Turska vlada odlučila je uskratiti dozvolu za rezanje rashodovanog nosača zrakoplova brazilske mornarice NAe "São Paulo". Ekolozi smatraju da bivši brod francuske mornarice (prijašnje ime "Foch") sadrži znatnu količinu azbesta, a nakon što tvrtka za rezanje brodova nije htjela provesti novi popis opasnih materijala, tursko Ministarstvo okoliša objavilo je kako neće izdati dozvolu za ulazak broda u turske vode, pisao je Maritime Executive u kolovozu 2022. godine.
"Zbog činjenice da ‘Izvješće o popisu opasnih dobara‘, koje treba biti sastavljeno tako da se na planu broda pokažu lokacije azbesta i drugih opasnih tvari te fotografiraju točke uzorkovanja, nije dostavljeno našem Ministarstvu, odlučeno je otkazati uvjetno odobrenje za dolazak broda", stalo je u izjavi ministra okoliša Murata Kuruma.
‘Slobodnoj‘ zabranjen ulazak na presicu Brodosplita. Zašto? Smeta im što smo iscrpno pisali o azbestu na brodu Moby Drea
Nakon što je Turska odbila prihvatiti brod "São Paulo" zbog zabrinutosti za okoliš, brod se vratio u Brazil, ali ga ni tamošnje luke nisu htjele primiti zbog rizika za okoliš i sigurnost. Brod je mjesecima plutao izvan brazilske obale bez mogućnosti pristajanja. U veljači 2023., brazilska mornarica ga je, zbog teškog stanja trupa i izostanka drugih rješenja, namjerno potopila na dubini od 5000 metara, oko 350 kilometara od obale, unutar brazilske jurisdikcije. Time nitko nije prihvatio brod – niti za reciklažu, niti za čuvanje – već je završio na dnu Atlantskog oceana, što je izazvalo osude ekoloških organizacija zbog prisutnosti azbesta i drugih toksičnih materijala na brodu.
Na brodu, kojem turska nije dala uploviti u njenu luku, bilo je oko sedam tona azbesta. Podsjetimo, MS "Moby Drea", 50 godina star, trenutno se nalazi u centru ekološke kontroverze u Splitu zbog značajnih količina azbesta na brodu. Ovaj 185 metara dug brod, izgrađen 1975. godine, doživio je transformaciju od nekadašnjeg trajekta do potencijalno opasnog plovila na kojem se nalazi toksični azbest. Uplovio je u splitski škver.
Prema izvorima, "Moby Drea" sadrži između 250-350 tona azbestnih panela koji se nalaze u pregradnim zidovima putničkih kabina. Ovaj azbest je uklopljen u sendvič panele debljine 2 centimetra, gdje je materijal fiksiran između dva metalna sloja. Paneli su korišteni za protupožarnu zaštitu klase A60 tijekom gradnje broda u 70-im godinama, kada je upotreba azbesta bila standardna praksa.
Brod je originalno bio jedan od najmodernijih trajekta u svom vremenu, sposoban za brzinu od 27 čvorova i kapacitet od 1900 putnika i 500 vozila. Tijekom svoje dugogodišnje karijere, služio je na različitim rutama između Švedske, Engleske, Nizozemske i kasnije između Italije i Sardinije.
Bangladeš, Pakistan i Indija prihvaćaju takve brodove. I Hrvatska!
U Europskoj uniji, prema Uredbi o recikliranju brodova, primanje brodova s opasnim materijalima, uključujući azbest, moguće je isključivo ako postoji detaljan i vjerodostojan plan za dekontaminaciju i zbrinjavanje, pod nadzorom nadležnih tijela. Ako nema takvog plana, ili ako opasnost nije jasno definirana i kontrolirana, pristup se može zabraniti.
Turska je poznata po tome da, iako ima nekoliko velikih brodogradilišta specijaliziranih za rezanje brodova, često odbija prihvatiti brodove s azbestom bez uvjerljive i transparentne dokumentacije o opasnim materijalima, kao što je bio slučaj s brodom São Paulo. Odluka o odbijanju pristupa donosi se i zbog europskih i nacionalnih propisa koji zahtijevaju zdravu i sigurnu obradu otpada.
Sjedinjene Američke Države imaju samo jedno značajno registrirano postrojenje za reciklažu brodova, ali zbog visokih troškova i zahtjeva za ekološku sigurnost brodove s azbestom uglavnom ne prihvaćaju, pa američki ili europski brodovi najčešće završavaju u lukama trećih zemalja.
Dok europske i razvijene zemlje odbijaju brodove s azbestom ili ih prihvaćaju pod vrlo strogim uvjetima, većina tih brodova završava u Južnoj Aziji (Bangladeš, Pakistan, Indija), gdje su regulacije vrlo slabe ili nepostojeće, pa ekološki rizici nisu prepreka prihvatu tog otpada.
Vratimo se na brazilski brod: ekološki aktivisti su tada tvrdili da je putovanje broda na rezanje prekršio Baselsku i Barcelonsku konvenciju. Također, sugeriraju da inicijalni popis opasnih materijala nije bio vjerodostojan jer je utvrdio sumnjivo malu količinu azbesta.
– Treba pohvaliti Tursku što je tražila pravi i točan pregled i popis materijala. Trenutni popis jednostavno nije uvjerljiv na temelju onoga što znamo o starijim nosačima zrakoplova. Imamo stvarne zabrinutosti da je dostavljeni popis značajno podcijenio količinu opasnih materijala na brodu "São Paulo" – izjavio je Nicola Mulinaris, politički savjetnik organizacije NGO Shipbreaking Platform.
Brodovi građeni s azbestom zbrinjavaju se prema strogo reguliranim postupcima zbog visokog rizika za zdravlje i okoliš.
Ključni koraci uključuju:
► Identifikacija i procjena: Prvo se utvrđuje točna količina i lokacija azbesta na brodu, najčešće kroz popis ili inventar opasnih materijala proveden od strane ovlaštenih stručnjaka.
► Uklanjanje panela ili materijala s azbestom: Uklanjaju se isključivo specijalizirani materijali koji u sebi sadrže azbest (najčešće paneli u zidovima ili stropovima, izolacije). Ti paneli su obično “zatvorenog tipa” – azbest je ugrađen između dva metalna sloja, pa nije slobodan u zraku, a svi zahvati na njima izvode se tako da se izbjegne oštećivanje i oslobađanje prašine.
► Rad uz stroge mjere zaštite: Sve radove izvode posebno obučeni radnici u punoj zaštitnoj opremi, pod kontinuiranim stručnim nadzorom. Korištenje zaštitnih odijela za jednokratnu upotrebu, maski, filtracija zraka i drugih mjera je obavezno, a radnici moraju biti prethodno medicinski pregledani.
► Pakiranje i skladištenje: Svi uklonjeni azbestni materijali odmah se omataju u posebne višeslojne plastične folije, hermetički zatvaraju i skladište do predaje ovlaštenoj tvrtki za daljnje gospodarenje opasnim otpadom.
► Zbrinjavanje: Posebne tvrtke ovlaštene za opasni otpad preuzimaju taj materijal, koji se potom odvozi na deponije predviđene isključivo za zbrinjavanje azbesta ili se izvozi u zemlje koje imaju ovakve kapacitete.
► Praćenje i mjerenje: Tijekom svih radova mjeri se koncentracija azbesta u zraku, a završetak procesa zahtijeva potvrdu da u okolini više nema rizika od izlaganja.
► Sve aktivnosti nadziru inspektori: sanitarni, radni i okolišni inspektori sudjeluju u nadzoru, a postupci su regulirani nacionalnim i EU propisima (npr. Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, Pravilnik o građevnom otpadu i sl.).
Brodovi građeni od azbesta ne mogu biti rezani ili reciklirani na uobičajen način, nego se prije toga moraju temeljito dekontaminirati odnosno ukloniti svi azbestni materijali uz najvišu razinu zaštite radnika i okoliša.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....