StoryEditor
Crna kronikaNOVI PREOKRET

Glavaš pušten na slobodu

Piše PSD.
31. ožujka 2015. - 18:45
16.45 - Branimir Glavaš pušten je na slobodu nakon sto je izvanraspravno vijeće Županijskog suda uvažilo prijedlog obrane i ukinulo mu istražni zatvor.

Vidno mršaviji, na slobodu je izašao u društvu sina Filipa te nekolicine stranačkih kolega.

Zatim je dao izjavu novinarima.

15.55 - Ukidajući istražni zatvor Branimiru Glavašu, u kojem je proveo 26 dana, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda vodilo se ranijim stavovima Ustavnog suda, ali i činjenicom da bi, u slučaju da je ostao na izdržavanju kazne u Mostaru, još 18. ožujka bio pušten na uvjetni otpust.

"Vijeće se rukovodilo činjenicom da bi 18. ožujka Glavaš stekao uvjete za puštanje na uvjetni otpust, što je jedan novi argument koji je trebalo cijeniti i shodno tome donijeti odgovarajuću odluku. Također se rukovodilo i odlukom Ustavnog suda, smatrajući da one obvezuju u cijelosti, ne samo izreka nego i cjelokupno obrazloženje pa je provelo i cjeloviti test razmjernosti i diskriminacije", pojasnio je glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić.

Dodao je da je obrana, tražeći Glavaševo puštanje na slobodu, spomenula i ugroženost njegova života kao najveće vrijednosti, s obzirom da od pritvaranja štrajka glađu. "To je bio jedan od argumenata obrane, premda što se tiče odluke izvanraspravnog vijeća to nije bilo od odlučujućeg utjecaja", kazao je Devčić.

Glavaševa odvjetnica Višnja Drenški Lasan kazala je da su razlozi na koje se obrana pozivala u prijedlogu za ukidanje istražnog zatvora vezani su za argumentaciju Ustavnog suda kojom je bila ukinuta odluka Vrhovnog suda o određivanju istražnog zatvora.

'Jedva vidljiva veza između presude i naknadno određenog istražnog zatvora'

"Županijski sud je prihvatio argumentaciju iz našeg prijedloga da je veza između presude koja je bila donesena i naknadno određenog istražnog zatvora toliko slaba da je tek jedva vidljiva", kazala je odvjetnica.

Podsjetila je i da je u međuvremenu nastupio novi argument - da bi Glavaš, da se i dalje nalazio na izdržavanju kazne u Bosni i Hercegovini, na uvjetni otpust bio pušten 18. ožujka ove godine.

"Činjenica je da je Glavaš posegnuo za ustavnom tužbom u odnosu na presudu koju je Vrhovni sud u meritumu donio, da je po toj tužbi utvrđeno da je došlo do povrede temeljnih prava i da je zbog te tužbe došlo do ukidanja presude po kojoj se on nalazio na izdržavanju kazne. U ovoj situaciji dešava se jedan apsurd da bi zapravo Glavaš trebao snositi štetne posljedice pravnog lijeka kojeg je podnio u vlastitu korist i s kojim je uspio jer je Ustavni sud utvrdio da je došlo do povrede temeljnih prava", ustvrdila je odvjetnica.

Dodala je i da je načelo razmjernosti, onako kako ga je primijenio Vrhovni sud, "uprosječivanje koje nije moguće prilikom provođenja testa je li neka odluka diskriminatorna ili ne".

Drenški Lasan smatra da je pritom trebalo voditi računa o postotku kazne koji su izdržali Glavaševi suoptuženici sa suđenja za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku tijekom Domovinskog rata, a "ne raditi uprosječivanje tog postotka".

Tužiteljstvo najavilo novu žalbu, na potezu opet Vrhovni sud

Glavaš je u istražnom zatvoru od 5. ožujka kada je počeo štrajk glađu, a zbog narušenog zdravlja u nedjelju je po drugi puta prevezen u zatvorsku bolnicu.

Istražni zatvor određen mu je jer je Vrhovni sud početkom ožujka zaključio da je, po Zakonu o kaznenom postupku, takva mjera obvezna za sve okrivljenike kojima je izrečena kazna veća od pet godina. Nakon što je Ustavni sud u siječnju ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda u slučajevima 'garaža' i selotejp' od osam godina zatvora, temeljem koje je Glavaš u Mostaru služio zatvorsku kaznu, na snazi je ostala presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora.

Ustavni je sud, u međuvremenu, djelomično ukinuo i odluku o istražnom zatvoru, navodeći da Vrhovni sud mora navesti krajnji rok do kojega Glavaš može biti lišen slobode.

Vrhovni je sud potom, u ponedjeljak, odredio da istražni zatvor može trajati najduže do 5. svibnja iduće godine, no Glavaševa je obrana istog dana ponovno zatražila njegovo puštanje na slobodu.

"Što se tiče odluke Vrhovnog suda treba napomenuti da je njihova odluka koja je vezana uz određivanje istražnog zatvora od 2. ožujka ove godine, dok je ova posljednja odluka bila vezana samo za određivanje roka do kojeg taj istražni zatvor može trajati. Tako da u ovom dijelu ne postoji nikakva kolizija između odluke izvanraspravnog vijeća Županijskog suda i odluke Vrhovnog suda", pojasnio je Devčić.

Tužitelj Silvio Sušac najavio da će se državno odvjetništvo ponovno žaliti na ukidanje istražnog zatvora tako da će se Glavašev slučaj još jednom naći pred Vrhovnim sudom, koji u konačnici mora donijeti i novu pravomoćnu odluku u slučajevima 'garaža' i selotejp'.

13:05 - Branimir Glavaš u utorak će biti pušten iz istražnog zatvora u Remetincu, potvrdila je njegova odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Istražni zatvor Glavašu ukinulo je Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, raspravljajući o posljednjem zahtjevu njegove obrane da ga se pusti na slobodu.

Odvjetnica je kazala da se Glavaš i dalje nalazi u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj ulici te da bi tijekom dana navjerojatnije trebao biti najprije odveden do zatvora u Remetnicu kako bi se razdužio.

Na odluku o Glavaševom puštanju na slobodu tužiteljstvo ima pravo žalbe o kojoj bi trebao odlučivati Vrhovni sud.

Tužitelj Silvio Sušac kazao je da se Izvanraspravno vijeće, ukidajući Glavašu istražni zatvor, prvenstveno vodilo ranijim stavovima Ustavnog suda, no dodao je da se Državno odvjetništvo ne slaže s takvom odlukom te najavio da će nakon primitka pisanog rješenja podnijeti žalbu.

Glavaš je u istražnom zatvoru od 5. ožujka kada je počeo štrajk glađu, a zbog narušenog zdravlja u nedjelju je prevezen u zatvorsku bolnicu.

Istražni zatvor određen mu je jer Vrhovni sud početkom ožujka zaključio da je, po Zakonu o kaznenom postupku, takva mjera obvezna za sve okrivljenike kojima je izrečena kazna veća od pet godina. Nakon što je Ustavni sud u siječnju ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda u slučajevima 'garaža' i selotejp' od osam godina zatvora, temeljem koje je Glavaš u Mostaru služio zatvorsku kaznu, na snazi je ostala presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora.
H


09:30 - Ako Glavaš želi umrijeti od gladi, liječnici su nemoćni

B
ranimir Glavaš već drugi put, sada već 25. dan štrajka glađu, a odvjetnik Dražen Matijević izjavio je kako je njegov klijent u takvom zdravstvenom stanju da bi svakog trenutka mogao umrijeti. U nedjelju navečer je zbog jako teškog narušenog zdravstvenog stanja iz zatvora u Remetincu, prebačen u zatvorsku bolnicu u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu.

Što je točno štrajk glađu ? O tome smo razgovarali s prof. dr. Izetom Hozom, specijalistom interne medicine KBC-a Split. (U analizi nam je pomoglo i istraživanje prof. Ane Borovečki, specijalistice Kliničke farmakologije i toksikologije iz Škole Narodnog zdravlja “dr. Andrija Štampar”.)

Osobna odluka

- Štrajk glađu tj. voljno i svjesno odbijanje hrane ne bi li se pokušalo postići određene političke ciljeve ili potaknuti neke društvene promjene, prihvaćen je kao jedna od metoda za postizanje tih ciljeva - kazuje prof. dr. Hozo.

Jedna od prvih smjernica za postupak s osobama koje štrajkaju glađu dane su u Tokijskoj deklaraciji svjetskog liječničkog udruženja

- Ako liječnik drži da zatvoreniku koji štrajka glađu nije smanjena sposobnost razumnog prosuđivanja, nego je štrajk posljedica dobrovoljne zatvorenikove odluke, liječnik ne smije primijeniti umjetno hranjenje. Međutim, odluku o procjeni sposobnosti odlučivanja takvog zatvorenika mora i uz liječnika koji vodi skrb takvog zatvorenika potvrdoti još jedan neovisni liječnik. Liječnik je usto svakako dužan zatvoreniku objasniti posljedice odbijanja hrane za njegovo zdravlje.

S jedne strane imamo štrajkaša koji je odlučio štrajkati glađu iako taj postupak za njega može imati teške medicinske posljedice i može čak završiti smrću. S druge je liječnik čija je dužnost da koristi svoja znanja i sposobnosti ne bi li spasio ljudski život štrajkaša glađu ako on bude ugrožen. U sukobu principa autonomije štrajkaša i liječnikove dužnosti da mu čini dobro i pomogne ako svojim postupkom ugrožava svoj život, prevaga je na osobnoj odluci štrajkaša - kazuje prof. dr Hozo.

To znači da se štrajkaša glađu ne smije prisilno hraniti. Ne smije ga se niti umjetno hraniti bez njegova dopuštenja. Štrajkaš glađu definiran je,naime, kao duševno normalna osoba koja se izjasnila o svojoj odluci i odbila uzimanje hrane i/ili tekućine duže vrijeme. Štrajkaši glađu ne smatraju se, dakle, osobama koje žele umrijeti, ali neki od njih mogu biti spremni na to ne bi li ostvarili svoje ciljeve.

- Nužno je da liječnik traži pristanak štrajkaša o načinu postupanja, odnosno njegova liječenja ako dođe do medicinskih komplikacija tijekom štrajka. Ako liječnik preuzme slučaj nekog štrajkaša glađu, a on je već izgubio svijest te se od njega ne mogu dobiti informacije o slijedu postupanja, treba vidjeti postoji li kakav pismeni ili usmeni naputak od strane štrajkaša o tome. Ako ne postoji, liječnik treba postupiti onako kako smatra da je u najboljem interesu za štrajkaša.

Ovdje također postoji priziv savjesti. Ako se liječnik ne slaže sa štrajkaševim odlukama o mogućim postupcima vezanim uz njegovo liječenje ili neliječenje zbog medicinskih komplikacija koje se mogu javiti tijekom štrajka glađu, on je dužan to reći štrajkašu i pobrinuti se da mu nađe liječnika koji bi se složio s njegovim željama - ističe prof. dr. Hozo.

Tri tjedna

Smjernice Britanskog liječničkog udruženja o štrajku glađu iz 1974. i 1992. također jasno kažu da ni jedan bolesnik koji je u mogućnosti donositi razumne odluke i koji je svjestan posljedica odbijanja hrane ne treba biti prisilno hranjen.

Naravno, svaki štrajk glađu može imati teške posljedice za štrajkaševo zdravlje - kazuje prof. dr. Hozo.

Razna istraživanja ljudi koji su gladovali iz raznih razloga navode niz zdravstvenih problema koji se kod takvih osoba mogu uočiti.

- Kod zdravih osoba, srednje mišićno-koštane građe u slučaju gubitka 10 posto tjelesne mase preporučuje se medicinski nadzor. Ozbiljni problemi javljaju se kod gubitka 18 posto tjelesne mase. Bradikardija (usporenje srčanog ritma), pad krvnog tlaka, slabost, omaglica i vrtoglavica česti su simptomi koji se javljaju u ljudi koji gladuju. Dehidracija je ozbiljan problem koji se može javiti ako osoba koja štrajka glađu ne uzima tekućinu.

Naravno, prilikom ponovnog započinjanja uzimanja hrane kod ljudi koji su gladovali duže od tri tjedna mogu se javiti ozbiljni zdravstveni problemi - kazuje prof. dr. Hozo.

Ivica Marković


Depresivni i emotivno nestabilni

U 77 posto slučajeva štrajkaši glađu pokazuju kliničke znakove depresije i emocionalne nestabilnosti. Neke od ovih smetnja mogu utjecati na sposobnost prosudbe štrajkaša te se liječnicima preporučuje da slijede preporuke vezane uz liječenje ili neliječenje koje je štrajkaš glađu dao na početku štrajka. Ako gladovanje i ne umanjuje sposobnost odlučivanja štrajkaša, ono u svakome slučaju može utjecati na povećanje impulzivnosti i agresivnosti, i povećati mogućnost da se štrajkaši izgladne do smrti.

Tri vrste bojkota

1. Ne jedu i ne piju ništa
Neki se štrajkaši odlučuju za prestanak uzimanja i hrane i tekućine. Posljedice su teške. Ako preživi, štrajkaš ima nepopravljiva oštećenja organizma.

2. Piju samo vodu
Drugi tip jest onaj u kojem štrajkaš ne uzima hranu, ali konzumira tekućinu, isključivo vodu. I to ima u konačnici teške posljedice, posebno nakon produženoga gladovanja.

3. Sol, šećer i vitamin B1
Postoji i tip štrajka glađu koji se javio u turskim zatvorima. Štrajkaš uzima vodu, sol, šećer i vitamin B1, i štrajka na taj način do smrti ako se njegovi zahtjevi ne uvaže.


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. rujan 2020 01:51