Struja je skupa, ali plin je dugoročno skuplji: evo kako kućanstva mogu uštedjeti na grijanju

Prelazak s plinskog na električno grijanje mogao bi uštedjeti dosta novca kućanstvima, dok Europa troši enormne svote novca zbog skupih energenata, rečeno je u petak u izjavama u stanci ministarskog sastanka inicijative CESEC (Central and South Eastern Europe Energy Connectivity), održanog u Zagrebu.

Europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen istaknuo je kako je jasno da je energetska kriza prvenstveno rezultat ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Naglasio je da se zapravo radi o krizi fosilnih goriva, dodavši da je Europska unija od veljače potrošila 134 milijarde eura više na energiju nego inače.

"Zato naši građani vide vrlo visoke cijene energije. To je ogroman izazov u svim državama članicama", rekao je Jørgensen.

Sigurnost EU-a označio je kao još jednim od izazova.

"Imamo agresora na istoku koji je napao naše prijatelje u Ukrajini", rekao je povjerenik, dodavši kako EU želi pomoći Ukrajini koliko god može. Smatra i da je EU vrlo dobro svjestan postojanja stvarne prijetnje Rusije Uniji, te da stoga energetska sigurnost postaje još važnija.

"Nema sigurnosti bez energetske sigurnosti", smatra Jørgensen, zazivajući daljnju energetsku tranziciju, osobito aktivnije uvođenje obnovljivih izvora energije.

Zalaže se i za to da Europa u pogledu energetike postane povezanija. Rekao je da je lani u EU instalirano rekordnih 89 gigavata novih obnovljivih izvora energije.

Nada se da će ove godine taj rekord biti oboren, ali i da će Europa postati energetski učinkovitija. Ukazao je da je od krize 2022. godina Europa smanjila potrošnju plina za 22 posto te da je danas bolje pozicionirana za suočavanje s krizom nego tada.  

Naglasio je da će kućanstva bitno uštedjeti na računima za energiju ako pređu s plinskog na električno grijanje, iako je struja danas dosta skupa, a sugerirao je i na potrebu energetskih obnova kuća i zgrada. 

Šušnjar: Ubrzati realizaciju energetskih projekata

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da su na današnjem sastanku u okrilje CESEC-a primljene dvije nove članice - Češka i Poljska, te da su se vodile otvorene rasprave.

"Zaključili smo da moramo krenuti snažno naprijed, isporučiti projekte, a ne strategije i ubrzati realizaciju svih tih projekata", rekao je.

Naglasio je da je sudionicima sastanka prezentirao hrvatske kapacitete koji su prepoznati u Europi, pogotovo u ovom dijelu Europe koji može imati koristi od hrvatske infrastrukture. 

"Završavamo LNG transportne kapacitete prema Mađarskoj", rekao je Šušnjar, dodavši da se razgovara i o nastavku gradnje tih kapacitete prema drugim zemljama.

Hrvatska je iznijela i što smatra bitnim uključiti u sljedeći višegodišnji financijski okvir EU-a kako bi se mogla poticati realizacija energetskih projekata europskim sredstvima, rekao je Šušnjar.

CESEC je inicijativa za energetsko povezivanje srednje i jugoistočne Europe, osnovana 2015. godine s ciljem jačanja regionalne energetske suradnje, sigurnosti opskrbe energijom i razvoja prekogranične energetske infrastrukture. Inicijativa okuplja države regije i Europsku komisiju, a ključne teme ovogodišnjeg sastanka uključuju energetsku sigurnost, razvoj elektroenergetske i plinske infrastrukture, diversifikaciju izvora opskrbe te daljnju integraciju regionalnih energetskih tržišta.

Današnji sastanak organizirali su Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske i Europska komisija.