Strah od epidemije i pandemije koronavirusa početkom tjedna je unio paniku i na tržišta kapitala, cijene dionica su otišle u crveno, pa i one talijanskih državnih obveznica, jedne od država u kojima je taj virus već odnio sedam žrtava (u vrijeme pisanja ovog teksta).
Tako su investitori reagirali jednako panično kao i građani diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, koji su po ljekarna pokupovali sve zaštitne maske i napunili frižidere i špajze, iako prema mišljenju eksperata to ne pomaže baš previše za prevenciju zaraze. Iako se, naime, virus prenosi kapljičnim putem te maske, posebno one obične, niske filtracije, nisu dovoljne za zaštitu, preostaje samo što češće prati ruke i nalaziti se na metar ili metar i pol od sugovornika.
Dosadašnji rezultati govore kako je ova bolest smrtonosnija od obične gripe za osobe starije od 60 godina, pogotovo za one starije od 70 i 80 godina, te za one s izraženim kroničnim bolestima, pogotovo plućnim. Za građane između 50 i 60 godina starosti ovaj virus je u odnosu na običnu gripu smrtonosniji za oko 0,5 postotnih bodova, odnosno od 100 zaraženih od obične gripe umre jedan čovjek, a od ovog koronavirusa 1,3 osobe. Jednako tako se ispostavlja da se ova zaraza brže širi, ali i da je manje smrtonosna od poznatog SARS-a (blisko povezanog s koronavirusom).
Ipak, panika se neumitno proširila i u ekonomske vode, a razlog je, osim gašenja dijela proizvodnje u Kini, što dovodi do problema u globalnim lancima proizvodnje, većina država sve češće poseže za ograničavanjem putovanja. Stoga zbog manje proizvodnje i ograničenja u trgovanju i kretanju ljudi dolazi do smanjenja proizvodnje roba i usluga.
Zato se prognozira i usporavanje globalnog gospodarskog rasta u ovoj godini, pogotovo u državama i regijama koje su za sada više pogođene ovom zdravstvenom krizom. Oxford Economics, jedan od vodećih ekonomskih institucionalnih prognostičara tim povodom je već upozorio kako bi pandemija mogla smanjiti godišnji globalni gospodarski rast na godišnjoj razini za 1,3 postotna boda, što je jednako 1,1 bilijunu dolara (tisuću milijardi) izgubljenih prihoda.
Prevelika panika
Međunarodni monetarni fond je daleko konzervativniji i predviđa negativan utjecaj na globalni gospodarski rast od 0,1 posto na godišnjoj razini, a u Kini za 0,4 postotna boda (pad sa šest posto na 5,6 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini). No, sve prognoze za sada su na razini spekulacija, dok se zbilja ne utvrdi kakve negativne posljedice na ljudsko zdravlje ovaj virus ima i kako će reagirati tržište.
Na primjer, američki The Atlantic u svom članku "You’re Likely to Get the Coronavirus" predviđa da će koronavirus postati sezonska jača gripa, koja će biti duplo smrtonosnija od obične gripe i da se na to trebamo priviknuti, te da stariji ljudi moraju obavezno uzimati cjepivo kada se za oko godinu i pol dana ono proizvede. Neki drugi autori i znanstvenici su dosta skeptičniji i tvrde da će ovaj virus biti dosta gori za zdravlje ljudi od obične gripe, zbog većih zdravstvenih komplikacija koje donosi sa sobom, bez obzira na stopu smrtnosti.
Naš poznati znanstvenik Ivan Đikić, član Američke akademije znanosti i umjetnosti, tvrdi kako se svijetom proširila prevelika panika zbog novog koronavirusa i da svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65.000 života. "Ovaj virus je sličan virusu influence s kojim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života.
Kod korone se pokazalo za sada dva posto smrtnosti te da posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sustava. Ne smije se toliko paničariti", naglašava Đikić i dodaje kako su SARS i MERS bili puno opasniji, a nije se toliko paničarilo.
"Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s koronavirusom", zaključio je Đikić.
Međutim, dok se to sve ne razjasni veliki utjecaj na ekonomiju će imati panika (bez obzira koliko je utemeljena), a za Hrvatsku je jako nezgodno što turizam čini između jedne četvrtine i jedne petine bruto domaćeg proizvoda. Nadalje, velika panika je zahvatila upravo Italiju, koja ne samo da je naš susjed, nego nam je i jedan od dva najveća trgovinska partnera. Jasno je da bi svako dodatno usporavanje njihova gospodarstva, a već su u stagnaciji, utjecalo i na naš BDP.
Zbog svega toga bi bilo dobro da premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić jače stegnu uzde proračunske potrošnje nego što su namjeravali u izbornoj godini. U suprotnom, u slučaju negativnog scenarija, državne financije neće ostvariti rezultat koji nas vodi u kvalifikacije za euro. Nadajmo se da je to premijeru dovoljan motiv za preventivnim djelovanjem u ovom slučaju.