Na Bačvicama ustanak zbog konačnog uređenja užasno zapuštenog Perivoja Bačvice. Građani na društvenim mrežama prijete prosvjedom jer ne shvaćaju zašto bi trebalo ukloniti čak 21 stablo iz ove zelene oazice u starom kvartu, kako je predviđeno idejnim projektom koji su izradili u tvrtki "Parkovi i nasadi". Već prije naljutila ih je neplanirana sadnja palmi, koje, smatraju, ne pružaju dovoljno hlada, a na stranici kotara Bačvice kritiziraju i pretjeranu sječu stabala. Ono što ne znaju ili nisu čuli na nedavnoj prezentaciji jest da je riječ o japanskim soforama koje su nepovratno oboljele od truleži i gljiva, što se vidi i prostim okom.
Ako ih se ne zamijeni novim stablima što prije, u idućih nekoliko godina mogla bi pasti sama od sebe ili bi im se grane mogle lomiti i aterirati s desetak metara visine. Građani traže i da se stabla uklanjaju postupno kako ne bi ostali bez hlada dok mlada stabla ne narastu, ali takav bi postupak trajao desetljećima. Traže i da se očituje struka te za svako pojedino trulo stablo iznese procjena kako bi se stanovnici mogli uvjeriti da je sve obavljeno stručno, kao i da se ponovno organizira prezentacija. Kako to već biva na društvenim mrežama, iznosi se sve i svašta, a procjena struke već je napravljena, pa smo je i potražili.
Najteži bolesnici
Prosudbu stanja 33 stabla u perivoju na Bačvicama napravio je mr. sc. Fran Poštenjak, stručnjak za urbano šumarstvo iz tvrtke "Arboring", kojega zovu "prvim hrvatskim doktorom za stabla". Pregledao je 21 japansku soforu, sedam javorolisnih platana i pet čempresa.
Sofore su "najteže bolesnice" u perivoju. Većina ih je zaražena gljivama koje su prouzročile trulež, a njihova je sudbina, čini se, zapečaćena jer lijeka nema. Oštećenja su povezana s prethodnim ovršavanjem, slabim spojevima grana i prekomjerno izduženim granama. Prema izvješću, ovršavanjem su stabla trajno oštećena, a ponovno ovršavanje i izbijanje izdanaka vraća ih u sadašnje stanje. Za sedam sofora preporučeno je uklanjanje, a za preostalih 14 zamjena novim stablima. Platane su na pregledu bolje prošle: šest ih se može zadržati uz orezivanje defektnih dijelova, dok je jednu potrebno ukloniti, također zbog truleži.
Čempresi su se pokazali najotpornijima. Svih pet ostalo bi na svojim mjestima, uz orezivanje suhih grana, prihranu i malčiranje.
– Procjena je obavljena prije nekoliko tjedana, a elaborat još nije dovršen. Ipak, jasno je da su sofore u prilično lošem stanju, toliko lošem da ih se ne isplati spašavati jer bi ih za sedam do osam godina, unatoč svim mjerama, ipak trebalo ukloniti, budući da već sada neke jedinke predstavljaju opasnost za građane i imovinu. Tim prije što od 2030. godine stupa na snagu direktiva EU-a prema kojoj ne smijemo gubiti zasjenjenost, a u suprotnom će se plaćati penali. Tako bismo za nekoliko godina imali stabla koja su već došla do kraja, te će se u uređenom perivoju morati ponovno kopati i čekati godinama da izrastu nova – kaže nam Poštenjak, dodajući kako su sve sofore u Dalmaciji ugrožene na sličan način zbog pogrešnog orezivanja u prošlosti.
Nećemo saditi ‘šibice‘
– Kako bismo izbjegli da desetljećima čekamo hladovinu na mjestima uklonjenih stabala, predložit ću da se ne sade "šibice", nego formirana stabla visoka šest do sedam metara, koja će brzo osigurati zasjenjenost na mjestima na kojima budu posađena. Predložio bih i da se ne sade vrlo visoke vrste, nego one koje dobro podnose sušu i ne ovise o zalijevanju. Naime, budemo li imali još dva ili tri ljeta poput ovoga iza nas, pitanje je hoćemo li uopće imati dovoljno vode za zalijevanje urbanog zelenila – zaključuje stručnjak za urbano šumarstvo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....