Konferencija "Gospodarenje komunalnim otpadom u Dalmaciji – Izazovi, rješenja i prilike razvoja", u organizaciji Slobodne Dalmacije održana je u Tehnološkom parku Split na Dračevcu. Konferencija je okupila predstavnike lokalne i regionalne vlasti, komunalnih društava i gospodarstva kako bi se otvorila ključna pitanja gospodarenja komunalnim otpadom u Dalmaciji, s posebnim naglaskom na izazove u prikupljanju i razvrstavanju otpada, probleme koji se pojavljuju u praksi te moguća rješenja i razvojne prilike.
Sudionicima se obratio Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije, kazavši da se radi o prvorazrednoj temi koja je danas, a bit će i ubuduće, u središtu interesa javnosti te da se ne radi samo o komunalnom pitanju nego je važan parametar održivog razvoja društva.
- Kao najvećoj dalmatinskoj medijskoj kući, jasno nam je da ovakve teme zaslužuju javni prostor u kojem se o njima raspravlja - argumentirano, bez manipuliranja, jeftinog politiziranja i sveprisutnog populizma. Svjesni smo da će se na ovom pitanju testirati i uloga medija, koji nisu samo promatrači.
Mediji mogu i trebaju povezati institucije, gospodarstvo, stručnjake i građane, mediji trebaju postavljati pitanja, tražiti odgovore, otvarati prostor onima koji imaju što reći kako bi ovu složenu i bitnu temu učinili razumljivom širokoj javnosti. Bez toga, bez razumijevanja i prihvaćanja široke javnosti, gotovo pa svakog građanina, u bitci koja predstoji svakoj našoj sredini, neće biti moguće izići kao pobjednik - naglasio je Vinko Ursić Glavanović.
Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita, rekao je da je uspostava kružnog gospodarenja otpadom ključna te dodatno pojasnio taj pojam.
- Priča se odnosni i na energane i energetsko zbrinjavanje otpada. Grad je dužan zbrinjavati mulj od otpadnih voda, ali i inzistirati na dovršetku Lećevice. Vrlo rado ću govoriti kako gospodarenje otpada izgleda u praksi, Grad Split je si je zadao izgradnju pročišćivača pitke vode i otpadnih voda. Sudjelovao sam od početka u svim projektima, za procedure je potrebno sedam godina, a danas ćemo kvalitetno razgovarati o preprekama - kazao je Šuta.
Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, tvrdi da se radi o živoj i aktualnoj temi koja je u središtu cjelokupne hrvatske javnosti.
- Koliko god bih rekao da je Hrvatska posljednje desetljeće znatno napredovala, toliko su pomaci u gospodarenju otpada znatno manji. Osim količine otpada koje stanovništvo proizvodi, biološka komponentna je neadekvatna. Uzrok je što sustav gospodarenja otpadom je predvidio elemente građevine, ali dio objekata je izgrađen, dio u fazi građenja, dio se tek treba izgraditi. Stope odvajanja otpada su niske što je posljedica prostora i sezonalnosti. Nadam se da će ova rasprava biti lišena politikantstva i da ćemo stanje promatrati objektivno - zaključio je Šošić.
Nakon uvodnog dijela održan je prvi panel pod nazivom "Prikupljanje i razvrstavanje komunalnog otpada, problemi u praksi i moguća rješenja". Na panelu su sudjelovati Mihaela Mikulandra, predsjednica Uprave i direktorica Čistoće Dubrovnik, Vlado Pehar, član Uprave i direktor Čistoće Split, Antonia Glavina, direktorica Makarskog komunalca, Robert Graovac, član Uprave Cian d.o.o., te Ante Čikotić, direktor tvrtke INOVAPRO d.o.o.
Razgovor moderira Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije, koji je vodio raspravu o svakodnevnim izazovima s kojima se susreću komunalne službe, mogućnostima unaprjeđenja sustava prikupljanja i razvrstavanja otpada te rješenjima koja mogu pridonijeti učinkovitijem i održivijem gospodarenju otpadom u dalmatinskim gradovima i općinama.
Mikulandra je kazala da se za vrijeme sezone pritisak na sustav jako velik, te da se radi o povećanju od 75 posto. Tijekom siječnja radio se o 1900 tona, a u srpnju preko 2300 tona prikupljenog otpada.
- Prioritet nam je da grad bude čist, što podrazumijeva drugačiju organizaciju. Uveli smo poslijepodnevnu smjenu za pražnjenje spremnika na najudarnijim lokacijama, a kadrovski je svaka godina sve izazovnija. Domicilno stanovništvo je nezainteresirano za poslove prikupljanja otpada a prije tri godine odlučili smo se za zapošljavanje stranih radnik. Cjenik se nije mijenjao od 2010. godine unatoč svemu, prioritet su nam djelatnici. Cilj nam je onima koji rade u operativi povećamo plaće - rekla je Mikulandra uz napomenu da je poskupljenje usluge jednostavno neizbježno.
Vlado Pehar rekao je da se ljudima u Splitu ne isplati odvajati otpad te da trebaju zaključati sve spremnike i evidentirati količine otpada koje pojedini korisnici odlože.
- Cijena sakupljanja je takva, a ljudi nemaju motivacije za odvajati otpad jer financijski korisnik ostaje na istom. Reciklirani otpad je besplatan za korisnika, ali košta i Grad i komunalca. Split ljeti i zimi nije isti grad, u užem centru grada se otpad skuplja u tri smjene. Što se tiče novog cjenika, pušten je u savjetovanje. Trenutačno naplaćujemo po broju članova kućanstva, što ne možemo kontrolirati, a u slučaju da se radi o četiri člana kućanstva, diže se s 9,06 eura na više od 18 eura - kaže Pehar čime se nada da će se potaknuti recikliranje otpada.
Antonia Glavina poručila je da je Makarska specifična jer nema odlagalište te da će se tek zaključavanjem spremnik potaknuti građane na odvajanje otpada.
- Odlično surađujemo s komunalnim redarstvom i konstantno educiramo stanovništvo o posljedicama odlaganja otpada u prirodi. Budi se svijest kod građana, ilegalna odlagališta koja su postojala uz cestu smo uspjeli riješiti konkretnim kaznama. Makarska nema problem kada su u pitanju kućanstva, najveći problem predstavlja biootpad. Kada su u pitanju stambene zgrade, dužni su unutar svoje parcele dužni osigurati prostor za spremnik i brinuti se o njemu - pojasnila je Glavina. Dodala je da Makarska godina odavno odvozi otpad van županije, što je jako skupo, zbog čega su trebali povećati cijenu usluge. Trenutačno su na 24,39 posto odvajanja otpada.
Graovac smatra da je sve u životu stvar kompromisa te da ljude treba educirati, učiti i biti konstantan u tome.
- Kada ljudi imaju interes, napravit će puno toga. Interes je pokretač, sve to funkcionira i tako se stvara sustav. Strašno puno toga ovisi o tome kako se sustav organizira. Kroz, evo, recimo, primjer Makarske. Kad su oni zaključali, hajdemo ih tako nazvati, kontejnere, vidjeli smo da je došlo do velikog povećanja količine biootpada prikupljenog od gotovo svih hotela. Trebamo ga različito zbrinjavati prije nego što završi u komunalnom otpadu. Jednostavno, različiti modaliteti na kraju će dati rezultate - smatra Graovac.
Čikotić je, govoreći o postrojenju u Čaporicama, kazao da je njihova vizija prije svega bila inženjerska.
- Imamo rješenje za problem koji danas imamo u Rijeci, u Dubrovniku, u Zadru, u Splitu i dalje. Kada govorimo o manipulaciji smećem, u 50 posto slučajeva u pitanju je količina otpada. Ako riješimo samo biootpad, ostaju papir, plastika, karton, staklo i metal. Plastika će naći put, karton će naći put, staklenka će naći put. Reciklabilnost postoji, ali biootpad je taj koji generira metan i emisije, to je najveća prijetnja - kazao je Čikotić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....