StoryEditor
BiznisRIJEČ STRUČNJAKA

Vlastitim odlukama možemo ubrzati ili usporiti energetsku i zelenu tranziciju

10. rujna 2020. - 12:05
IlustracijaShutterstock

Europska unija zacrtala je kako će Europa do 2050. postati klimatski neutralna, a u ostvarenju toga cilja kroz Europski zeleni plan gospodarstvo će jačati primjenom zelenih tehnologija, stvaranjem održive industrije i prometa, smanjivanjem onečišćenja zraka, vode i tla, sve radi zaštite okoliša i poboljšanja kvalitete života. Racionalna potrošnja energije i povećanje energetske učinkovitosti postaju sve važnija pitanja. Kako građani mogu pridonijeti ostvarenju tog cilja, upitali smo Srećka Vrčeka, mag. ing. aedif., voditelja projekata REGEA-e – Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske.

Što svaki građanin može učiniti da uštedi energiju i postigne bolju energetsku učinkovitost u svom kućanstvu?

– Svatko od nas prije svega treba biti svjestan da je važan doprinos svakog pojedinca i da vlastitim odlukama možemo ubrzati ili usporiti energetsku i zelenu tranziciju. Konkretno to znači: gasiti svjetla u vlastitu stanu, vodu trošiti koliko je najmanje potrebno, kupovati energetski učinkovite uređaje, hodati ili voziti bicikl umjesto voziti auto...

Sigurno je dobra ideja energetski obnoviti, odnosno poboljšati vlastiti dom, za to je moguće dobiti i sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Energetska obnova obiteljske kuće prvenstveno podrazumijeva toplinsku izolaciju vanjske ovojnice grijanog prostora, u što spadaju vanjski zidovi, novi energetski učinkoviti prozori i vrata, strop prema tavanu, kosi krov ako je potkrovlje grijano, pod prema tlu ili podrumu i drugo. Preporučuje se ne ići manjom debljinom izolacije od 12 cm, a poželjno je 14 cm. To ovisi o mjestu ugradnje, postojećem sastavu građevinskog elementa i lokaciji kuće. Nakon toplinske izolacije ovojnice, poželjno je rekonstruirati sustav grijanja i pripreme potrošne tople vode, koji će nakon postave toplinske izolacije biti potreban manjeg kapaciteta (instalirane snage) nego je to bio prvotno instalirani sustav. Dizalice topline zasigurno su jedni od najnaprednijih sustava koji rješavaju i grijanje i hlađenje vašeg doma, kao i pripremu potrošne tople vode. Da biste imali u potpunosti zaokruženu priču, idealno bi bilo instalirati malu fotonaponsku elektranu na krovu kuće, što je jedno od najboljih ulaganja koje možete napraviti.

Kvaliteta i transparentnost

Čine li vlasti dovoljno na svim razinama u energetskoj obnovi u svim područjima?

– U Hrvatskoj se dosta čini kad je u pitanju energetska učinkovitost, a činit će se još i više. Zakonodavstvo je u koraku s najnovijim europskim direktivama i prilagođeno je za gradnju i/ili rekonstrukciju prema niskoenergetskom standardu i standardu zgrada gotovo nulte energije.

Što se tiče natječaja za sufinanciranje energetske učinkovitosti, oni se objavljuju, ali bez kontinuiteta i predvidive dinamike. Po broju prijava na nedavni natječaj vidi se da je interes građana ogroman, ali sredstva su ili nedovoljna ili je stopa sufinanciranja previsoka – natječaj, dakle, treba bolje planirati. Energetska obnova, međutim, nije samo priprema poziva, izrada dokumentacije i prijava na sredstva sufinanciranja. U segmentu izvođenja radova postoji potreba za educiranjem radnika, što je potrebno za dostizanje odgovarajuće kvalitete gradnje. Uz to potrebno je poboljšati i kvalitetu stručnog nadzora te u cijelom procesu zadržavati i poticati izvođače radova koji su sposobni projekte odraditi kvalitetno i u roku.

Koje su nam sve mogućnosti na raspolaganju u ostvarenju tog cilja?

– Europska unija postigla je politički konsenzus da Europu učini prvim klimatski neutralnim kontinentom. Financijska sredstva na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici 2021. – 2027., kao i kroz Fond za oporavak, izrazito su orijentirana na zelene tehnologije i energetsku tranziciju. Očito je, dakle, ali tu se još očekuju i konkretni potezi naših ministarstava, da će financijskih sredstava biti na raspolaganju više nego ikad prije. Sad je na potezu državna, ali i županijska i gradska administracija, koja će morati definirati prioritete, uskladiti potrebe te brzo, operativno i transparentno provoditi natječaje za financiranje. Kvaliteta i transparentnost su tu ključni, kriterij najbržeg prsta ne služi na čast jednoj članici Europske unije i trebalo bi ga što prije napustiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

22. rujan 2020 18:53