StoryEditor
Ostalopomoć znanosti

Stari i žestoki: produljeni vijek sportaša blagodat je današnje tehnologije koja se uvelike primjenjuje

Piše Ivan Renić
21. siječnja 2020. - 20:26
AFP

Tom Brady, Gianluigi Buffon, Ivo Karlović, Roger Federer, sestre Williams uz ostale gore navedene, imali smo i imamo priliku gledati kako u poznim sportskim godinama konkuriraju čak i upola mlađim kolegama. Profesionalni sportaši s 40 i više godina odavno su prestali biti velika vijest. Gledati nekoga kako s toliko godina i dalje profesionalno igra nogomet, košarku ili tenis, polako postaje svakodnevica.

Produljeni životni vijek sportaša blagodat je današnje tehnologije koja se uvelike primjenjuje u sportu. Testiranje uzoraka krvi, do detalja programirani treninzi te personalizirana sportska prehrana samo su neki od čimbenika koji omogućuju sve veće odolijevanje zubu vremena.

Životni sat ne možemo zaustaviti, ali ga, znanstveno je dokazano, možemo usporiti. Nekoliko je faktora ključno kada govorimo o dugovječnosti sportaša: sustavan i stručno vođen trening, uravnotežena prehrana, kvaliteta i količina sna i odmora te praćenje mentalnog i emocionalnog stanja.

Sportska znanost u današnje se vrijeme razvija u smjeru individualnog pristupa svakom sportašu.

– Ne postoje dva ista čovjeka. Moderne znanstvene metode omogućuju nam prilagođavanje trenažnih procesa potrebama, željama i mogućnostima svakog pojedinog sportaša. Svaki sportaš je jedinka za sebe i treba pronaći točno ono što njemu najviše odgovara - rekao nam je Dražen Čular, taekwando trener i profesor na Kineziološkom fakultetu Split.

Dugotrajnost sportske karijere također ovisi i o onome što smo naslijedili od naših predaka, a to su geni. Genetsko nasljeđe je ono na što ne možemo utjecati, ali ga svakako možemo iskoristiti na najbolji mogući način. Danas se tako provode DNA testiranja s ciljem predviđanja rizika od ozljeda i određivanja biološke dobi.

– Na temelju gena uspješno se može odrediti predispozicija za bavljenjem određenom vrstom sporta, bilo da se radi o brzinsko-eksplozivnim ili sportovima izdržljivosti - rekao je Čular.

Postavlja se pitanje koliko određeni sportovi više “troše” tijelo od drugih? Borilački sportovi, pogotovo oni punokontaktni, ostavljaju brojne “mikro-traume”, stoga je potrebno poduzeti sve moguće mjere prevencije od ozljeda.

Jedna od tih mjera koja sve više dobiva na važnosti je mentalno zdravlje sportaša.

– Moderna sportska znanost sve više se posvećuje motivaciji, kognitivnim sposobnostima i borbi protiv stresa. Postoje razne meditacije, a spominju se čak i neke “znanstveno-fantastične” metode koje uključuju stimuliranje mozga raznim sredstvima - istaknuo je Čular.

Koji je recept za postizanje dugovječnosti u sportu? Zub vremena ipak je neizbježan te će on uvijek učiniti svoje u vidu smanjenja mišićne mase, čvrstoće kostiju, pokretljivosti zglobova i elastičnosti ligamenata.

– Logika je jednostavna. Što razinu pojedinih sposobnosti u mladosti podignemo na višu razinu, iste imaju veći potencijal da se očituju u budućim životnim fazama - zaključio je Čular.

Na produljenje trajanja u profesionalnom sportu značajno utječe i znanost o prehrani-nutricionizam. Danas gotovo svi sportaši imaju do u tančine isplaniran režim prehrane kojega se striktno moraju držati. Brojni sportski klubovi imaju angažirane nutricioniste kako bi za sportaše sastavili optimalan jelovnik koji će ih dovesti u što bolje stanje za postizanje vrhunskih rezultata.

– Nutricionist ne može spriječiti ozljedu, ali s današnjim se dosezima znanosti može pobrinuti za značajno smanjenje rizika od ozljede, kao i za smanjenje vremenskog perioda potrebnog za oporavak - rekla je Iva Tokić, magistrica nutricionizma sa sveučilišta Oxford Brookes.

Jedan od najčešćih uzroka ozljede upravo je slaba energetska iskoristivost koja rezultira ozljedama kostiju. Kako bi to spriječili, nutricionisti tijekom cijele godine kontroliraju energetski unos, kako bi energija za vrijeme natjecanja bila maksimalno iskoristiva, a ujedno se i smanjuje rizik od ozljeda.

Što je sve potrebno vrhunskom sportašu?

– Da bi se osigurao adekvatan zdravstveni status mišića, kostiju i ligamenata, danas znamo da sportaš nipošto ne smije biti u deficitu po pitanju proteinskog unosa te unosa kalcija, vitamina D, C i omega-3 masnih kiselina, za što se sportski nutricionist gotovo uvijek pobrine – istaknula je Tokić.

Novi trend u svijetu nutricionizma predstavlja upravo vitamin D. Osim što ima blagotvoran učinak na zdravlje kostiju, povećava i snagu i izdržljivost mišića, jača imunološki sustav te utječe na ravnotežu i vrijeme reakcije. Upravo zbog tih saznanja, sportašima se redovito provjerava količina vitamina D, čemu se u prošlosti nije pridavala velika važnost.

Govoreći o popularnim namirnicama, nedavno su otkrivena brojni pozitivni učinci koje cikla ima na sportsku izvedbu, stoga je ona postala jednim od glavnih “oružja” nutricionista. Uz već navedene blagodati cikle, ona također sprječava pojavu kardiovaskularnih oboljenja.

Neizostavan dio prehrane svakog vrhunskog sportaša su i cjelovite žitarice koje sadrže važne nutrijente poput vlakana, vitamina i minerala. Neke od najpoznatijih su zob, ječam, kvinoja i bulgur.

Sportsku prehranu danas je gotovo nemoguće zamisliti bez odgovarajućih suplemenata. Nužno je, međutim, koristiti samo one koji imaju znanstveno dokazano djelovanje.

– Danas su nutricionisti sigurni da određeni suplementi dokazano djeluju, pa će takvima gotovo uvijek davati prednost pred suplementima koji nemaju čvrstu znanstvenu podlogu. Zbog takvih saznanja, današnji je sportaš u mogućnosti unaprijediti svoju izvedbu – rekla je Tokić.

Značajna je to prednost u odnosu na prošlost kada sportašima nije bila dostupna suplementacija kakva postoji danas.
Baš kao i treninzi, nutricionizam se temelji na individualnom pristupu. Gotovo svaki profesionalni sportaš ima posebno isplaniran plan prehrane prilagođen samo njemu.

– Sportski plan prehrane maksimalno je personaliziran za svakog sportaša, uključujući njegove ciljeve, želje i navike, čemu se prije nije pridavala tolika pažnja – dodala je Tokić.

Uzevši u obzir sve navedeno, nameće se zaključak da se razvijanjem znanosti o sportu, treningu i prehrani produžuje sportski vijek. Dugovječnost sportaša ide u korak sa znanošću te je u budućnosti za očekivati još duže trajanje sportske karijere te sve više novih “Bradyja, Buffona i Karlovića”.

Izdvojeno

14. kolovoz 2020 11:33