StoryEditor
HrvatskaLinić: Mijenjamo zakon

Branko Roglić: Jedan gospodin iz Splita mi je rekao - podrži mi predstečajnu nagodbu pa ću ti vratiti 3,5 milijuna kuna duga

Piše PSD.
25. veljače 2014. - 18:02
Umjesto nagodbenog vijeća, tražbine u predstečajnom postupku ubuduće će utvrđivati sud, najavio je danas ministar financija Slavko Linić, najavljujući skorašnje izmjene Zakona o predstečajnom postupku.

Linić je to rekao na sjednici Nacionalnog vijeća za korupciju, koje je raspravljalo na temu "Koruptogenost i zlouporabljivost pravnog uređenja instituta predstečajne nagodbe", na kojoj je većina govornika ocijenila da su predstečajne nagodbe nužne, ali da zakon treba dotjerati, kako bi se onemogućile zlouporabe.

"Nema zakona koji se ne može izigrati, ali treba nastojati da te rupe budu što manje", rekao je akademik Jakša Barbić.

Upozorio je na priznavanje lažnih tražbina, kojima dužnik može oštetiti stvarne vjerovnike.

"Čuo sam da već postoje stručni specijalizirani timovi za sklapanje takvih dogovora", rekao je Barbić, zalažući se da se zakonom propiše stroga dokumentacija i čvrsti rokovi za utvrđivanje tražbina.

Smatra i da sudužnicima i solidarnim jamcima treba onemogućiti pravo glasa, a upozorio je i da bi otpisani porezni dug Europska komisija mogla shvatiti kao državnu potporu.

Barbić je upozorio i na mogućnost da vjerovnik u predstečajnoj nagodbi stekne prevladavajući udio, a da pritom ne mora objaviti obvezujuću ponudu za male dioničare.

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Jasnica Garašić predstečajne nagodbe smatra neekonomičnima i neustavnima, zbog čega poziva na njihovo ukidanje.

Upozorila je da dužnik u predstečajnoj nagodbi snosi visoke troškove, što značajno umanjuje stečajnu masu u slučajevima u kojima nagodba ne uspije.

Smatra da bi se pokretanje postupka trebalo omogućiti i vjerovnicima te spriječiti preglasavanje malih vjerovnika.

"Bilo bi dobro da nam ministar financija dostavi podatke koliko je radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima ugašeno zbog predstečajne nagodbe", kazala je Garašić.

Uvjerena je da zakon daje prevelike ovlasti Ministarstvu financija, budući da tijelo Ministarstva u drugom stupnju odlučuje o žalbama na odluke nagodbenog vijeća, koje pak imenuje ministar.

Porezni stručnjak Vlado Brkanić upozorio je da zakon nije propisao jasne kriterije za otpis poreznog duga.

"U opasnosti je i ministar financija da mu netko kaže, vi ste nekom otpisali potraživanje. Da sam na vašem mjestu, ja bih se toga bojao", poručio je Brkanić Liniću.

Peđa Grbin (SDP) podsjetio je, međutim, da je država u stečajnim postupcima, koji u prosjeku traju pet godina, naplatila svega 10 posto potraživanja, a u posljednjim godinama 2,23 posto.

Podsjetio je i da je u posljednjih deset godina stečaj s preustrojem uspio isključivo u Tisku i Pevecu te kazao kako ni od predstečajne nagodbe "ne očekuje spektakularne rezultate", ali da je situacija puno bolja nego ranije.

"Ovaj zakon ima nedorečenosti i one se pokušavaju ispraviti. Donesen je na brzinu, jer je Hrvatska bila u izvanrednoj situaciji. Nitko nema ambiciju reći da je on najbolje rješenje, ali ima bolje rezultate od staroga", rekao je Grbin.

Frano Matušić (HDZ) zakon je nazvao "javnim pozivom na korupciju i neplaćanje dugova".

"Praksa opisana u medijima pokazuje teške zlouporabe, nema mehanizama kojima se utvrđuje opravdanost tražbina i zaštita vjerovnika, a u nedostatku kriterija, kao kriterij za otpis dugova nametnuo se onaj politički", ustvrdio je Matušić.

Njegova stranačka kolegica Martina Dalić smatra da od predstečajnih nagodbi ne treba odustati, no založila se za jaču ulogu sudova, a smatra da nevjerodostojnosti predstečajnih nagodbi pridonosi loša administracija.

Laburistica Nansi Tireli založila se da se kao tražbine priznaju samo fakturirani dokumenti, na koje je plaćen PDV.

Poduzetnik Branko Roglić požalio se da mu je "jedan gospodin iz Splita kazao, pomozi mi, podrži mi predstečajnu nagodbu pa ću ti vratiti 3,5 milijuna kuna duga".

"Radi se o čovjeku koji ima četiri - pet automobila, vikendice i hotel", kazao je Roglić, koji smatra da bi se u predstečajnom postupku trebala utvrditi i privatna imovina onih koji su isisali novac iz tvrtke-dužnika.

Ministar Linić potvrdio je da su elaborati u predstečajnoj nagodbi znatno skuplji od pokretanja stečaja, ali i naglasio da se time želi osigurati da dužnik napravi uvjerljiv plan restrukturiranja.

Istaknuo je i da nitko nije prisiljen ulaziti u predstečajne nagodbe te podsjetio da je u Hrvatskoj 50.000 tvrtki koje su po zakonu morale otvoriti stečajni postupak, ali to nisu učinile.

Naglasio je da se na državna potraživanja odnosi svega 13 posto dugova otpisanih u predstečajnim nagodbama, te da su kroz druge zakone propisani jasni kriteriji za otpis dugova državi.

Linić ističe da će zakon ostati na snazi sve dok sudovi ne budu u stanju efikasnije rješavati stečajne postupke, a podsjetio je da neki od njih traju i 15 godina, poput onoga u Gradskoj banci Osijek.

Kazao je da je i MMF "zgrožen mogućnošću ukidanja predstečajnih nagodbi".

Odbio je kritike da zakon omogućuje zloupotrebe putem povezanih društava, ističući da je Vlada inzistirala da se iz odlučivanja izuzmu sva povezana društva, iako je struka predlagala da se to ograničenje odnosi samo na holdinge.

Kad je riječ o položaju malih vjerovnika u predstečajnoj nagodbi, Linić tvrdi da se odluke donose dvotrećinskom većinom svih vjerovnika, na što mu je Jasnica Garašić replicirala da se ne radi o dvije trećine vjerovnika, nego o vjerovnicima koji imaju više od dvije trećine ukupnih potraživanja.

(H)
Foto: Arhiv CROPIX
item - id = 227184
related id = 0 -> 227856
related id = 1 -> 227127
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. prosinac 2021 03:10