A "glupi" li su ovi prevaranti koji putem mobitela, odnosno poruka na mobitelima, pokušavaju prevariti naivne, isprepadane i zatečene naše sugrađane.
Tako je jedna naša 50-godišnja sugrađanka nedavno iz "Indije" dobila, budući da je pozivni broj +91, što je pozivni broj iz Indije, poruku, odnosno obavijest o prometnim kaznama. U toj poruci joj "Indijci", među ostalim, poručuju kako je njezino vozilo primilo elektroničku kaznu i kako, prema najnovijem Zakonu o sigurnosti na cestama, upravne agencije za provedbu zakona imaju ovlast naplaćivati naknadu za kašnjenje od 15 do 30 posto.
I ženi je ta poruka iz Indije, ili tko zna odakle, bila sumnjiva, jer nikada u Indiji nije vozila automobil, a nije ni mogla, budući da automobil nema, odnosno ne posjeduje ga. Ipak, tu je poruku poslala svom prijatelju, bivšem policijskom djelatniku, koji ju je proslijedio nama, da službeno priupitamo splitsku policiju je li imala sličnih slučajeva.
I mi smo ih priupitali, odnosno dobili smo promptni odgovor od Antonele Lilić, glasnogovornice Policijske uprave splitsko-dalmatinske (PU SD).
– Obavještavamo građane kako se radi o "phishing" kampanji, odnosno pripremnim radnjama radi počinjenja prijevare te je poruku dovoljno obrisati i na nju ne odgovarati te ni u kojem slučaju ne uplaćivati novac. Phishing se odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica. U takvim e-porukama od vas se najčešće traži da preuzmete priloženi dokument ili kliknete na poveznicu – kazala je Lolić.
Ovakve prijevare ili pokušaji prijevara sve su učestaliji.
– S obzirom na učestalost online prijevara, koje su često uspješne za napadača, građane podsjećamo na oprez prilikom slanja osobnih podataka putem e-poruka ili društvenih mreža. Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod) – zaključila je Antonela Lolić.
Valja podsjetiti na nedavni slučaj poznate splitske poduzetnice kojoj su prevaranti s računa u hipu podignuli više od 33 tisuće eura. No ona se snašla i preko društvenih mreža pronašla lopinu, koji joj je vratio sav ukradeni novac.
Ona je zbog svoje snalažljivosti imala sreće, a mnogi, nažalost, nisu.
A "Indijcima" savjet: drugi put kada šaljete ovakve poruke o prometnim prekršajima, barem provjerite ima li uopće automobil osoba koju želite pokrasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....