Sve više zemalja uvodi ‘pravo na isključenje‘ nakon radnog vremena. Ovakva je situacija u Hrvatskoj

Australci od ovog ponedjeljka više neće odgovarati na e-mailove koji su stigli nakon radnog vremena ili se javiti na telefonske pozive jer je na snagu stupio novi zakon. Prema njemu, poslodavci će se suočiti s kaznom do 93 tisuća australskih dolara (56.500 eura) ako sa zaposlenim stupe u kontakt “iz nebitnih razloga” izvan njegova radnog vremena. Pravo na isključenje primjenjivat će se na zaposlenike srednjih i velikih poduzeća odmah, dok će mala poduzeća imati 12 mjeseci prije nego što to zahvati njihove radnike, prenosi Jutarnji list.

- Kao što ljudi ne primaju plaću 24 sata dnevno, ne moraju ni raditi 24 sata dnevno - rekao je premijer Anthony Albanese za Australian Broadcasting Corp., dodajući kako očekuje da će promjene povećati produktivnost.

- Mislim da mnogi Australci postaju frustrirani što se od njih očekuje da budu na svojim telefonima, e-pošti, svemu tome, 24 sata dnevno. To stvara i probleme vezane uz mentalno zdravlje - dodao je premijer. Lokalne poslovne skupine već su izrazile zabrinutost oko novih zakona.

Pravo da se “isključe” nakon radnog vremena već imaju zaposlenici u nekim europskim zemljama.

Francuska se smatra pionirom tog prava jer je još 2016. godine donijela zakon koji zaposlenicima dopušta isključivanje telefona izvan radnog vremena. Tvrtke s više od 50 zaposlenika obvezne su sastaviti "povelju o dobrom ponašanju" i odrediti točno vrijeme kada osoblje ne može slati ili primati e-poštu.Tvrtke koje ne slijede pravila mogu se suočiti s potencijalnom kaznom od 3750 eura i kaznom zatvora do jedne godine.

Shutterstock

Belgija je “pravo na isključivanje” propisala zakonom koji je donesen u veljači 2022. Najprije se to odnosilo samo na državne službenike, ali se godinu kasnije pravo proširilo na sve tvrtke s više od 20 zaposlenih. Ipak, sankcije za one koji ga prekrše tamo ne postoje.

U Španjolskoj radnici koji rade od kuće imaju pravo na “digitalni prekid veze” izvan radnog vremena, a poslodavci su također dužni je izraditi internu politiku o pravu na isključenje i omogućiti obuku osoblja o razumnoj upotrebi tehnoloških alata.

Portugal u svom zakonu, koji je uveo 2021., ovu mogućnost naziva “pravom na odmor”. Tvrtke s više od 10 zaposlenika mogle bi se suočiti s kaznama ako kontaktiraju zaposlenike izvan ugovorenog radnog vremena. Iznimka su “slučajevi više sile”, a njezina zlouporaba smatra se teškim radnim prekršajem i poslodavci mogu kazneno odgovarati.

U Italiji, pravo na prekid veze potpada pod takozvani statutarni zakon o "pametnom radu". On zahtjeva da se u ugovoru o radu na daljinu detaljno opišu specifični tehnički i organizacijski koraci koji će omogućiti da se zaposlenik može potpuno odvojiti od elektroničkih uređaja na kojima radi.

Prema grčkom zakonu koji je stupio na snagu 2022., zaposlenici koji rade na daljinu moraju se u potpunosti suzdržati od pružanja poslova, posebice kada komuniciraju e-mailom ili telefonom, tijekom neradnog vremena i praznika.

Europski parlament je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da donese zakon koji će zaposlenicima omogućiti isključivanje s posla tijekom neradnog vremena bez posljedica i postaviti minimalne standarde za rad na daljinu. Do sada takav zakon na razini Europske unije nije donesen, ali se u ovog travnja pitanje ponovno aktualiziralo.