Predstava u omiškom Gradskom vijeću oko vjetroelektrane Brda-Umovi školski je primjer čistog politikantstva u kojem su građani iskorišteni kao statisti u tuđem biznisu.
Projekt vjetroparka s planiranih 27 golemih turbina i ukupno 156,3 megavata snage (127,5 MW u prvoj fazi) proguran je kroz Županijski plan mimo volje Grada Omiša, u čijim dokumentima te vjetrenjače uopće ne postoje. Viša regionalna instancija jednostavno je preglasala lokalne želje.
Iza svega stoji tvrtka DRI, nizozemska podružnica ukrajinske DTEK Grupe, u vlasništvu tamošnjeg najbogatijeg oligarha Rinata Ahmetova. Sav profit od prodane struje ići će privatnim investitorima i stranim fondovima, dok Omišu i okolnim općinama ostaje crkavica od komunalne rente, uništena vizura i nesnosna buka u selima poput Blata na Cetini, Seoca i Novih Sela, mjestima koja su se tek počela mukotrpno dizati kroz ruralni turizam.
Uz vjetrenjače, projekt obuhvaća i mamutsku trafostanicu TS 400/110 kV te kilometre dalekovoda koji će ljudima nicati doslovno pod prozorom.
Inspektorat bez riječi
Da je cijela priča rađena s figom u džepu, najbolje razotkriva famozna Studija utjecaja na okoliš (SUO), koju je resorno ministarstvo odobrilo bez treptaja okom. U dokumentaciji od 374 stranice, koju je USKOK-u predao Mostov županijski vijećnik Milan Perišić, nalaze se tragikomični detalji. Na stranicama 324. i 368., gdje se analizira prisutnost i gniježđenje ptica na lokaciji Brda-Umovi, stručnjaci su doslovno prekopirali i zalijepili podatke za rijeku Krku kod Šibenika, udaljenu punih 70 kilometara!
Nadalje, špilja puna šišmiša, koja se nalazi na jedva 236 metara od jednog planiranog vjetroagregata, potpuno je prešućena i nema je u državnom Katastru speleoloških objekata. Rečenica, pak, u kojoj sama Studija priznaje da je kumulativni gubitak staništa vukova i medvjeda u županiji već nekoliko puta prešao preporučeni stručni prag također je nestala iz konačnog rješenja Ministarstva.
Zakonom propisani zajednički, kumulativni učinak s postojećim vjetrenjačama u okolici nitko nije ni računao, što je propust zbog kojeg je Visoki upravni sud već prije rušio slične projekte u državi. Istodobno, snimke iz ožujka 2026. godine otkrivaju da je uz cestu Nova Sela – Ugljane već nasut plato od hektar i pol, dok je cesta kroz državnu šumu probijena još 2023. godine. A sve to mjesecima prije izdavanja građevinske dozvole i bez ijednog akta u javnom registru.
Ako se pitate što je na sve to rekao Državni inspektorat, odgovor je – ništa.
Most ostao sam
Završni čin ove poslovne farse odigrao se nekidan na sjednici omiškoga Gradskog vijeća. Lokalni Most, predvođen predsjednikom Vijeća Karlom Vukasovićem, ponudio je zaključke o pokretanju upravnih sporova i obnovi postupka procjene utjecaja na okoliš, no njegovi partneri iz nezavisne liste gradonačelnika Zvonka Močića, bivšeg HDZ-ovca koji je HDZ-u opet sve bliži, okrenuli su glavu. I to baš u smjeru HDZ-ove mašinerije.
Vijećnica Tihana Barišić Marunčić prvo je pred kamerama mudro najavila da će vijećnici HDZ-a i DP-a ostati suzdržani – čisto da se ne zamjere mještanima koji gore na brdima već danima prosvjeduju – no kad je došlo vrijeme za glasanje, direktiva iz Zagreba pokazala se jačom od lokalne empatije. Fingirana neutralnost pretvorena je u glasan glas protiv, uz prebacivanje krivnje na oporbu koja, omiljeni je HDZ-ov narativ, "skuplja jeftine političke bodove".
I što je epilog? Jedno veliko ništa. Prijedlog da Grad Omiš kao institucija pokrene pravnu bitku glatko je odbijen. Vijećnici su se međusobno izvrijeđali, oprali ruke i otišli kući.
Most je dobio materijal za patetične objave na Facebooku, HDZ je odradio posao za investitore, ukrajinske vjetrenjače idu dalje, a građani su još jednom ispali budale.
Business as usual.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....