StoryEditorOCM
Splitšto ti je priroda

Veliko otkriće u splitskoj park šumi; nedavna pošast zbog koje su građani ‘šizili‘ prouzročila zelenu obnovu Marjana!

Piše Damir Šarac
29. veljače 2024. - 12:52

Karta vegetacije poluotoka Marjan nekako je prošla ispod radara: nikakvo čudo, budući da je splitska park-šuma poprište neprekidnih javnih sukoba "dušebrižnika" našeg brda, počevši od nezadovoljnih građana, vlasnika poljoprivrednih zemljišta i (polu)ilegalnih graditelja, pa do gradskih vlasti i Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, i od prekomjernog granatiranja uopće se ne vidi ono što najbitnije jest – šuma. Što u njoj raste, koliko čega ima, čemu treba obratiti pažnju i energiju, kakva je budućnost Marjana...

image


 

Nikola Vilić/Cropix

- Dosadašnja službena vegetacijska karta Marjana sadržavala je tri boje koje su označavale šumu, makiju i suhe travnjake. Naravno da je Marjan neizmjerno bogatiji i naše istraživanje koje je predstavljeno novom kartom donosi puno detaljniju podjelu, to je zapravo popis blaga.

Tako naša fitosociološka klasifikacija vegetacije sada ima 13 vegetacijskih skupina s dodatkom specifičnih kategorija: monodominantni nasadi alepskog bora bez sloja prizemne vegetacije i sloja grmlja, gusti nasadi čempresa i česmine, mozaici kultiviranih površina, kultivirane parkovne površine, skupine alohtonih agava, invazivnivnih kaktusa opuncia, površine pod invazivnim pajasenom i ostale invazivne biljke, svaka svojom bojom.

Sada je konačno svakome lako shvatiti koliko čega ima na Marjanu i s čime raspolažemo. Dovoljno je istaknuti kako je do sada bilo riječi o 15 zaštićenih biljnih vrsta na Marjanu a mi nalazimo čak 70 zaštićenih vrsta – uvodi nas u vrijedni projekt krajobrazni arhitekt Igor Belamarić, stručni voditelj istraživanja.

image

Igor Belamarić

Tom Dubravec/Cropix

Na karti su označene granice park - šume Marjan, vrhovi, kupališta, izvori pitke vode, crkve, muzeji i ustanove, te kamene kućice.

Dominacija hrasta u prošlosti

Belamarić napominje kako je prve poznate zapise o biljnim vrstama na Marjanu sastavio sir George Wheler, putopisac, botaničar i svećenik, koji je u 17. stoljeću jedanaest dana boravio u Splitu opisavši Dioklecijanovu palaču, život i trgovinu u gradu, ali i 23 biljne vrste na Marjanu, a zapažamo kako na njegovom popisu nema danas dominantnog alepskog bora.

- Bilo je to vrijeme dominacije autohtonog hrasta crnike, koji uz orla spada i u insignije rimskog cara, a Wheler je zabilježio vrste koje i danas postoje na Marjanu što nam je posebno značajno. No da se vratimo u novo doba: ne bih se složio s tvrdnjama koje kažu kako je nakon invazije potkornjaka Marjan mrtav.

image
Saša Burić/Cropix

Dapače, u mojim očima je nikad življi. Nakon "slučaja potkornjak" koji je poharao mahom stare i bolesne alepske borove, na "prazninama" sa sjeverne strane razvili su se suhi travnjaci s autohtonim vrstama koje su konačno došle do sunčevog svjetla što nije bilo moguće u pregustoj i neodržavanoj borovoj šumi.

Naime, u prirodnoj šumi zasjenjenost tla je oko 50 posto što omogućava i drugim vrstama da se razviju a mi smo imali 80 posto, i ispod tih krošanja ništa ne raste. Citirao bih ovdje iskusnog šumara Vladu Topića koji je kazao kako je na Marjanu kroz sedamdeset godina svakog dana morala "raditi pila", a što znamo, nije bio slučaj.

Kad imate takvu situaciju dogodit će vam se da priroda mora odraditi svoje umjesto čovjeka. Znate li što su u čuvenim bavarskim nacionalnim šumama napravili kad ih je napao potkornjak? Ništa!

image
Nikola Vilić/Cropix

Pustili su da se dogodi prirodni proces, a mi smo mjesecima imali urnebes. Pored svega na stazama kojima su se izvlačili trupci borova eksplodirao je invazivni pajasen kojeg treba svim silama uklanjati – ističe Belamarić, dodajući kako je po pitanju vegetacijskih skupina Marjan određen na sjevernu i južnu stranu, što se jasno vidi i na njihovoj karti.

Očuvanje travnjaka

- Na sjevernoj strani je gusta borova šuma s jako malo vrsta, a djelomično nalazimo i šume hrasta crnike, u njoj i lempiriku koja je vrlo važna jer sprečava eroziju tla, pistacije i djelomično opet borovinu. Ta je autohtona komponenta na nekim mjestima uspjela nadjačati borovinu i mora joj se posvetiti posebna pažnja, pogrešno je tu opet saditi borove i gušiti je.

image
Saša Burić/Cropix

Valjalo bi se zalagati i za očuvanje dijela novonastalih suhih travnjaka koje su izrazito bogate biljnim sastavom i u načelu okupljaju više biljnih vrsta od ostalih kategorija vegetacije, te doprinose bogatstvu struktura. Južna strana uz očiti ljudski utjecaj ima drugačiji biljni sastav, riječ je o biljkama "bliskim ljudima", od parkovne vegetacije na Sustipanu, preko maslinika i voćnjaka, do Bambine glavice koju odlikuje "spontana" flora.

Na južnoj strani nalazimo više invazivnih vrsta, uz općepoznati pajasen i opunciju, tu su i alohtone agave, glicinije... Na Marjanu je utvrđeno oko 800 biljnih vrsta i mi smo se potrudili pronaći i zabilježiti većinu toga, te ih rasporediti po skupinama i kategorijama – objašnjava Igor Belamarić.

Posebno hvali učenike Pete gimnazije "Vladimir Nazor" s njihovim profesorom geografije Josipom Kosovićem koji su bili nevjerojatno zainteresirani za biljni svijet Marjana, te redovito sudjelovali u obilascima i kartiranju vegetacije.

image



 

Saša Burić/Cropix

- Kad su srednjoškolci upoznali Marjan iznutra i naučili puno više o njemu nego što su mislili da znaju počeli su ga gledati sasvim drugim očima. Pored podloge koja će koristiti struci, cilj ove karte je upoznavanje laika s florom i vegetacijom našeg svetog brda.

Nije sve što je zeleno jednako, a ni jednako vrijedno i što više znamo bit će nam jednostavnije upravljati na stručan način ovim blagom. Žalosti me što su mediji puni napisa o Marjanu u kojima se spominju same afere, neslaganje, razaranje, a o onom temeljnom, onome što imamo, nemamo pojma. Nadam se da će naš projekt pomoći da Splićani upoznaju Marjan kao veliki, složeni i bogati organizam koji treba našu pomoć – zaključuje Igor Belamarić.

Velike zasluge Splitskog skautskog zbora i HGSS-a Split

Karta je izrađena nakon terenskih istraživanja kroz sva godišnja doba i usporedbom satelitskih-ortofoto snimaka, a nomenklatura je usklađena s prvom i jedinom europskom klasifikacijom vegetacije. Projekt je dio višegodišnjeg programa Green Split Blue koji Splitski skautski zbor i HGSS-a Split provode kroz jedan od projekata unutar GSB programa.

Projekt VEU-lontiranje za bolje učenje sufinanciraju Europske snage solidarnosti kroz Agenciju za mobilnost i programe EU pa je omogućeno volonterima iz Španjolske, Rusije, BIH i Srbije da uz Igora Belamarića i botaničara Dalibora Vladovića provode terenska istraživanja.

Tisak karte izviđači su ostvarili kroz projekt "Scoutcity – grad po mjeri djece druge generacije", sufinanciranog od Ureda Vlade RH za udruge, te Europskog socijalnog fonda i pod nadzorom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Izviđači - skauti, u cijelom su svijetu predani doprinosu zajednici, pa osim odgoja i neformalnog obrazovanja djece i mladih za odgovorno građanstvo, svoj doprinos zajednici daju i u različitim projektima korisnim za nju.

Splitski izviđači se u tome ističu među hrvatskim kolegama. Zahvalni su Gradu Splitu koji im je omogućio nesmetano ostvarenje ove složene zadaće koja je potrajala pune četiri godine, pa i kroz razdoblje pandemije Covida.

Tu su i poučne staze...

Pored vegetacijske, karta sadrži i mapu zelene transverzale Splita, poučne staze duge 14 kilometara koja dotiče markantne predjele grada od rta Marjana do Žnjana koju su osmislili splitski izviđači. Također donose i popis zabilježenih biljnih vrasta na marjanskom poluotoku i na Glavičinama za koje se često zaboravlja da su nakon Marjana, najveća zelena površina u gradu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. travanj 2024 10:53