StoryEditor
BiznisPORAZNa ISTINa

Hrvatska se povratila, Dalmacija - sunovratila

Piše PSD.
29. srpnja 2015. - 16:59
Svi u dinare, Dalmatinci u špade. Da se puno ne pitate o čemu mi to, odmah ćemo prijeći na stvar: lani su svi poduzetnici u Hrvatskoj ostvarili dobit u poslovanju, štoviše, ostvarenih 9,8 milijardi kuna čiste neto zarade u odnosu na godinu ranije naraslo je za 139 posto, dok se Dalmacija sunovratila.

Lani je imala ukupno 60 milijuna kuna gubitka, za razliku od preklanjskih 619 milijuna kuna dobiti. Podaci su to Financijske agencije iz financijskih izvješća poduzetnika, a među njima nema kompletnog financijskog sektora, nego je riječ o oko 104.470 obveznika poreza na dobit, pravnih i fizičkih osoba. Lani je samo šest županija poslovalo s gubitkom, a od tih gubitaša svaki drugi je iz Dalmacije.

Veliki manjak

U Dalmaciji je lani 12.482 poduzetnika poslovalo s dobiti, njihova ukupna neto zarada iznosila je nešto više od četiri milijarde kuna - 4,038 milijardi kuna, dok je gubitak onih koji su godinu okončali u minusu iznosio 4,098 milijardi kuna.

Kad se povuče crta, rezultat je manjak od 60 milijuna kuna, naspram preklanjskog plusa od 619 milijuna kuna. Dok su preklani tri dalmatinske županije poslovale s dobiti, a minus ostvarila samo Zadarska, sad je situacija obrnuta, tri su poslovale s minusom, a samo je Splitsko-dalmatinska županija poslovala u plusu od 703 milijuna kuna.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvaren je minus od 527 milijuna kuna, Zadarskoj 135 milijuna i Šibensko -kninskoj gubitak od 101 milijun kuna. Split, koji je u Fininoj analizi poslovanja županijskih središta nakon Zagreba drugi grad po broju poduzetnika i zaposlenih, u ukupnom prihodu tek je na 44. mjestu u zemlji po ostvarenoj dobiti od 18,8 milijuna kuna, koliko je lani zaradilo 6427 splitskih poduzetnika kad se od dobiti dobitaša oduzme manjak gubitaša.

Po svakom od 36.300 zaposlenih lani je u Splitu ostvareno 518 kuna dobiti. Najviše dobiti po zaposlenom ostvareno je u Karlovcu – 42.474 kuna, dok je Zagreb šesti s 20.534 kuna dobiti po zaposlenome u prošloj godini. No, Splićani su još i dobri: Dubrovčani su ostvarili najveći gubitak u zemlji od 601 milijun kuna i najveći manjak po zaposlenom od 59.713 kuna. Minusom u poslovanju slijede ih Zadrani s 208,7 milijuna kuna i Šibenčani s 158,7 milijuna kuna lanjskog gubitka u poslovanju.

Kako se dogodio taj preokret i kako je Dalmacija od 619 milijuna kuna preklanjskog plusa potonula u 60 milijuna kuna gubitka u godini kad je ostatku zemlje išlo bolje no lani, pitamo makroekonomista dr. Antu Babića.

- Dogodilo se to prije par godina, “riknule” su industrije i više nema pokretača. Na žalost, osim turizma nema ničeg drugog. Brodogradnja je takva kakva jest, transport je državni, a ostalo je jad. Lani je bilo nešto ugovora za brodogradilišta od kojih je ostalo samo splitsko i trogirsko, ali sada dogovarate poslove, a isporučujete za tri, četiri godine, takav je ciklus ugovaranja u brodogradnji.

Izazovna godina

Industrija je toliko rastočena i rastače se godinama, ne znam što je industrije ostalo, čini se da nema ničeg. Još se nešto malo drži Galeb u Omišu... Mislim da se Dalmacija još nije okrenula turizmu kao nečemu ozbiljnom. Istra se više okrenula turizmu i pospajala ono što je ostalo industrije, poljoprivrede, gastronomije..., dok je Dalmacija zapustila polja i imamo karton na kojem piše zimmer frei, ljeti se iselimo u garaže, karikiram to, ali nije daleko od istine.

Na žalost, nema ničeg drugog, a moglo bi se nešto napraviti sa softverom, a u Splitu bi mogao biti inkubator koliko se godina rješava Dalmacijavino pa se još nije riješilo – kaže dr. Babić koji misli da imamo još pet do 10 godina vremena da nešto napravimo i iskoristimo znanje onih inženjera koji su otišli ili su otpušteni iz industrije, iz Jugoplastike, TLM-a, Trasta... Poslije će ostati samo zimmer frei...

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, ima jednostavan odgovor na minuse u Dalmaciji. On smatra da se radi o turizmu.

- Kad gledamo prošlu godinu, ona je bila izazovna za poduzetnike koji su se suočili s padom ali i s deflatornim pritiscima, pritiscima na pad cijena, a onda se suočavaju s padom prihoda, a to stvara pritisak na smanjivanje profitnih marži. U 2014. zabilježen je pozitivan nastavak trendova u turizmu, ali to ostaje niskoprofitabilna industrija. Investicije su se intenzivirale, pa i to utječe na pokazatelje u 2014. Sezona traje prekratko, a fiksni troškovi stvaraju pritisak na profitabilnost ukupnog sektora – kaže nam Šantić.

Dok Dalmatinci koji žive od turizma broje goste i raduju se suncu, a od 120.475 ukupno zaposlenih u dalmatinskih poduzetnika samo je dio takvih, ostalima vrijedi informacija da među prvih 10 tvrtki u zemlji i po prihodima i po zaradi nema nijedne iz Dalmacije. Štoviše, od svih županijskih središta bolje se posluje i veća se dobit po zaposlenome ostvari i u Vukovaru – 26.035 kuna, Krapini 11.050 kuna ili Požegi 12.539 kuna dobiti koja je prošle godine ostvarena po svakom radniku.

sanja stapić

2014.

Hrvatska: 9,8 milijardi kuna neto dobiti, 139 posto više nego lani
Dalmacija: 60 milijuna kuna gubitka, lani 619 milijuna kuna dobiti
Splitsko-dalmatinska županija: dobit od 703 milijuna kuna
Dubrovačko-neretvanska županija: gubitak od 527 milijuna kuna
Zadarska županija: gubitak od 135 milijuna kuna
Šibensko-kninska županija: gubitak od 101 milijun kuna


Gradovi

Split: 18,8 milijuna kuna dobiti u 2014., po dobiti je 44. u Hrvatskoj, 518 kuna dobiti po radniku
Šibenik: 158,7 milijuna kuna gubitka, 123. u Hrvatskoj, 22.671 kuna gubitka po radniku
Zadar: 208,7 milijuna kuna gubitka, 124. u Hrvatskoj, gubitak po radniku od 16.169 kuna
Dubrovnik: 601 milijun kuna gubitka, 126. u Hrvatskoj, gubitak po radniku od 59.713 kuna
Zagreb: 6,8 milijardi kuna dobiti, 1. u Hrvatskoj, dobit po radniku od 20.534 kune


Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. listopad 2020 02:58