– Ljudi nam najčešće šalju fotografije polica s voćem i povrćem u užasnom stanju, mesa i mesnih prerađevina čudnih boja, nekakvih pakiranja sa sadržajem koji u takvom stanju uopće ne bi smio biti ponuđen... Događaju se i situacije u kojima dolazi do određenih zdravstvenih poteškoća. Ima svega – kaže Vlado Biljarski, predsjednik "Splitskog potrošača", udruge za zaštitu prava potrošača sa splitskom adresom. Jedine, koliko mu je poznato, na području hrvatskog juga, koja sa svoja trenutno četiri stručna savjetnika provodi aktivnosti organiziranog svakodnevnog savjetovanja potrošača.
Nakon našeg nedavno objavljenog teksta u kojemu smo obznanili informaciju o trovanju malenog Splićanina Čokolinom iz netom kupljenog pakiranja u Konzumu, kojemu je rok valjanosti istekao prije tri mjeseca, a zbog čega se trgovački lanac ispričao, u redakciju su počele stizati fotografije iz dućana na čijim se policama i dalje nalazi roba s davno isteklim rokom trajanja. Nije takvo što samo boljka spomenutog trgovačkog lanca, nego i ostalih na čiju se nepoštenu i, u krajnjoj liniji, za zdravlje kupaca pogubnu praksu potonji sve više tuže.
– Proteklih nekoliko godina uočavamo sve više pritužbi na hranu. Ljudi nam prijavljuju sve trgovačke lance... Žale se na lošu kvalitetu robe, istek roka valjanosti proizvoda, upitnu zdravstvenu ispravnost. Nažalost, ovo se događa sve češće i češće. Rekao bih prečesto, zbog čega se nameće zaključak da sustavi nadzora i kontrole od samog uvoza robe pa sve do stavljanja na police očito nisu dorasli zadatku. Jednostavno, cijeli taj sustav nije efikasan. I, što je još važnije, čitav zbir sankcija očito je manjkav i nedovoljan. Te kazne nisu učinkovite, jer da jesu, onda se ovakvo što ne bi događalo – smatra Biljarski. Ističe kako je u pitanju rastući problem, posebno u posljednjih nekoliko godina, od pandemije.
– Uvijek se nešto takvo događalo, ali sad je baš evidentan porast. Možda je i Državni inspektorat potkapacitiran, teško je ocjenjivati s naše pozicije. Mi samo znamo da smo zatrpani pritužbama – govori predsjednik splitske udruge za zaštitu prava potrošača, gdje svakodnevno mogu dobiti informaciju o svojim pravima u odnosu s trgovcima. Procedura je, u pravilu, uvijek ista. Oštećene potrošače najprije upućuju na ispisivanje prijave Državnom inspektoratu ako pritužba trgovcu ne urodi plodom.
– Njihove inspekcije, primjerice sanitarna ili poljoprivredna, ovisno o problemu, nadležne su za nadzor i kontrolu robe. Što se tiče naknade štete, ako su nastale zdravstvene poteškoće ili neka druga šteta, kažemo im da to moraju rješavati na sudu. Privatnom tužbom. To je jedini pravni put – apostrofira Biljarski. Nažalost, mnogi oštećeni potrošači, suočeni s troškovima, a istodobno katastrofalno dugim čekanjima rješavanja bilo kakvih sporova u RH, od njih na kraju i odustanu.
Najveći broj pritužbi potrošača, doznajemo u udruzi, odnosi se na trgovine mješovitom robom. Prisutan je i velik broj problema s kvarovima proizvoda i njihovim dugotrajnim servisiranjem, kašnjenjem dostava, isticanjem pogrešnih cijena prilikom akcija, sniženja i drugih posebnih oblika prodaje, nepoštene poslovne prakse, brojnih prijevara u online trgovini... Slijede ih javne usluge, prije svega elektroničke komunikacije, telekomunikacije, a onda i računi za struju, vodu, prikupljanje i naplatu komunalnog otpada, financijske usluge...
– Dobro smo tržište za sve vrste manipulacija. Zakonodavno je sve relativno dobro riješeno. Europske se direktive implementiraju, na papiru je sve to manje-više u redu, ali operativno sve često šteka. Trgovina je posebno problematična, zato Državni inspektorat ima najviše problema u tom segmentu – kaže Vlado Biljarski.
Posao je, ne krije, zahtjevan, komunicira se s ljudima koji su u problemu, već frustrirani i pod stresom od svega što im se događa. Od njih u "Splitskom potrošaču" očekuje se stručnost, iskustvo i znanje u svakom pojedinom području savjetovanja. Zato je u udruzi angažirano nekoliko savjetnika specijaliziranih za određena područja, jer nekada nije samo potrebno poznavati pravnu regulativu, nego i procedure u praksi u pojedinim sektorima.
U "Splitskom potrošaču", onoliko koliko im to omogućuju financije s kojima često imaju problema, organiziraju razna predavanja i edukacije. Svjesni su kako bi ih, s obzirom na porast problema, trebalo biti i više, ali su i brojčano i financijski ograničeni. Financiraju se sredstvima s javnih natječaja, s državne i lokalne razine, ali njima se ne pokrivaju dovoljno kako bi zadovoljili sve potrebe.
– Tu su i EU fondovi, ali nam kapaciteti udruge i opseg problema ne dopuštaju da se jače uključimo i u tu priču. I za to su potrebni i ljudski i vremenski i organizacijski resursi. Zbog slabih i neredovitih izvora financiranja od institucija na državnoj i lokalnoj razini, što sustavno traje već dugi niz godina, mi ih naprosto nemamo. Zato najčešće u EU projekte ulazimo u partnerstvu s drugim udrugama. Nedavno smo potpisali i ugovor s Gradom Splitom, koji će sada, prvi put, u kontinuitetu od tri godine financirati naše lokalno savjetovalište. Prije se ono financiralo na godišnjoj razini, i kad bi se program završio, morali bismo čekati raspisivanje sljedećeg natječaja. Obično bi se raspisao krajem veljače, pa bi rok za prijave trajao mjesec dana. Sve bi se odužilo... – pozdravlja Biljarski aktualni potez splitske gradske vlasti, iako je udruga s Gradom tek sada potpisala ugovor za ovu i sljedeće dvije godine, a sredstva još nije dobila.
– Mi cijelo ovo vrijeme radimo u kontinuitetu. Kako u nekim razdobljima nemamo financija, nekad radimo i sa smanjenim kapacitetima, nekad volontiramo ili se financiramo iz drugih izvora. Krpamo se... Nismo imali ni prostor, ali napokon nam je Grad Split, nakon pustih godina moljakanja da ispuni svoju zakonsku obvezu i dodijeli nam prostor za rad, ove godine, što je značajan pomak, dodijelio i prostor na korištenje. Bit će na adresi Šetalište Bačvice 10. Uskoro očekujemo selidbu – na znanje će i ravnanje svim splitskim potrošačima Vlado Biljarski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....