StoryEditor
Biznisbez luksuza

Što nudimo osim lijepe obale? Bogati gosti kod nas nemaju gdje trošiti novac

11. lipnja 2020. - 13:44
Marko PažaninSaša Burić/HANZA MEDIA

Nema Čeha, Slovaka, Nijemaca, Talijana... ma nema ni pasa na našim ulicama. Na Hvaru možda tek pokoja jahta, sada odjednom senzacija. Nema ni kruzera, američkih bogatih penzića, jug je prazan. Ali nema ni milijardera, ni potomaka plave krvi, ni svjetskih celebova koje je korona isto otjerala s našeg plavog Jadrana. Sve je stalo. I u tom čekanju Godota uvijek se izrodi i neka zanimljiva teza, kao ona jednog splitskog konobara koji nam je mudro na naše pitanje 'što ima' odgovorio kratkom, ali znakovitom rečenicom.

- Korona je pokazala jednu bitnu stvar, da se kod nas ne događa visoki turizam!

Još i danas se u dubrovačkim turističkim krugovima nevoljko prisjećaju priče o omanskom sultanu, kojem je grad bio toliko dosadan da mu se nije dalo uopće otići njemu u posjet. Zanimljivije mu je bilo na jahti. Ali i jedne princeze na zrnu graška, koja je zakupila hvarski hotel za sebe i svoju ogromnu svitu. I paf, nije ni došla, a već je izašla.

Zapravo što im osim divnog mora i nekolicine uvijek istih restorana s celeb-lista možemo ponuditi? U većem broju niti smještaj kakav žele, niti brendirane dućane koje pometu kada krenu u šoping, niti zabavu na kakvu su naviknuli. Zato i ne silaze sa svojih jahti, osim ako odu nešto pojesti.

- Iako bilježimo zapažen interes stranih investitora i gostiju koji iskazuju interes za smještajnim objektima i uslugama visokog turizma, Hrvatska se još uvijek nije isprofilirala kao destinacija luksuznog turizma. I zapravo se jako malo radi na tome. Ako usporedimo Hrvatsku s konkurentnim tržištima, možemo zaključiti kako nam na tržištu manjka smještajnih kapaciteta koji zadovoljavaju zahtjeve i visoke kriterije što ih takvi gosti traže. Nerijetko moramo podsjetiti da klijenti ne traže samo vrhunsku nekretninu, već i prvoklasnu lokaciju uz more jer upravo je to ono što najčešće nemaju u svojoj zemlji – veli Marko Pažanin, managing director i partner Croatia Sotheby's International Realty.

Smještaj na vrhunskoj razini se za goste iz visokog turizma podrazumijeva. No oni traže više od toga, ukupni doživljaj, originalni turistički proizvod što pred nas stavlja zadatak kreiranja imidža destinacije s posebnim sadržajima. Sumarno rečeno, gosti koji mogu sebi brzo priuštiti i ptičje mlijeko traže puno maštovitiju turističku ponudu od one koju im mi nudimo.

- Prvenstveno nam nedostaju posebni i autentični sadržaji kojima bismo mogli produžiti turističku sezonu. Kompletna ponuda usluga i sadržaja koji se vežu uz luksuzni lifestyle morala bi biti unaprijeđena, i tu definitivno jako zaostajemo za konkurentskim tržištima. Naša ponuda još uvijek ne uključuje trgovine nekih od najpopularnijih luksuznih modnih brendova odjeće i modnih dodataka. A restorane koji zadovoljavaju kriterije takve klijentele nalazimo samo u izoliranim sredinama, koje su na razini Hrvatske prepoznate kao luksuzne destinacije. Međutim u usporedbi s drugim zemljama i dalje se radi o mnogo oskudnijoj ponudi – veli Pažanin.

Tragovi svjetskih trendova

Ima sredina nalik Hvaru, jugu zemlje, Istri koje su na tragu onoga što takva klijentela traži. Na tim se lokacijama mogu pronaći tragovi svjetskih trendova kroz objekte s nevjerojatnim luksuzom, praćenih iznimnim restoranima. Ali bez obzira na to, u globalu, kaže Pažanin, još uvijek nismo ni približno konkurentni ako se uspoređujemo s drugim zemljama. Onima koje su do sada prepoznate kao destinacije luksuznog turizma.

- I zato smo sa zadovoljstvom popratili vijest da se na Hvaru otvorio hotel Palace Elisabeth s 5 zvjezdica koji je dodatno obogatio ponudu otoka. Izgradnjom novog aerodroma na otoku Hvaru učinio bi se jedan veliki korak u razvoju tog otoka kao luksuzne destinacije. U Dubrovniku još uvijek nedostaje mnogo luksuznih brendova i restorana najviše kategorije, kao i jedinstvenog sadržaja kojim bi se produžila turistička sezona. Što se tiče Opatije, promjenom vlasničke strukture Liburnia Rivera Hotela i ulaskom stranog investitora na tržište, Opatija bi se mogla vratiti na stare staze, i ponovno se nametnuti kao kraljica turizma. Istra se jako dobro pozicionirala na našem tržištu i ima uistinu dugu tradiciju turizma, stoga je ponuda nekretnina na tom području jako atraktivna i neprestano raste – veli Pažanin.

Dobar primjer nam nudi Crna Gora i njihov luksuzni resort Porto Montenegro, koji je odlično osmišljen u praćenju svjetskih standarda. Oni koji su vidjeli to carstvo luksuza s kompletnom ponudom brendova, restorana, hotela, apartmana i dodatnih usluga tek tada postaju svjesni čega mi u Hrvatskoj nemamo. Velika prednost Crne Gore u odnosu na Hrvatsku je, kaže Pažanin, Golden Visa program kojim je klijentima iz cijelog svijeta omogućena kupnja nekretnina u toj zemlji.

- Kod nas primjerice klijenti izvan EU-a nemaju tu mogućnost, iako je interes investitora neupitan. Zaista s nestrpljenjem iščekujemo neki pomak na tom polju i smatram da će to mnogo značiti za čitavo tržište, a posebice za turistički sektor. Puno nam toga nedostaje, usluge kroz destinacijski turizam koje traže postojanje jako puno luksuznih brendova što ih mi za sada nemamo. Koji bi gostu takvog profila dali mogućnost kupnje odjeće, modnih dodataka ili nakita. Bez sveukupne ponude usluga i roba koji se vežu uz luksuzni lifestyle, ne možemo se ni pozicionirati kao destinacija luksuznog turizma – kaže Pažanin.

Kao lokacije na kojima bi se mogao razvijati takav turizam, on vidi potencijalno Vis i Šoltu. No glavni je preduvjet ulaganje u infrastrukturu otoka, te izgradnju novih luka nautičkog turizma.

- Iako primjerice otok Brač već ima aerodrom i nešto bolju infrastrukturu, stoga bi se ipak lakše mogao razvijati u tom smjeru. Ali nemojmo zaboraviti i brojna mjesta na kopnu kojima samo treba dobra strategija i kvalitetan tim stručnjaka. Bitno je da se destinacija gradi planski i uz dugoročnu strategiju, te prema projektu stručnjaka. A ne stihijski kako to često biva - veli Marko Pažanin.

image
Veljko Ostojić, nekadašnji ministar turizma u vladi Zorana Milanovića
Božidar Vukičević/Arhiv/HANZA MEDIA

Gramzivost za novcima

Bivši ministar turizma Veljko Ostojić, jedan od ponajboljih znalaca turističke problematike, danas direktor Hrvatske udruge turizma, drži kako kod nas treba postići čvrstu spregu lokalne samouprave i dugoročnog razmišljanja o turističkom razvoju. Samim tim postići i usklađenost između prostornih i turističkih razvojnih planova. Za njega osim Rovinja, Hrvatska nema izraženih lokaliteta na kojima se takav spoj odigrao.

- Kod nas se stvari u pravilu ne događaju na način da netko s tim smisleno upravlja, nego se stvari događaju same od sebe. I onda je posljedica gramzivost za prostor, novcima, apartmanima. To smo dobili. Pogotovo u nekim područjima, u Dalmaciji, Istri u kojima se pustilo na volju raznim lobijima. To se dogodilo tamo gdje lokalna samouprava nije znala naći odgovarajući odgovor, i pritom nije zaštitila prostor adekvatnim planiranjem. Prostor koji bi bio u funkciji kvalitetnog dugoročnog turističkog razvoja. Znači trebaju nam strateški razvojni planovi jedinica lokalne samouprave i preklapajući strateški planovi turizma, u pravcu stvaranja destinacija za visoki turizam - veli Ostojić.

S obzirom na to da je Hrvatska rekla ne razvoju geto turizma, kakav se primjerice može vidjeti u nekim regijama Mediterana, nužno joj je potreban razvoj destinacije u urbanom, vizualnom, funkcionalnom smislu. Upravo kao u Rovinju u kojem su pametnom strategijom postigli takav koncept. Pa tu nije čudno onda vidjeti kolone celebrityja u šetnji, ili nepoznatih milijardera kojima Rovinj udovoljava u svim njihovim specijalnim traženjima.

- Uz Rovinj kao dobar primjer, možda bih kao potencijal mogao izdvojiti Vis, otočje Brijuni pa i Dubrovnik. Tu se eventualno mogu dogoditi sjajne stvari ako se pametno bude promišljao i razvijao turizam. Znači turizam bez prevelike gradnje, izgrađenosti kapaciteta. Lokalne bi vlasti trebale sjesti s kompanijama koje su kupile Modru špilju i izgraditi, uskladiti planove. I poraditi na razvoju destinacije u svim pravcima, osmišljavanjem na dugi rok i uz verziranje na određeni broj zvjezdica. Realno, ne mogu sve lokacije imati isti broj zvjezdica. Na nekim lokacijama se stvari više teško i nikako mogu napraviti - veli Veljko Ostojić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. listopad 2020 20:37