Europska unija i njezini partneri još su jednom Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je upravo Srbija jedna od onih država preko koje "razni" pokušavaju zaobići sankcije nametnute Rusiji i tamo dopremiti proizvode ili dijelove koji su na listi sankcija, jer bi mogli biti upotrebljeni za izradu naoružanja i korišteni na ukrajinskom bojištu.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Netko je imao loše namjere, a nekome nije stalo da krši sankcije, već da spasi - svoj biznis. U Srbiji se tako našao poljski poduzetnik koji je prije rata 100% proizvodnje izvozio u Rusiju. Situacija s napadom na Ukrajinu ga je zatekla i tako je u Srbiji zemlji pokušao iznaći način da što brže otpremi svoje proizvode, piše srpski Forbes.
Izravni izvoz proizvoda pod sankcijama iz Srbije u Rusiju oboren je na nulu. Jedan od razloga bilo je i otežano plaćanje, jer je oko 70% bankarskog sektora Rusije (čitaj: njihove najveće banke) isključeno iz SWIFT sistema i gotovo odsječeno od svijeta onih koji su uveli sankcije. Prednost Srbije bila je ta što srbijanske banke mogu nesmetano obavljati platni promet s Rusijom.
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet, potvrdili su za Forbes Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osjetljivosti teme tražili da ostanu anonimni. Slažu se i u nabrajanju istih.
Osjetljivost (ili bolje reći tajnovitost) je ključna riječ koja opisuje ovu temu. Ako Srbija nije uvela sankcije i može slobodno trgovati s Ruskom federacijom (ako nije riječ o proizvodima pod sankcijama), nejasno je zašto institucije ne žele o tome govoriti.
Iako uvijek spremna pokazati otvorenost za medije (toliko da i odgovore na upite medija redovno objavljuje na svom sajtu), Narodna banka Srbije nije htjela odgovoriti na pitanje Forbesa koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
"Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprječavanje pranja novca, ni bilo tko“, kazat će jedan od izvora za Forbes. Ono što dodatno podgrijava mističnost teme jest i njegova procjena da svaka trgovina s Rusijom mora dobiti "odobrenje s vrha“.
Ono što, po njegovom mišljenju, spašava Srbiju jest to što su potrebe Rusije velike, a mogućnosti Srbije male pa zato Srbija i ne može biti poligon za velike transakcije. Ali, reeksport sitnih komponenti može naći svoj put preko Srbije.
Dodaje i da reeksport preko Srbije ne pokušavaju velike tvrtke, već sitni mešetari. I baš zbog toga banke mogu dospjeti u probleme. Kako objašnjava, jedan od modela kako se zaobilaze sankcije jest da roba nikada i ne uđe u Srbiju. Ona odlazi na istok, a banka iz Srbije obavlja plaćanje tako što novac prenosi korespondentskoj banci, jer nema vlastito poslovanje u tom dijelu svijeta. Nakon toga i roba i novac mogu promijeniti još nekoliko destinacija prije nego što završe u Rusiji kako bi se otežalo praćenje tokova. Svjesni toga ili ne, uvučeni su u nešto što može biti nedopušteno i pod nadzorom EU i SAD.
Drugi način, ili samo varijacija prvog modela, jest da ruski državljani "izlaze“ u zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji i tamo osnivaju firme preko kojih nabavljaju potrebnu robu i poslije je izvoze ka matici.
Na pitanja koje je Forbes uputio bankama, odgovorila je samo API banka, koja to ime nosi nakon što je Moskovska banka promijenila ime u VTB, a potom u aktualni naziv. U vlasništvu je firme AZRS invest doo, koja je u stopostotnom vlasništvu ruskog biznismena Andeja Šljakovoja sa putovnicom Grenade.
Kada je kupio poslovanje VTB banke u Srbiji, Reuters je u tekstu o toj transakciji podsjetio da su SAD njegovoj drugoj banci Agrosojuz blokirali pristup američkom financijskom sistemu zbog tvrdnji da je ta banka upravljala "značajnim transakcijama u ime osobe koja je bila na listi sankcija zbog aktivnosti oko oružja za masovno uništenje u vezi sa Sjevernom Korejom“.
U API banci kažu da su oni srpska banka koja posluje u skladu s domaćom regulativom, a pošto Srbija nije uvela sankcije Rusiji, platni promet preko njih najnormalnije funkcionira.
Kako iz drugih banaka nisu stigli odgovori, Forbes je primijenio tehniku "tajnog kupca“. Službenici u Poštanskoj štedionici i Alta banci potvrdili su da kao pravno lice možete obaviti trgovinski promet s Rusijom, kao i plaćanje s firmom u toj zemlji.
Zbog izostanka spremnosti službenog Beograda da uvede sankcije Rusije, evidentno je da će i Srbija još neko vrijeme ostati pod prismotrom, tj. u grupi zemalja kao što su Kina, Turska, UAE, Armenija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan.
Najmanje 10% proizvoda pod sankcijama potrebnih Rusiji, u vrijednosti od 758 milijuna dolara, stiglo je reeksportom preko trećih zemalja.
Da je u Srbiji bilo "dima" pisao je već Radio Slobodna Europa, izvješćujući o tvrtkama za koje pretpostavljaju da su trgovale proizvodima pod sankcijama. Balkanska sigurnosna mreža je iznijela podatke o firmi GoodForwarding doo (ironično ili ne, srpski naziv firme bi glasio Dobro prosljeđivanje). Firma GoodForwarding, koja je osnovana prošle godine i registrirana za trgovinu voćem, demantirala je da sudjeluje u nedopuštenim poslovima.
Zanimljivo je i da je od uvođenja sankcija porastao i ruski uvoz mobilnih telefona iz Armenije, Kazahstana, Srbije i Turske, a u isto vrijeme je izvoz iz EU u te zemlje značajno povećan. Sličan obrazac pojavljuje se kod ruskog uvoza kompjutera iz Kazahstana i Turske, kao i automobila iz Armenije i Turske“, navodi se u analizi Centra za istraživanje ekonomskih politika.
Rast izvoza Srbije u Rusiju u promatranom razdoblju skočio je 63%, sa 230,9 milijuna dolara na 376,4 milijuna. Podaci za grupu elektronskih proizvoda (računala, elektronski i optički proizvodi) pokazuju rast izvoza u istom razdoblju za 44,7%.
