Buna u Blatu na Cetini, u subotu prosvjed! Sumnjaju na pogodovanje ukrajinskom investitoru: ‘USKOK-u podnesena prijava‘

Nakon prosvjeda održanog u Trilju i ranijeg okupljanja u Budimirima, nezadovoljstvo zbog projekta Brda–Umovi nastavlja se i u Blatu na Cetini. Novi prosvjed održat će se ove subote, 12. rujna, ispred pošte, s početkom u simboličnih „pet do dvanaest“. Organizator, MO Blato na Cetini, poziva mještane okolnih mjesta da se pridruže još jednom javnom iskazivanju protiv, kako ističu, načina na koji se planiraju i provode veliki energetski zahvati na području Cetinske i Omiške krajine.

Prosvjedi koji su posljednjih dana održani u Budimirima i Trilju pokazali su da se nezadovoljstvo dijela stanovništva više ne zadržava samo na pojedinačnim lokalnim inicijativama. Pitanje vjetroelektrane Brda–Umovi otvorilo je niz tema: od zemljišta i upravnih postupaka, preko planiranih dalekovoda i trafostanica, do mogućeg utjecaja na prirodu, vodu, krajobraz i kulturnu baštinu. Odnosno, kako nam je kazao predsjednik tamošnjeg mjesnog odbora Mirko Perišić, tražit će se odgovori o budućnosti prostora i projektima koji ga mogu trajno promijeniti.

Mladen Nejašmić

„U središtu nezadovoljstva svakako je vjetroelektrana Brda–Umovi. Međutim, želimo upozoriti da problem, kako ga mi vidimo, nije samo u samim vjetroagregatima. Riječ je o čitavom sustavu infrastrukture koji prati projekt, od pristupnih i servisnih prometnica, preko trafostanica i dalekovoda, do zemljišta obuhvaćenog različitim pravima i služnostima. Dodatnu težinu cijeloj priči daje i informacija da je prije nekoliko dana USKOK-u podnesena kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja (N. N.) zbog sumnji na zlouporabu ovlasti u upravnim postupcima povezanima s vjetroelektranom”, ističe Perišić, navodeći kako je uz kaznenu prijavu dostavljen inicijalni spis od ukupno 374 stranice dokumentacije.

Sama prijava ima 32 stranice, a u njoj je navedeno osam osnova sumnje koje bi, prema podnositeljima, trebalo provjeriti kroz nadležni postupak. Uz prijavu je priložen opsežan dokumentacijski materijal koji, prema njihovim navodima, uključuje rješenja, dozvole, zemljišne knjige, podatke iz državnih registara te satelitske snimke Europske svemirske agencije (ESA).

Time je, kažu u Blatu na Cetini, priča o Brdima–Umovima dobila i novu, pravnu dimenziju. Podnositelji prijave traže da se provjere okolnosti vezane uz upravne postupke i odluke koje su prethodile realizaciji projekta i koje su očito pogodovale ukrajinskom investitoru Rinatu Ahmetovu, vlasniku NK Šahtar i jednom od najbogatijih Europljana.

Međutim, samo podnošenje kaznene prijave, naravno, ne znači da je kazneno djelo počinjeno niti utvrđuje odgovornost bilo koje osobe. O navodima iz prijave odlučuju nadležna tijela nakon što provedu potrebne provjere. No za mještane koji već tjednima upozoravaju na projekt riječ je o još jednom važnom koraku u nastojanju da se, kako ističu, rasvijetle sve okolnosti projekta i da javnost dobije potpunu sliku o planiranim zahvatima.

Naime, prema službenoj dokumentaciji Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, projekt Vjetroelektrane Brda–Umovi dio je velikog ulaganja u obnovljive izvore energije vrijednog gotovo 200 milijuna eura i predviđa izgradnju 27 vjetroagregata na području Grada Trilja, Omiša te općine Šestanovac. Planirana priključna snaga elektrane iznosi 127,5 MW, dok je ukupna instalirana snaga navedena kao 129,6 MW. Predviđeni su vjetroagregati visoki 110 metara, dok ukupna visina s lopaticom doseže približno 176,5 metara, uz promjer rotora od 133,2 metra, što ih, po mišljenju čelnog čovjeka ovog zamosorskog mjesnog odbora, čini možda i najvećim u Hrvatskoj.

Za njihovu gradnju potrebni su temelji, radni i operativni platoi, pristupne i servisne prometnice te elektroenergetska infrastruktura. Upravo je ta infrastruktura jedan od razloga zbog kojih se u lokalnoj zajednici sve više govori o potrebi sagledavanja ukupnog utjecaja projekta na prostor, a ne samo o položaju pojedinih turbina. Za priključak elektrane predviđena je trafostanica TS 400/110 kV Cetina, kao i novi elektroenergetski vodovi.

Za povezivanje trafostanice Brda–Umovi s budućom trafostanicom Cetina predviđen je dalekovod 2 x 110 kV, duljine oko sedam kilometara. Poseban zahvat predstavlja i TS 400/110 kV Cetina s priključnim dalekovodom DV 400 kV. Zbog svega toga prosvjednici žele da se javnosti pokaže cjelokupna slika planiranih energetskih zahvata — gdje će biti proizvodna postrojenja, gdje će prolaziti dalekovodi, gdje će biti trafostanice, kojim će se prometnicama pristupati objektima i koje će zemljišne čestice biti obuhvaćene.

„Ono što je u našem slučaju bitno jest to da se samo na našem području gradi deset vjetrenjača, iako tako nešto nije predviđeno prostornim planom Grada Omiša. Također je značajno i to da je dokument, koji je Gradsko vijeće zaprimilo od tvrtke Brda Umovi, stigao neposredno prije izvanredne sjednice Gradskog vijeća održane prije nekoliko dana, a s obzirom na to da je koji dan ranije išla prijava USKOK-u. Na toj se sjednici raspravljalo o svim pravnim mogućnostima Grada, a gradska uprava najavila je daljnje postupanje. Pročelnik Stipe Žuljević Mikas pritom je naveo da je javna rasprava o studiji trajala 2024. godine te da Grad smatra kako njegove primjedbe nisu uvažene. Možda se i raspravljalo o studiji, ali mene kao predstavnika MO-a o tome nisu obavijestili. Mislim da to nije u skladu s regulativom”, kategoričan je Perišić, koji nanovo otvara pitanje odnosa gradskog i županijskog prostornog plana.

„U prostornom planu Grada Omiša nema ucrtane vjetrenjače”, tvrdi Perišić. Na pitanje je li prostor Brda–Umovi uopće predviđen za takav zahvat, odgovara: „Nije uopće predviđeno.”

Tu, međutim, postoji važna pravna i planska nijansa.

Naime, u javno dostupnim službenim dokumentima Brda–Umovi jesu predviđeni na razini Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, a strateška studija Grada Omiša navodi da se zona Brdo Umovi nalazi na tromeđi Omiša, Trilja i Šestanovca. Istodobno, omiška gradska uprava posljednjih je dana javno iznijela upravo problem na koji upozorava Perišić. Pročelnik Žuljević Mikas rekao je na sjednici Gradskog vijeća da vjetroelektrane „nisu ni ucrtane u našem Prostornom planu“, ali da su ih Županija i Ministarstvo uvjetovali zbog obveze usklađivanja gradskog plana s planom višeg reda.

Stoga je preciznije govoriti o neskladu između onoga što je vidljivo u gradskom kartografskom planu i onoga što je određeno planom višeg reda, nego jednostavno tvrditi da Brda–Umovi „ne postoje“ u prostorno-planskoj dokumentaciji Omiša — tako govore u Gradu, u čijoj planskoj dokumentaciji postoji i tekstualno spominjanje lokacije Brda–Umovi kao predviđene lokacije za vjetroelektranu. Upravo zato pitanje koje sada postavljaju predstavnici lokalne zajednice nije samo gdje je zona formalno navedena, nego kakav je pravni učinak županijskog plana na gradski plan te mogu li se dozvole za konkretan zahvat temeljiti na višem planu ako lokacija nije prikazana na odgovarajući način u kartografskom dijelu lokalnog plana.

Perišić stoga najavljuje da će to pitanje biti predmet pravne provjere.

Zato će na ovom prosvjedu mještani, osim što će izraziti svoje nezadovoljstvo projektom, zatražiti i odgovore od nadležnih kako se i po kojem to principu gradi, pogodujući investitoru na uštrb mještana. Posebno Blaćana, sela koje ima preko sto djece i jedno je od vodećih u županiji po demografiji.

Možda je projekt Brda–Umovi već prošao važnu fazu institucionalnog postupka. Možda je i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u ožujku 2025. donijelo rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu uz provedbu propisanih mjera zaštite i programa praćenja. Možda investitor projekt predstavlja kao značajnu investiciju u obnovljive izvore energije, ali protivnici projekta upozoravaju na cijenu koju, prema njihovom mišljenju, lokalna zajednica plaća kroz promjenu prostora. Pa se sada, uz građanski i politički pritisak, otvara i pitanje koje će provjeravati nadležna tijela kroz navode iz kaznene prijave podnesene USKOK-u.

„Stoga i subotnji prosvjed nosi vrlo jasnu simboliku. Pet do dvanaest za nas nije samo vrijeme okupljanja. To je poruka da smatramo kako je krajnji trenutak da se o projektu otvoreno razgovara i da se prije novih koraka odgovori na pitanja koja postavljaju mještani”, smatra Mirko Perišić, odgovarajući kako ne zna hoće li prosvjed rezultirati novim institucionalnim reakcijama. No s obzirom na sve veći broj otvorenih pitanja — od zemljišta i upravnih postupaka do zaštite prostora i mogućeg kumulativnog utjecaja više energetskih projekata — jasno je da se priča o Brdima–Umovima neće završiti tim još jednim prosvjedom.