Tijekom prošle godine, kineski proizvođači električnih vozila prodrli su na gotovo sva svjetska tržišta, od jugoistočne Azije do Latinske Afrike i Sjeverne Amerike, gdje namjeravaju i ostati, unatoč najavama novog predsjednika SAD-a kako će maksimalno povisiti cijene carine na sva kineska vozila.
Kineska tvrtke najavile su kako planiraju uložiti golem novac u izgradnju novih tvornica za električne automobile na Tajlandu i Brazilu, a otvorili su i izložbene salone u Zambiji, Keniji i Južnoj Africi. U Latinskoj Americi najsnažnija kineska tvrtka BYD planira pokrenuti partnerstvo s Uberom i osigurati vozačima 100.000 vlastitih električnih vozila vozačima, kao i novu tvornicu automobila u istočnom Brazilu koja će biti puštena u rad 2025, piše Jutarnji list.
Istovremeno, članice Europske unije izglasale su povećanje dodatnih carina na električne automobile iz Kine, unatoč protivljenju njene najbogatije članice, Njemačke. Carine do 35,3 posto trebale bi stupiti na snagu od kraja godine. Osim Njemačke, protiv uvođenja carina su glasali samo Mađarska, Malta, Slovenija i Slovačka, dok su mnoge članice, među kojima je i Hrvatska, ostale suzdržane.
- Odluku da na glasovanju ostane suzdržana prema uvođenju konačnih dodatnih carina na električna vozila uvezenima iz Kine, Hrvatska je donijela nakon konzultacija sa svim dionicima u gospodarstvu i nastojeći pomiriti različite interese. Republika Hrvatska je uvijek oprezna oko uvođenja novih trgovinskih zaštitnih mjera zbog njihovog potencijalno negativnog učinka na krajnje korisnike i samu EU industriju - glasilo je službeno objašnjenje hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Njemačka industrija strahuje od kontra carina na njihove proizvode, a valja znati i kako njemački proizvođači automobila usko surađuju s kineskim proizvođačima baterija za električne automobile.
Zbog broj suzdržanih glasova nije bilo ni većine koja bi se izričito izjasnila za carine, pa 27 zemalja EU-a nije moglo donijeti zajedničku izjavu. Komisija sada može samostalno provesti planove, ali ostavlja otvorenom mogućnost razgovora s Pekingom, mada dosadašnji napori nisu polučili uspjeh.
Optužbe Europske komisije glase: kineska vlada naveliko subvencionira svoje proizvođače automobila, što im daje nepoštenu prednost u odnosu na europske proizvođače. No, paradoksalno, upravo najveći proizvođač automobila Njemačka protivi se carinama.
Većina kineskih proizvođača električnih vozila kaže da će nastaviti prodavati automobile u Europi i kako neće povećavati cijene kako bi nadoknadili carine. Kinezi su danas najmoćniji svjetski proizvođač električnih vozila, a njihov BYD pretekao je Teslu po broju prodanih električnih automobila. Ipak, u Europi ukupna prodaja kineskih vozila u padu je već nekoliko mjeseca zaredom. BYD I MG jedni su od rijetkih proizvođača koji izvještavaju o stalnom rastu prodaje.
Hrvati obožavaju kineske benzince
Hrvatske građane, pak, trenutno previše ne zanimaju električni automobili, ali su ludi za kineskim SUV, uglavnom benzincima. Trend rasta je jasan. Godine 2021. u Hrvatskoj prodano je tek 13 kineskih vozila, godinu dana nakon 262, da bi 2023. se taj broj popeo na 2036 komada.
Ove godine taj rekord će biti srušen, otkrivaju podaci Centra za vozile Hrvatske. U prvom kvartalu ove godine prodano je 405 kineskih vozila, u drugom 816, da bi u trećem kvartalu bilo prodano njih 1416, piše Jutarnji list.
Daleko je najviše registrirano, odnosno prodano automobila marke MG. Ukupno ih je u Hrvatskoj registrirano oko 4 i pol tisuća, pri tom najviše modela ZS, koji se nalazi i među top 20 najtraženijih modela automobila u Hrvatskoj. Riječ je o SUV-u koji dolazi u benzinskoj, električnoj i hibrid verziji. Benzinska verzija stoji 18 tisuća, hibridna 24 tisuće, dok cijena električnog vozila iznosi 36 tisuća eura.
U odnosu na konkurentska SUV vozila, riječ je o jeftinijem automobilu, kako po cijeni, tako kada govorimo o benzincima i potrošnji.
Stručnjaci često tvrde kako su kineski benzinci slabije kvalitete od europskih, američkih i japanskih konkurenata, poglavice zbog nešto starije tehnologije proizvodnje. No, u recenziji benzinca ZS, novinar Auto kluba napisao je kako je riječ o zrelom i tehnološki potpuno modernom automobilu koji je formom karoserije potpuno u trendu, te koji osim par sitnica nema većih nedostataka, osim tendencije laganog širenja putanje u zavojima, ili primjetnije naginjanje pri bržim prolascima.
Iza ZS-a po prodaji u Hrvatskoj slijede modeli MG HS (792 primjerka) I MG4 (274).
Rast od 500 posto
Ukupni prihodi uvoznika MG-a za Hrvatsku, tvrtke Grand Automotive Adriatic, u 2023. i iznosili su 55,29 milijuna eura, što je povećanje od 541 posto u odnosu na prethodnu godinu. Potkraj prošle godine Grand Automotive Adriatic postao je i zastupnik za gospodarska vozila kineske marke Maxus za tržišta Hrvatske, Slovenije i Mađarske, što bi se trebalo vidjeti u rezultatima iduće poslovne godine. Spomenuta tvrtka u regiji zastupa i velika imena autoindustrije kao što su Renault, Nissan, Dacia, Ford i Hyundai, no niti jedna marka nije zabilježila takav rast kao MG.
Valja spomenuti kako je MG originalno engleska tvrtka. Prava na korištenje imena i znaka MG, za 53 milijuna funti kupio je kineski proizvođač automobila Nanjing Automobile. Njih je, međutim, već potkraj iste godine preuzeo SAIC, proizvođač automobila u vlasništvu kineske države, koji je u travnju 2006. u Londonu utemeljio MG Motors. Proizvodnja je iz Velike Britanije prebačena u Kinu, Tajland i Indiju.
Osim MG vozila dobro se prodaje i Geely Coolray. Riječ je o SUV benzincu, čija cijena se kreće oko 26 tisuća eura, a u Hrvatskoj je do 31. 10 prodano 445 takvih vozila. Tu je i još jedan SUV benzinac Forthing T5 EVO. U Hrvatsku je stigao preko uvoznika Auto Hrvatske koja posluje s kineskom automobilskom korporacijom Dongfeng Motor.
- Prodano je ukupno 170 Forthinga, a naručeno još njih stotinu. Kada je riječ o električnim vozilima, Autohrvatska je prodala oko 30 električnih kineskih vozila. Tako mali broj prodanih električnih vozila rezultat je nejasne državne politike poticaja za električna vozila - smatraju u Auto Hrvatskoj.
Otkrivaju i kako kineska vozila uglavnom prodaju putem javnih natječaja, najčešće komunalnim firmama. Državne službe od njih nisu kupovale kineska vozila. Većina kineskih proizvođača električnih vozila kaže da će nastaviti prodavati automobile u Europi i kako neće povećavati cijene kako bi nadoknadili carine.
Era kinesko - europske suradnje
Kako bi izbjegli visoke carine, kineski brendovi otvarat će tvornice u Europi, kaže nam sugovornik iz Auto Hrvatske, no neće ići u Njemačku, Francusku ili Italiju, već će tražiti opcije u zemljama istočne Europe poput Mađarske, gdje su troškovi rada znatno niži. BYD, jedan od najvećih kineskih konglomerata, tako planira sve automobile, kao i njihove skupe baterije proizvoditi u Mađarskoj i Turskoj.
Geely, vlasnik Volva, Polestara i Lotusa, istražuje lokacije u Europi, među kojima je i Poljska, dok svježi kineski igrači poput Dongfenga, Seresa i FAW-a skautiraju europske države.
U međuvremenu, neki europski automobilske kompanije žure potpisati ugovore s kineskim rivalima. Stellantis, multinacionalna tvrtka za proizvodnju automobila nastala spajanjem talijansko-američkog konglomerata Fiat Chrysler Automobiles i francuske PSA grupe 2021 s Leapmotorom, kineskim startup proizvođačem automobila specijaliziranim za razvoj električnih vozila, spreman je početi primati narudžbe za gradski automobil koji se sklapa u Poljskoj, a Geely i Spotlight Automotive, zajednički projekt BMW-a i kineskog Great Wall Motora, spremaju velike investicijske poslove u EU.