Je li igra na fontanama prskalicama na novouređenom Žnjanu sigurna za djecu? Nisu prskalice same po sebi izvor zaraze, ali valja biti oprezan tijekom ljetnih mjeseci te se pridržavati uputa liječnika. Javio nam se otac dvogodišnje djevojčice koja je, tvrdi, nakon dva uzastopna dana igre na prskalicama završila na Hitnom dječjem prijemu KBC-a Split s visokom temperaturom i slatkim krastama po cijelom tijelu.
- Rečeno nam je da je bilo dosta djece sličnih simptoma nakon igranja na tim prskalicama i ovog ljeta. Problem koji su nam naveli je da je riječ o toploj vodi u zatvorenom krugu, što može biti pogodno za razvoj i prijenos bakterija i virusa. Volio bih da se ovo provjeri i da se upozori javnost kako bi se zaštitila druga djeca - naveo je, a naknadno dodao da djevojčica ima povišenu temperaturu osam dana unatoč tome što pije antibiotik. Istaknuo je da je njegov cilj upozoriti roditelje druge djece.
Dr. sc. Branka Jurčević Zidar, dr. med. specijalist epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije te voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju, objašnjava da su slatke kraste (impetigo) visoko zarazna bakterijska infekcija kože, koja se najčešće javlja u ljetnim mjesecima, jer širenju infekcije pogoduje toplina i vlažnost. Iako se može javiti u svakoj životnoj dobi, češća je kod vrtićke djece i djece rane školske dobi.
Izravni kontakt
Prenose se izravnim kontaktom sa zaraženom osobom (koža o kožu) te neizravno preko kontaminiranih predmeta poput ručnika, odjeće, posteljine ili igračaka. Bakterije (zlatni stafilokok i beta hemolitički streptokok grupe A) ulaze kroz oštećenu kožu, ubode insekata ili ekceme.
- Glavni načini prijenosa i širenja uključuju direktan kontakt poput dodirivanja otvorenih ranica ili krasta zaražene osobe te indirektan kontakt poput korištenja istih predmeta koje je koristila zaražena osoba (ručnici, odjeća, posteljina, igračke) i autoinokulacija (samoširenje), odnosno prenošenje bakterija s jednog dijela tijela na drugi češanjem ili dodirom (npr. iz nosa na kožu lica). Zbog bliskog kontakta među djecom i dijeljenja stvari, infekcija se vrlo brzo širi u kolektivima poput škola i vrtića.
U liječenju impetiga obično je dovoljna lokalna terapija antibiotskom masti ili kremom, koja se primjenjuje dva do tri puta dnevno kroz sedam do deset dana. Preporuka je prije antibiotske masti oprati zahvaćeno područje i nanijeti antiseptik u spreju. Kraste treba razmočiti oblozima fiziološke otopine na sterilnoj gazi da otpadnu, a zatim kožu treba posušiti i nanijeti antibiotsku mast - objašnjava dr. Jurčević Zidar.
Tvrdi da se djeca mogu zaraziti na dječjem prskalištu bez bazena (splash pad), ali rizik obično ne dolazi iz same vode u zraku, već iz kontaminiranih površina i bliskog kontakta s drugom djecom. Iako prskališta nemaju stajaću vodu kao klasični bazeni, rizik od prijenosa slatkih krasta (impetiga) može postojati zbog sljedećih razloga:
- Zajedničke površine: Djeca na prskalištima dodiruju iste prskalice, mlaznice, ograde i podne obloge ili površine. Ako zaraženo dijete s otvorenim ranicama dodirne te površine, bakterije ostaju na njima i lako prelaze na sljedeće dijete.
- Bliski kontakt i trčanje: Prskališta su mjesta intenzivne igre gdje djeca stalno trče jedno pokraj drugog, sudaraju se i ostvaruju izravan kontakt koža o kožu, što je primarni način prijenosa impetiga.
- Mnogi moderni vodeni parkovi i prskališta koriste sustav u kojem se voda skuplja, filtrira, dezinficira i ponovno prska, a povremeno se nadopunjava vodovodnom vodom koja je klorirana i zdravstveno ispravna. Sustavi dezinfekcije su najčešće automatizirani, te se prate određeni parametri, kako bi voda bila sigurna za korisnike.
- Oštećena koža ljeti: Koža je ljeti češće izložena suncu, isušena, puna ogrebotina ili uboda komaraca. Kada takva oštećena koža dođe u doticaj s bakterijama na prskalištu, infekcija se razvija vrlo brzo.
Savjeti roditeljima
- Roditeljima se preporučuje da poduzmu nekoliko jednostavnih mjera kako bi smanjili rizik od zaraze tijekom boravka na prskalištima. Djecu treba naučiti da ne piju vodu iz prskalica niti da je drže u ustima. Ako dijete ima ogrebotinu, posjekotinu ili ubod, prije odlaska na prskalište potrebno je oštećeno mjesto zaštititi vodootpornim flasterom. Nakon igre dijete je važno temeljito oprati sapunom i čistom vodom te obrisati čistim ručnikom.
Ostanite kod kuće ako je dijete bolesno: Ako primijetite bilo kakve ranice, pustule ili ako dijete ima proljev, preskočite odlazak na plažu i druženje u kolektivu kako biste zaštitili drugu djecu. Koristite isključivo vlastiti ručnik i osobne stvari. Nikada ne posuđujte ručnike, igračke za vodu ili odjeću druge djece. Ako dijete koristi igračke za vodu na prskalištu, ne dopuštajte drugoj djeci da ih dijele bez prethodnog pranja. Naučite dijete da ne sjedi i ne leži izravno na mokrim površinama prskališta gdje se mogu skupljaju bakterije s tuđe kože - ističe dr. Jurčević Zidar.
Napominje da se impetigo može prenijeti kupanjem na plaži, ali rizik ne dolazi iz same morske vode, već iz ponašanja i uvjeta koji prate boravak na plaži. Morska voda sama po sebi nije idealan medij za preživljavanje bakterija Staphylococcus aureus i Streptococcus (uzročnika impetiga) zbog visokog saliniteta, no plaže su mjesta visokog rizika zbog mogućnosti nastanka malih površinskih ranica i bliskog kontakta djece tijekom igre i kupanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....