Listerija u dalmatinskoj panceti, salmonela u rajčicama. Ova upozorenja stižu kada su proizvodi već mogli završiti na stolovima građana. Što ako se netko razboli, tko snosi odgovornost i imaju li pravo na naknadu i oni koji su kontaminiranu hranu pojeli, ali zasad nemaju simptome?
Vijesti o pronalasku Listerije u dalmatinskoj panceti i salmonele u rajčicama ponovno su otvorile pitanje koje se tiče svakog potrošača: koliko je naš sustav sigurnosti hrane doista učinkovit i što se događa s ljudima koji su potencijalno opasan proizvod već konzumirali prije nego što je upozorenje stiglo do javnosti?
Opoziv proizvoda nužna je mjera zaštite zdravlja. No postoji problem koji se ne može riješiti povlačenjem robe s polica: što je s onima koji su proizvod već pojeli? Mogu li očekivati zdravstvene posljedice, kome se trebaju obratiti i imaju li pravo tražiti naknadu štete?
Panceta i rajčice
Listerija i salmonela nisu ista bakterija, ali obje mogu uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.
Listerija može preživjeti, pa i razmnožavati se na temperaturama hladnjaka. Posebno je opasna za trudnice, starije osobe i ljude oslabljenog imuniteta. Simptomi mogu biti blagi ili izostati, ali u rizičnim skupinama infekcija može izazvati teške komplikacije.
Salmonela najčešće izaziva proljev, grčeve u trbuhu, povišenu temperaturu, mučninu i povraćanje. Simptomi se mogu pojaviti nekoliko sati ili dana nakon konzumacije, a kod pojedinih osoba bolest može zahtijevati bolničko liječenje.
Problem je u tome što kontaminiranu hranu često nije moguće prepoznati pogledom, mirisom ili okusom. Proizvod može izgledati potpuno uobičajeno, a ipak predstavljati zdravstveni rizik.
Važno je pritom naglasiti da konzumacija kontaminirane hrane ne znači nužno da će se osoba razboljeti. Međutim, odsutnost simptoma neposredno nakon obroka ne isključuje mogućnost kasnije pojave bolesti, osobito kod listerioze.
Što ako ste već pojeli hranu?
Upravo je to pitanje koje izaziva najveću zabrinutost. Kada se objavi opoziv, dio proizvoda može još biti u trgovinama i skladištima, ali dio je možda već konzumiran u kućanstvima i ugostiteljskim objektima.
Povlačenjem proizvoda može se spriječiti daljnja konzumacija, no ono ne može ukloniti rizik za ljude koji su hranu već pojeli.
Ako se osoba razboli nakon konzumacije proizvoda obuhvaćenog opozivom, liječniku treba navesti naziv proizvoda, vrijeme konzumacije i podatke s ambalaže, ako su dostupni. Posebno je važno da trudnice, starije osobe i imunokompromitirani pacijenti pravodobno zatraže liječnički savjet ako se pojave simptomi koji bi mogli upućivati na infekciju.
HACCP sustavi
Proizvođači hrane obvezni su primjenjivati odgovarajuće postupke higijene i sustave upravljanja rizicima, uključujući HACCP. Njihova je zadaća prepoznati opasnosti, spriječiti kontaminaciju, nadzirati proizvodnju i reagirati kada se utvrdi problem.
Uz to, nadležna državna tijela provode službene kontrole, a europski sustav RASFF omogućuje razmjenu upozorenja o rizicima u hrani među državama.
Kontaminacija se ipak može dogoditi preko sirovina, vode, opreme, radnih površina ili tijekom rezanja, pakiranja i prijevoza. Laboratorijsko testiranje obuhvaća uzorke, a ne nužno svaki pojedinačni proizvod. Ako bakterija nije ravnomjerno raspoređena u seriji, uzorak može biti negativan, dok drugi dio iste serije može biti kontaminiran.
Mogu li građani tražiti odštetu ako su pojeli kontaminirani proizvod?
Pravno pitanje postaje posebno važno kada se razmatra odgovornost za posljedice koje kontaminirana hrana može izazvati.
Ako se osoba razboli i može dokazati da je bolest povezana s neispravnim proizvodom, može postojati osnova za zahtjev za naknadu štete. Ovisno o okolnostima, zahtjev može obuhvatiti troškove liječenja, izgubljenu zaradu i druge opravdane izdatke, a moguće je tražiti i naknadu neimovinske štete kada su ispunjeni zakonski uvjeti.
Za takav zahtjev ključni su dokazi: medicinska dokumentacija, rezultati laboratorijskih pretraga, podaci o proizvodu, račun ili ambalaža te, kada je dostupna, dokumentacija koja povezuje oboljenje s konkretnom serijom hrane.
No što je s ljudima koji su proizvod pojeli, ali se nisu razboljeli?
Tu je pravna situacija bitno drukčija.
Prema općim pravilima hrvatskog odštetnog prava, sama činjenica da je osoba konzumirala kontaminirani proizvod ne znači automatski da ima pravo na novčanu naknadu. U pravilu je potrebno utvrditi postojanje pravno priznate štete i njezinu povezanost s proizvodom.
Sama zabrinutost zbog moguće infekcije obično nije dovoljna za odštetni zahtjev. Ako osoba ima ozbiljne psihičke posljedice ili drugu dokazivu štetu, pitanje naknade procjenjuje se pojedinačno, prema okolnostima i primjenjivim zakonskim pravilima.
Drugim riječima, osoba koja se razboljela može imati osnovu za odštetu, dok osoba koja je proizvod pojela, ali nije pretrpjela dokazivu štetu, u pravilu nema automatsko pravo na naknadu samo zbog izloženosti riziku.
Tko odgovara ako se utvrdi propust?
Odgovornost ovisi o uzroku kontaminacije i utvrđenim činjenicama. Ovisno o slučaju, mogu se razmatrati odgovornost proizvođača, drugih sudionika u lancu opskrbe ili odgovornost za konkretne propuste u nadzoru, ako za nju postoji zakonska osnova.
Treba razlikovati građansku odgovornost, koja može dovesti do naknade štete, od kaznene odgovornosti, za koju je potrebno utvrditi obilježja kaznenog djela.
Sama prisutnost bakterije u hrani nije dovoljna da bi se zaključilo kako je netko počinio kazneno djelo. No ako istraga utvrdi ozbiljne propuste ili drugo kažnjivo postupanje, slučaj se može prijaviti nadležnim tijelima.
Za građane koji sumnjaju da su se razboljeli nakon konzumacije opozvanog proizvoda važno je sačuvati ambalažu, LOT broj, račun i medicinsku dokumentaciju te prijaviti sumnju nadležnom liječniku, epidemiologu ili inspekciji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....