StoryEditorOCM

'Želim dobre odnose, bez figa u džepu': izvršni direktor HNS-a otkriva o čemu je razgovarao s čelnicima Hajduka

14. svibnja 2019. - 12:26

‘’Iskorak u prevladavanju nesuglasja’’. 

Tako je u jednoj rečenici predstavljen ‘’susret na vrhu’’, svojevrsni detant hladnoratovskog odnosa HNS-a i Hajduka. U prostorijama HNS-a, na 11. katu Green Gold tornja, predstavnike splitskog kluba (nazočili su čelnik Uprave Marin Brbić, te predsjednik Nadzornog odbora Benjamin Perasović) ugostio je izvršni direktor Marijan Kustić. Sa skupa su međutim ‘’procurile’’ tek protokolarne izjave i štura priopćenja...

- Zahvaljujem čelnicima Hajduka što su došli u HNS i iskazali spremnost da dijalogom riješimo sve prijepore i nesporazume. Naša se konverzacija temeljila prvenstveno na izgradnji novih odnosa, bez figa u džepu. Razgovor smo koncipirali u tri točke: raspravljali smo o reformama, razvojnim planovima HNS-a i, dakako, kvalifikacijskoj utakmici s Mađarskom u Splitu – ističe Kustić. 

‘Udrugu prvoligaša ukinuli su klubovi, oni je mogu i vratiti’

Podrazumijeva li medijska interpretacija ‘’svesrdnog zalaganja za promjene i reforme’’ splitsko inzistiranje na uklanjanju Damira Vrbanovića i Brune Marića s utjecajnih dužnosti u HNS-u, te ponovnom uspostavljanju Udruge prvoligaša?

- Nismo razgovarali na tim razinama. Reforma nije micanje jednog čovjeka. Radi se o procesu, koji se osjeća u svim porama rada saveza. Činjenica da je od moga dolaska u HNS, involvirano sedamdeset novih ljudi u razne komisije, kao pomoćna tijela Izvršnog odbora, jasno ukazuje na novi način funkcioniranja Saveza. Mislim da su to i ljudi iz Hajduka akceptirali.

Koliko je realna ‘’restauracija’’ Udruge klubova Prve HNL?

- Udrugu prvoligaša ukinuli su sami klubovi. Oni je isto tako mogu i ponovno obnoviti. U međuklupske odnose HNS se ne želi miješati. Savez može jedino inicirati sastanak na tu temu. 

Hajduk je već ranije obznanio određene zahtjeve, ‘’sedam svetih sakramenata’’, koje smatra nužnim preduvjetom za uspostavu ‘’diplomatskih odnosa’’ s HNS-om. 

- Na ovom sastanku o tome nije bilo riječi. Nismo širili temu. Razgovarali smo o točkama koje sam spomenuo. Ne znam o čemu ćemo razgovarati na drugom skupu, koji bi se trebao održati u Splitu do kraja ovog mjeseca, ali moj je osobni dojam kako postoji iskrena volja s obje strane da se svi nesporazumi prevladaju. 

U priopćenju sa sastanka u Zagrebu, Nadzorni odbor Hajduka istaknuo je tezu o ‘’privatiziranom HNS-u’’. Za pretpostaviti je da su na jedanaestom katu Green Golda razmišljanja o ovoj temi ponešto drugačija?

- Ne bih komentirao to priopćenje niti ulazio u neke nepotrebne rasprave. Radije bih se koncentrirao na bit našeg sastanka, odnosno izgradnju međusobnog povjerenja. 

Upravo je povjerenje krucijalna riječ svakog odnosa. Pa tako i ovog, narušenog, između Hajduka i HNS-a. No, može li ovaj dijalog iznjedriti željeno povjerenje dok obje strane imaju i ‘’tvrdolinijaše’’, koji se postavljaju ultimativno: s poljudske strane se traži od HNS-a da riješi sedam osnovnih zahtjeva prije nastavka bilo kakvih pregovora dočim se s visina poslovnog tornja emitiraju stavovi kako s ‘’onima dolje’’ treba razgovarati tek nakon što pronađu krivce za svastiku, međunarodni skandal koji je hrvatskom nogometu nanio ogromnu materijalnu štetu, a Republici Hrvatskoj srozavanje ugleda...

- Iskreno se nadam da će počinitelji, koji su nacrtali svastiku na poljudskom travnjaku biti pronađeni. No, moramo biti svjesni da sadašnja podjela ne vodi nikamo. Osobno mogu jamčiti da će HNS učiniti sve kako bi ponovno uspostavio poljuljano povjerenje druge strane. Samo nam zajedništvo daje snagu. Mislim da smo dobro krenuli i stoga miniranje inicijative za uspostavom zdravih odnosa nije nikome u interesu.

‘Utakmica s Mađarskom nije političko pitanje’   

Hoće li se kvalifikacijska utakmica za Euro 2020. između Hrvatske i Mađarske, 10. listopada, odigrati u Splitu?

- Veliki sam optimist glede realizacije te ideje. Organizirali smo i trening utakmicu hrvatske reprezentacije u Omišu, kao svojevrsni povratak nacionalne momčadi u Dalmaciju. 

Sastanku HNS-a i Hajduka nazočio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Njegova nazočnost, kao i izjave državnih čelnika, nameću mišljenje kako je projekt ‘’reprezentacija na Poljudu’’ političko pitanje. 

- Ne bih rekao da je splitska utakmica s Mađarskom nekakvo političko pitanje. Igranje nacionalne momčadi u drugom gradu po veličini u Hrvatskoj doživljavam prvenstveno kao sportski interes. Mislim da svi ljudi u Hrvatskoj žele da nogometna reprezentacija igra i u Splitu. Sport je bitan segment društva, jer povezuje i ujedinjuje ljude.

- Činjenica da je sastanku u HNS-u nazočio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara meni je posve logična. Grad Split većinski je vlasnik Hajduka i Poljuda. Stoga je posve razumljivo da bude uključen i sudjeluje u rješavanju svih problema. Ne treba zazirati od pomoći politike kada spominjemo probleme. Treba prihvatiti svaku pomoć, koja će nam omogućiti da sport bude bolji i na višoj kvalitativnoj razini. 

No, izgradnja nacionalnog stadiona svakako jest političko pitanje. U kojoj je fazi realizacije trilateralni dogovor između vlade, Grada Zagreba i HNS-a glede ‘’projekta Blato’’? Nakon Skupštine HNS-a, predsjednik Davor Šuker obznanio je zamisao o izgradnji stadiona u Zagrebu na lokaciji u Blatu, iza nedovršene Sveučilišne bolnice.

- Ne bih govorio o nacionalnom stadionu. To stvara pomutnju kod ljudi. Konačno, osnovna je intencija HNS-a da reprezentacija igra diljem zemlje, gdje postoje uvjeti za to. Po mogućnosti, na modernim i uljuđenim stadionima. Stoga će HNS poduprijeti svaku inicijativu glede poboljšanja infrastrukture i podržati gradnju stadiona u Rijeci i Osijeku, obnavljanje Poljuda...

- Postoji problem oko stadiona u Zagrebu. Mislim da Dinamo i glavni grad Republike Hrvatske zaslužuju adekvatan stadion. Predsjednik Šuker očitovao se izjavom o tom projektu budući da je on neposredno u njega uključen. Bude li kakvih novosti u svezi tog projekta, HNS će ih sigurno objaviti hrvatskoj javnosti. 

Neslužbeno, HNS je ponudio Dinamu sudjelovanje u ‘’projektu Blato’’. Maksimirski bi klub financijski participirao u HNS-ovoj trećini troškova, a zauzvrat bi igrao na modernom stadionu. Predsjednik Dinama Mirko Barišić bezrezervno je otklonio mogućnost preseljenja kluba u Blato. Prema njegovom očitovanju, za Dinamo su prihvatljive samo dvije opcije: obnavljanje postojećeg stadiona ili izgradnja novog na Sveticama. Bez Dinama međutim cijela operacija izgradnje stadiona u Blatu postaje iluzorna. Ostaje upitnim – tko bi osim reprezentacije uopće koristio taj stadion?

- Koliko je meni poznato, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zagovara izgradnju stadiona u Blatu. Ako Dinamo ima drugačije planove, to je problem na relaciji Grad Zagreb – maksimirski klub. HNS nema namjeru miješati se u njihove odnose.  

Treba li HNS uopće ulaziti u izgradnju nacionalnog (ili s nekim drugim prefiksom) stadiona kada klubovi (Istra, Rijeka, Osijek, Dinamo...) imaju vlastite individualne projekte?

- Nacionalni nogometni savez nije građevinska firma i neće graditi stadione, ali će podržati svako ulaganje u infrastrukturu. Prošle godine je Savez samoinicijativno investirao u obnovu prvoligaških travnjaka, što se pokazalo odličnim projektom. Nogomet u HNL-u danas je puno kvalitetniji nego prije. 

Posao s Kinezima

Čelni ljudi HNS-a već dvadesetak godina govore o nužnosti izgradnje stadiona. Posljednji velebni stadion u Hrvatskoj izgrađen je prije četrdeset godina u Splitu, za potrebe Mediteranskih igara. No, kada se pojavio kineski konzorcij Z-RUN i ponudio projekt poslovno-sportskog kompleksa u koji namjerava investirati 150 milijuna eura, HNS nije pokazao nikakvo zanimanje. Zašto?

- Kinezi u taj posao ulaze s Velikom Goricom. Do sada je međutim potpisan samo memorandum o suradnji. Do realizacije projekta vrlo je dugačak put. Vrijeme će pokazati što će od svega biti. HNS nema ništa protiv tog projekta. Dapače, voljeli bismo da se ostvari. Konačno, memorandum je potpisao i Nogometni savez Zagrebačke županije, a on je član HNS-a.

 

Broj stranih nogometaša u klubovima smanjuje se sa osam na šest

Reforme. To je pojam o kojemu se najčešće zbori tijekom predizbornih kampanja. No, HNS bi jednu od najavljivanih reformi trebao realizirati tijekom ovog mjeseca...

- Na idućoj sjednici Izvršnog odbora raspravljat ćemo o smanjenju broja stranaca sa sadašnjih osam na šest igrača. Još je u tijeku usuglašavanje stavova 

HNS-ovih komisija, ali donošenje spomenute odluke čini se poprilično izvjesnom.

‘Heraku želim da realizira stadion u Velikoj Gorici’

Je li problem velikogoričkog projekta što kineski konzorcij zastupa Ivan Herak, bivši hrvatski ministar i nekadašnji uposlenik HNS-a? Herak je nogometnu organizaciju napustio poslije sukoba s predsjednikom Šukerom...

- Ne bih to mogao komentirati. Nisam nazočio konfliktu predsjednika i bivšeg direktora HNS-a, a Heraku želim da sve projekte koje je započeo i realizira.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. studeni 2022 19:22