Priče o priuštivom stanovanju, porez na nekretnine, drastično veći nameti malim iznajmljivačima... ništa od toga, barem za sada, nije dovelo do manje cijene najma u Splitu niti je više stanova na tržištu. Upravo suprotno!
Najamnine u Hrvatskoj u godinu dana porasle su čak 40,1 posto, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji, odmah iza Rumunjske. Istodobno se, primjerice, u Splitu smanjuje ponuda stanova za dugoročni najam, a prosječna tražena cijena u svibnju dosegnula je 1147 eura mjesečno!
Prema podacima Eurostata koje je analizirao Euronews Business, stvarno plaćene najamnine u Europskoj uniji porasle su tri posto između drugog tromjesečja 2025. i istog razdoblja 2026. godine. U Hrvatskoj je rast iznosio 40,1 posto, a u Rumunjskoj čak 43,5 posto. Kada se uzme u obzir ukupna inflacija, najamnine su u obje zemlje realno porasle za više od 30 posto.
Hrvatska se tako našla na samom vrhu europske ljestvice poskupljenja stanovanja. No nacionalni podaci ne otkrivaju u potpunosti koliko je teško stanje na lokalnim tržištima, osobito u gradovima na obali, gdje se često kombinira dugoročni najam s turističkim iznajmljivanjem.
U Splitu najam u svibnju dosegnuo 1147 eura
Podaci Njuškala za prvih sedam mjeseci 2026. pokazuju da Split ima najizraženiju sezonalnost među analiziranim hrvatskim studentskim gradovima. Prosječna tražena mjesečna najamnina za stan u svibnju je iznosila 1147 eura, a do srpnja se spustila na 1055 eura.
Istodobno je broj aktivnih oglasa za dugoročni najam od siječnja do srpnja pao za 32 posto. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje ponude manjih stanova: broj oglasa za stanove do 55 četvornih metara smanjio se sa 709 u siječnju na 472 u srpnju.
Razlike među splitskim kvartovima pritom su velike. Prema Njuškalovoj analizi, prosječna tražena najamnina za stanove do 55 četvornih metara na Sućidru iznosila je 552 eura, u Varošu 671 euro, a na Bolu 705 eura. Na Žnjanu je iznosila 867 eura, dok je Lovret s 868 eura bio među najskupljim kvartovima s redovitom ponudom.
Riječ je o traženim cijenama iz oglasa, a ne nužno o iznosima koji se na kraju ugovaraju.
Zašto su najamnine u Hrvatskoj toliko porasle? Euronews Business prenosi ocjenu profesora Gojka Bežovana sa Sveučilišta u Zagrebu, koji upozorava da je velik dio hrvatskog stambenog fonda postao predmet financijskih ulaganja. Stanovi i nekretnine namijenjeni turizmu mnogima su postali jedan od glavnih načina ulaganja i čuvanja novca.
Zbog toga se dio stanova u novogradnji ne kupuje radi vlastitog stanovanja, a neke nekretnine ostaju prazne. Takva situacija može dodatno ograničiti dostupnost stanova za građane koji traže dugoročni najam.
Bežovan ističe i da je od 2025. uveden porez na nekretnine, nakon čega je tijekom 2025. i 2026. znatno porastao broj ugovora o najmu evidentiranih u Poreznoj upravi. Prema njegovu tumačenju, na tržište najma u većim gradovima ušao je veći broj kvalitetnijih stanova, ali uz cijene koje su znatno više od prosjeka.
U Hrvatskoj je, prema objašnjenju institucije koja dostavlja podatke Eurostatu, na statistički zabilježen rast najamnina utjecala i odluka zagrebačkih gradskih vlasti o povećanju cijena za određene kategorije socijalnih stanova. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je riječ o složenom problemu koji uključuje i privatno tržište, investicije i dostupnost stambenog fonda.
Obala pod pritiskom
Njuškalova analiza pokazuje da se tržište dugoročnog najma sve jasnije dijeli na kontinentalni i obalni dio Hrvatske. Dok je od siječnja do srpnja broj aktivnih oglasa porastao 26 posto u Zagrebu, 50 posto u Osijeku i 65 posto u Varaždinu, u Rijeci se smanjio 29 posto, a u Splitu 32 posto.
Osijek se pritom ističe kao najpristupačniji među analiziranim studentskim gradovima, s prosječnom traženom najamninom od oko 580 eura tijekom prvih sedam mjeseci godine. U Splitu je prosjek za sve stanove u srpnju bio gotovo dvostruko veći.
Neravnoteža ponude i potražnje nije samo hrvatski problem. Emma Rosser, direktorica istraživanja stambenog tržišta za regiju EMEA u tvrtki JLL, upozorava da snažna konkurencija za ograničen broj stanova u europskim gradovima podiže cijene novih ugovora o najmu. Na tržište utječu i demografske promjene te skuplji stambeni krediti, zbog kojih dio građana koji ne mogu kupiti vlastitu nekretninu ostaje dulje u privatnom najmu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....