StoryEditor
Biznisupola manji računi

Zimi nije hladno, ljeti nije vruće: srednja tehnička prometna škola iz Splita sredstvima iz EU fondova postigla energetsku učinkovitost

Piše Matea Roglić
11. rujna 2020. - 13:44
Paun Paunović/cropix

Lijep primjer preuzimanja inicijative i efikasnog ulaganja jest projekt energetske obnove Srednje tehničke prometne škole iz Splita, čiji su završetak učenici, nastavnici, a i roditelji, jedva dočekali.

Radovi su počeli krajem rujna 2019. godine, a ukupna vrijednost radova iznosila je 5,3 milijuna kuna, od čega je 2,18 milijuna sufinancirano nepovratnim sredstvima iz fondova Europske unije, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Veliku ulogu u sufinanciranju imala je i Splitsko-dalmatinska županija, bez čijeg se doprinosa projekt ne bi realizirao.

– Na početku je iznos bitan, ali poslije se usmjeriš na praktične stvari problema. Postavljaš pitanja kakva je izolacija i je li prozor dobro napravljen. Da nema pokretačke snage Županije, čija je uloga bila presudna, projekt ne bi zaživio jer upravo zahvaljujući Županiji odobrena su nam sredstva iz Europske unije. Pohvalio bih i radnike koji su tijekom radova stvarno ostavili srce na terenu – ustvrdio je Josip Balić, ravnatelj škole.

Zaista, prigodom ulaska u zgradu škole ne možeš zastati bez da se zadiviš ljepoti prizora i pomisliš kako bi se tu i oni najljeniji motivirali za učenje. No, osim lijepe vanjštine ustanove, i unutrašnjost je iznimna, pa tako u školi zimi više nije hladno, ljeti nije vruće, a računi za struju su upola manji.

Ugodan prostor

Prije renovacije, unatoč dvostruko većoj potrošnji energije, u zgradi je tijekom zime bilo hladno. Ukratko, kakva je temperatura bila na cesti, takva je bila i temperatura u školi. Do sada zgrada nije imala termoizolaciju, a žbuka na zgradi bila je jako oštećena, dotrajala i vizualno neprivlačna. Krov je popuštao na više mjesta, a dobar dio prozora bio je drveni.

– Zgrada škole izgrađena je sredinom prošlog stoljeća i imala je visoke troškove održavanja, a škola je i samostalno parcijalno ulagala u pojedine elemente. Sve što ima veze s energetskom učinkovitosti sada je obnovljeno. Krov je saniran, stavljeni su plastični prozori na južnu stranu, limarija je mijenjana, žbukani su pojedini dijelovi, ali smo se kao neprofitna ustanova sve teže nosili sa sve većim zahtjevima održavanja zgrada. Sada je to prošlost. Izuzetno je napravljena fasada, prozori i zastori tako da više nemamo potrebu uključivati klimu ljeti. Stvoren je jedan ugodan prostor u kojem je učenicima jednostavnije učiti. Ovo je svakako veliki pomak u pozitivnom smjeru, a za "kozmetičke" popravke u vidu bojenja prozora i zidova uvijek će biti mjesta – kaže Balić, koji smatra kako je obnova dugotrajna i da je sigurno ustanova kvalitetno zbrinuta za sljedećih nekoliko desetaka godina.

Škola trenutačno broji 550 učenika, a šanse o zaposlenju, smatra Balić, ovise o perspektivi i stanju uma pojedinca.

– Ima više posla nego pojedinaca koji žele raditi. Onaj tko je kvalitetan uvijek je tražen. Bivši učenici se često žale kako se ne mogu zaposliti, a poduzetnici stalno traže radnike. Istina je negdje između. Učenici se, prema statistici, loše zapošljavaju, ali često odbijaju poslove jer im visina plaće ne odgovara – kazao je Balić.

U sklopu ustanove postoji mogućnost upisa "večernje škole" za odrasle osobe jer potreba za cjeloživotnom dogradnjom i obrazovanjem krucijalna je u modernom društvu.

– Živimo u svijetu u kojem je potreba za rastom i razvojem stalna. Zahtjevi su takvi da se pojedinac mora nadograđivati. Situacija u zemlji stalno se mijenja, a tako i potreba za doškolovanjem. Korak naprijed je nužan ako želite biti u toku s potrebama vremena. Osoba se može profilirati i biti zadovoljna samo ako teži nečem višem. Promjena je potrebna i nužna iako je izlazak iz komfor-zone neugodan – zaključio je ravnatelj i zaželio svim učenicima uspješan početak nove nastavne godine.

Velike uštede

Podsjetimo, Splitsko-dalmatinska županija je prijašnjim projektom energetski obnovila pet školskih zgrada, a drugim ciklusom obuhvaćeno je još njih pet. Investirano je prošle godine 15,7 milijuna kuna u poboljšanje uvjeta za rad školaraca u četiri osnovne škole i jednoj srednjoj, s ciljem smanjivanja troška za grijanje objekata od 57 posto do čak 86 posto.

Pod egidom "Obnovljene zgrade više štede, više vrijede", od 1. prosinca 2016. pa do 20. ožujka 2019. preuređeni su obrazovni objekti u Omišu, Sinju, Postirima na Braču, Dicmu i Vrgorcu. Obnavljali su se krovovi, vanjske ovojnice zgrada, mijenjala se stolarija na prozorskim okvirima, ugrađivali bolji sustavi grijanja, zamijenjena je rasvjeta...

– Obnovom objekta Osnovne škole "Josip Pupačić" u Omišu sada se štedi 65,06 posto energije za grijanje, a smanjili smo 58,08 posto emisije ugljikova dioksida. Najbolji pokazatelj koliko je toj zgradi, izgrađenoj 1978. godine, trebalo novo ulaganje jest to da se iz energetskog D-razreda sada može podičiti ulaskom u "viši" nivo, u energetski razred A+ – tvrde u regionalnoj vlasti.

Još veća ušteda postignuta je u osmoljetki "Marko Marulić" u Sinju, i to s ulaganjem od 5,7 milijuna kuna. Ostvareno je smanjenje računa za grijanje za čak 86,28 posto, uz smanjenje emisije ugljikova dioksida za 86,39 posto, te također energetski razred A+.

Energetski skok

Uz Srednju tehničku prometnu školu iz Splita, u projekt je uključena i Obrtničko-industrijska škola iz Imotskog, koja će imati investiciju od sedam milijuna kuna, što bi im donijelo smanjenje računa za grijanje od 58 posto, kao i "bijeg" iz energetskog razreda D.

Manji trošak za toplije učionice i ugodniji boravak đaka i profesora imat će i dvije sinjske osmoljetke. Prva ona na Hanu, OŠ "Ivan Mažuranić", gdje će se s 4,5 milijuna kuna financirati postizanje uštede od fascinantnih 85,96 posto, dok je druga upravo obnovljena područna škola u Radošiću, koja je dio OŠ Ivana Lovrića. U "školicu" je uloženo 684.000 kuna te će se dobiti ušteda od 74,58 posto u sektoru toplinske energije, kao i osigurati "skok" iz energetskog razreda F u onaj viši, štedljiviji.

Najmanje rasipanje energije zabilježeno je nakon obnove Učeničkog doma u Splitu. Ulaganjem od 3,9 milijuna kuna, taj je objekt za boravak đaka iz drugih sredina "izbrisan" iz razreda C i ima uštedu od gotovo 90 posto u odnosu na dosadašnje troškove grijanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

01. prosinac 2020 11:31