Više nije pitanje je li Ustanova za istraživanje i širenje znanja u području prehrane i zdravlja CEKOM 3LJ sposobna svojim stručnim i znanstvenim pristupom, u uspostavljenoj suradnji s akademskom zajednicom, potaknuti razvoj na području proizvodnje i prerade hrane, ljekovitog i aromatičnog bilja na srednjodalmatinskom području i njegovu okruženju već je pitanje hoće li taj već dokazani potencijal CEKOM-a 3LJ prihvatiti još nedovoljno educirani mali proizvođači i OPG-ovi te hoće li toj ustanovi priliku pružiti već etablirane tvrtke iz prehrambene, farmaceutske i kozmetičke industrije.
Grad Trilj prepoznao je potrebu da se postojeća proizvodnja hrane u mikro, malim i srednjim tvrtkama i OPG-ovima poveže sa strukom i znanošću te je u tom kontekstu osnovao ustanovu CEKOM 3LJ. Smjestio ju je u već ranije namjenski izgrađeni prostor u Radnoj zoni Čaporice i kao nositelj posebnog EU projekta u zajednici sa skupinom fakulteta iz Splita i Zagreba te nekoliko gospodarskih tvrtki iz okruženja kao partnerima u CEKOM-u 3LJ opremio je izvrsni laboratorij kojemu je perjanica CO2 ekstraktor, najveći uređaj takve vrste u Hrvatskoj, vrijedan oko 1,5 milijuna eura.
Rezultati još nisu na željenoj razini
Ustanova se i kadrovski ekipirala, a njeni zaposlenici startali su prema zacrtanim ciljevima doslovno od nule. Do danas su, argumentirano se može ustvrditi, uložili napore vrijedne divljenja. Nisu izostali ni rezultati, ali oni još nisu na željenoj razini, naročito kada je u pitanju korištenje najvrijednijeg laboratorijskog uređaja, CO2 ekstraktora. CEKOM 3LJ postao je nastavnom bazom nekoliko fakulteta Sveučilišta u Splitu, od Kemijsko-tehnološkog preko Prirodoslovno-matematičkog i Agromediteranskog fakulteta, a surađuje se i sa studijima gastronomije, farmacije i još nekima.
Na strojevima i uređajima ove ustanove uslužno se prerađuju ljekovito i aromatično bilje, proizvode biljni ekstrakti, ocat, dehidriraju i suše voće, povrće, gljive i začinsko bilje, razbijaju-krckaju-trijebe bademe, orahe i lješnjake, a njihov laboratorij već treću godinu u vrijeme prerade grožđa nezaobilazan je stotinama malih, ali i profesionalnih vinara s područja cijele Dalmacije i susjedne Bosne i Hercegovine koji donose na analizu uzorke mošta, mošta u fermentaciji i vina. Osim toga provode analize tla, ekstrakata, eteričnih ulja, alkoholnih pića i meda.
Od samog starta ova ustanova u svom je programu zacrtala edukaciju kao kontinuiranu temu, a obuhvaćeni su mali proizvođači i OPG-ovci, učenici, studenti i najšira javnost. U tom kontekstu organiziraju konferencije i radionice. Posljednja u nizu dosadašnjih konferencija, naslovljena "InfoFood Dalmatia", održana je pod egidom "Agro-rast kroz snagu znanosti". Osnovna poruka konferencije bila je da u suodnosu agro-proizvodnje i znanosti ništa ne ekspandira preko noći. O dobroj praksi na konferenciji su izlagali prof. dr. sc. Krunoslav Aladić sa Sveučilišta u Osijeku koji je govorio o razvoju inovacijskog potencijala njihova Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Prof. Aladić spada u vodeće hrvatske stručnjake i znanstvenike kada je u pitanju ekstrakcija bilja.
Docentica dr. sc. Marija Banožić s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorila je o primjeni reciklažnog principa u suvremenoj proizvodnji hrane, prof. dr. sc. Frane Strikić s Agromediteranskog fakultete Sveučilišta u Splitu apostrofirao je tradicionalno znanje kao gospodarsku mogućnost, prof. dr. sc. Nataša Mikulec s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o pametnom sirarstvu kroz prizmu povezivanja znanosti, tehnologije i gospodarstva u stvaranju proizvoda veće vrijednosti, dr. sc. Marijana Blažić s Veleučilišta u Karlovcu predstavila je projekt naslovljen Regionalna platforma za industrijsku tranziciju u području funkcionalne i zdrave hrane temeljene na ekstraktu zelene ljuske oraha. Završno izlaganje održala je Ina Despotović i HAMAG-BICRO koja je govorila o aktualnim i najavljenim mogućnostima financiranja inovacija, investicija i poslovanja za mikro, male i srednje poduzetnike.
U okviru konferencije domaćini su organizirali i dvije radionice. Na prvoj radionici Boško Ljubenkov iz tvrtke IRI Centar govorio je o zaštiti intelektualnog vlasništva u praksi, a na drugoj, naslovljenoj "Inovacije za male i srednje poduzetnike" prof. Aladić izlagao je o naprednim ekstrakcijskim tehnikama i njihovoj primjeni u kozmetičkoj i industriji zdravlja dok je dr. sc. Jelena Šuran iz tvrtke ApiotiX Tehnologies otkrila tijek od ideje do tržišta za standardizirani ekstrakt propolisa.
‘Inovacije se teško probijaju‘
Cijela ova priča proizlazi iz nastojanja CEKOM-a 3LJ da se sa svojim CO2 ekstraktorom izbori za proizvodnu nišu, od suporta poljoprivrednicima koji se teško odriču tradicionalnog do farmaceutske i industrije kozmetike.
- Inovacije se teško probijaju. Evo potvrde tomu na primjeru eteričnih i biljnih ulja. Proizvođači teško prelaze s vodene destilacije eteričnih ulja na CO2 ekstrakciju iako se kroz superkritičnu CO2 ekstrakciju dobije neusporedivo kvalitetniji destilat. U ekstrakciji s CO2 radi se na nižim temperaturama i s visokim pritiscima, ne koriste se toksične kemikalije i iz biljke se izvlači maksimalno bogatstvo bez uništavanja njenih osjetljivih sastojaka ili ostavljanja dijela ljekovitih tvari neiskorištenim. Ovom ekstrakcijom dobijemo proizvod koji je najbliži prirodnom stanju biljke koja se ekstrahira – kaže nam Jelena Ružić, ravnateljica CEKOM-a 3LJ.
Pitamo ravnateljicu zaobilaze li proizvođači CO2 ekstrakciju zbog njene više cijene u odnosu na klasičnu vodenu ekstrakciju?
- Sama jednostavna usporedba cijene je u korist tradicionalne vodene destilacije. CO2 ekstrakti, međutim, donose znatno veću vrijednost finalnog proizvoda i neusporedivo kvalitetnije se iskorištava sirovina. Naša tehnologija donosi puno veći profit u segmentu premium proizvoda. Imamo poljoprivrednike koji su na tržištu s vlastitim proizvodima visoke vrijednosti kao što su serumi za lice, kreme, ciljani dodaci prehrani i slično. Ako bi prešli na korištenje CO2 ekstrakta umjesto ekstrakta dobijenog klasičnom vodenom destilacijom sigurno bi napravili dodatni tehnološki i ekonomski iskorak.
Jesmo li prebogati, ili?
Upravo je jesen vrijeme berbe ljekovitog i aromatskog bilja. Iz nazovimo intenzivne proizvodnje u Dalmaciji imamo samo lavandu, smilje i ružmarin. Smoniklo ljekovito i aromatsko bilje s dalmatinskog kamenjara spada među najkvalitetnija u svijetu, ali ga malo tko bere i prerađuje. Sinj je u prvoj polovici prošloga stoljeća imao biljanu koja je otkupljivala veliki broj vrsta samoniklog ljekovitog i aromatskog bilja i gotovo sve se izvozilo u razne europske zemlje i preko luke u Hamburgu u Ameriku. Jesmo li danas prebogati pa dopuštamo da ti bogomdani proizvodi propadaju?
- Naravno da nismo prebogati, ali... Organizirana proizvodnja ljekovitog i aromatskog bilja u Dalmaciji odvija se na niti 10 posto površina pod tim biljkama u Hrvatskoj. Naša ustanova napravila je s kritičnom CO2 metodom ekstrakte većeg broja biljnih vrsta i stekli smo potrebna znanja i kompetencije. Ta nekadašnja sinjska biljana, koju ste naveli, danas bi bila zlata vrijedna. Mi na sve raspoložive načine nastojimo educirati poljoprivrednike, ali i zainteresirati građane da beru najvrijednije vrste samoniklog ljekovitog i aromatskog bilja i prerade ga na našem visokokritičnom CO2 ekstraktoru. Dobili bi ekstrakt iznimne kvalitete i, posve sam sigurna, visoke tržišne vrijednosti. Potrebno je samo zasukati rukave i raditi – zaključuje ravnateljica Ružić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....