bio jeftin, uključujući i jeftini uvoz. Sada nemamo hidroenergije i dovoljno vjetra, plin je skup, uvoz još skuplji. Vjerojatno nas čeka poskupljenje struje od 1. listopada za kućanstva, a posebna nepoznanica je hoćemo li tijekom nadolazeće zime imati plina ili ne. Plin se nabavlja sada, pune se skladišta po ekstremno visokim cijenama i to plaća HEP, jer je Vlada dala odobrenje da se zaduži za milijardu eura. No, na HEP su natovarili toliko obveza da bi HEP uskoro mogao biti mrtav. Uzeto je toliko kredita da se to više prihodima ne može pokriti - procjenjuje stručni savjetnik udruge “Splitski potrošač” za područje kupoprodaje električne energije, naglašavajući kako je cijena skupog uvoza trenutno isključivo pala na leđa poduzetnika. Oni ginu, a trebalo je, smatra Kurtović, još lani izbalansirati priču i poskupljenje električne energije dijelom prebaciti i na kućanstva kako bi svi zajedno lakše podnijeli teret.

- Kako ne možemo mijenjati ništa, onda hajdemo barem naše ponašanje. Nemojmo rušiti poduzetnike da moraju davati otkaze, na nabijajmo inflaciju... Pomozimo, ako možemo trošimo manje - sugerira Kurtović, navodeći naoko banalan primjer uštede.

Za početak, ne držimo upaljenu klimu u stanu deset sati na 22 stupnja, nego četiri sata na 26 stupnjeva. Kada postavite klimu na 22, ona, objašnjava, radi punom snagom non-stop i troši 2 ili 2,5 kWh na sat. Ako je postavljena na 26 stupnjeva, radi dijelom punom snagom i troši jednu kunu ili manje od kune na sat. I onda imate deset sati rada klime po kunu ili deset sati po 2,5 kune, što je dnevno 10 kuna ili 25 kuna. Kad pomnožite s 30 dana, dobijete ili 300 kuna ili čak 750 kuna. Pa izračunajte što vam je isplativije!

Pijani bogataši

- Obuzdajmo i strance - savjetuje Kurtović, nepopularno navodeći kako kućanstva moraju znati da su od 1. travnja “nagrađena” i da bi koliko- toliko morala štedjeti, barem u onom dijelu u kojemu komercijalno iznajmljuju svoje prostore turistima. Stoga bi gostima u apartmanima i ostalim smještajnim objektima bilo dobro, ako postoji mogućnost, regulirati temperaturu na klima-uređajima i objasniti im zašto se to radi. Ili im napisati zamolbu da budu skromni u korištenju energije, jer je krizna situacija svima u Europi, zbog čega će se svi u EU-u morati stisnuti i solidarno pomagati jedan drugome. Sustav je, podsjeća Kurtović, povezan dalekovodima sa svima, a energija ide od izvora do točke na kojoj se troši i tamo gdje je nedostaje sustav je vuče zakonima fizike.

Koliko nas u ovakvim oskudnim energetskim okolnostima ponašanje u maniri pijanih bogataša tijekom ljeta može koštati na zimu, splitski energetski stručnjak tumači opisujući sliku sustava u ljetnim mjesecima kada potrošnja raste.

- Turizam, klime, apartmani, hoteli... Tko troši energiju?! Dijelom stanovništvo u kućanstvima, a dijelom se aktiviraju nove stambene jedinice, koje se koriste za iznajmljivanje. Rast potrošnje ne generiraju poduzetnici, koji manje-više cijelo vrijeme rade istim ili nešto višim intenzitetom, nego kućanstva u kojima se stalno ne boravi. Njima se na neki način “poklanja” energija za neograničenu potrošnju i nitko još građanima ne govori: “Slušajte, imamo problema. Nemamo dovoljno vode, suša je, obnovljivi izvori ne pokrivaju koliko je potrebno. Počnite štedjeti.” A turisti rade što žele i drže klime upaljene 0-24. Posljedica toga je da mi ne vidimo koliko troši to kućanstvo jer ga HEP čita tek u listopadu, ali u isto vrijeme i kupuje energiju na burzi. A na burzi je, primjerice, od 220 eura za 1000 kWh početkom lipnja cijena do kraja mjeseca došla i na više od 300 eura. Evo, uzmimo da je 300 eura i da 1 kWh HEP košta 2,25 kuna. U to isto vrijeme taj 1 kWh kućanstvo plaća 0, 56 kn, a poduzetnik, primjerice, 2,71 kn ili 3,43 kn, ovisno u kojem je tarifnom modelu. Sve pokriva poduzetnik, a potrošnju stvaraju kućanstva, koja su indirektno poduzetnici, jer iznajmljuju kako bi ostvarili prihod. I oni će platiti samo ono što je država od njih i zatražila. A takvih je u kategoriji vrlo malih kućanstava, koji godišnje malo troše, oko 700.000, u pitanju je druga ili treća nekretnina - sve je izračunao Nenad Kurtović.

Jedina opcija

Stezanje remena po pitanju potrošnje električne energije na svim razinama trenutno je jedina moguća opcija, opetovano će ustvrditi, navodeći niz mogućnosti od kojih bismo svi zajedno mogli imati koristi. Tako energetski stručnjak sugerira pojedinim poduzetnicima, koji intenzivno troše energiju, da samoinicijativno idu u redukciju, a Vladi da im pomogne u tom razdoblju.

- Neka to bude mjesec dana kolektivnoga godišnjeg odmora, pa i mjesec dana produženo. Neshvatljivo mi je da o štednji pričam od rujna 2021., a da vladajući još to nisu počeli primjenjivati u srpnju 2022. Već nas je toliko stislo da će ljudi poludjeti... Kad dođe jesen, a ne daj Bože da se zaustavi plin, pitanje je hoćemo li uopće imati energije - otvoreno će Kurtović o mogućnosti najcrnjeg scenarija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2022 08:46