Hrvatsko tržište maslinova ulja bilježi povijesni preokret. Domaća proizvodnja snažno je pala, dok je uvoz prvi put premašio količinu proizvedenu u Hrvatskoj. Istodobno su se cijene na međunarodnom tržištu znatno stabilizirale.
Hrvatska je tijekom 2025. godine proizvela oko 45.700 hektolitara maslinova ulja, što je približno 27 posto manje nego godinu ranije.
Za usporedbu, 2024. godine domaća je proizvodnja dosegnula gotovo 63.000 hektolitara. Istodobno je Hrvatska tijekom 2025. godine uvezla 5.497 tona maslinova ulja, odnosno približno 59.918 hektolitara, ukupne vrijednosti 27,5 milijuna eura.
Time je količina uvezenoga maslinova ulja prvi put premašila domaću proizvodnju.
Riječ je o podatku koji jasno pokazuje koliko se promijenila slika hrvatskog tržišta. U godini kada je domaći urod značajno podbacio, tržište je razliku nadoknadilo većim oslanjanjem na uvoz.
Posebno je zanimljiva struktura uvoza. Čak 81 posto ukupno uvezene količine odnosilo se na ekstra djevičansko maslinovo ulje, dakle na kategoriju koja predstavlja najkvalitetniji segment maslinovih ulja.
Najviše ekstra djevičanskoga maslinova ulja Hrvatska je uvezla iz Španjolske i Italije.
Prosječna uvozna cijena maslinova ulja tijekom 2025. godine iznosila je 5,23 eura po kilogramu.
Pritom je ulje iz Italije bilo skuplje. Prosječna cijena uvoza iz Italije iznosila je 5,70 €/kg, dok je maslinovo ulje iz Španjolske u prosjeku stajalo 4,52 €/kg.
Iako je domaća proizvodnja pala, cijene maslinova ulja na međunarodnom tržištu tijekom 2025. godine znatno su se stabilizirale u odnosu na prethodne dvije godine.
Prosječne uvozne cijene ekstra djevičanskoga maslinova ulja bile su čak 68 posto niže nego tijekom 2024. godine.
U odnosu na 2023. godinu, kada je tržište bilo pogođeno izrazito visokim cijenama, bile su 30,3 posto niže.
To znači da se na tržištu istodobno događaju dvije naizgled suprotne stvari: Hrvatska proizvodi manje, ali se uvozi više i po znatno povoljnijim cijenama nego prethodnih godina.
Prosječna proizvođačka cijena maslinova ulja u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 15,14 €/l, dok je godinu ranije iznosila 14,64 €/l.
S druge strane, prosječna veleprodajna cijena ekstra djevičanskoga maslinova ulja u pakiranju od jedne litre i većem iznosila je 10,42 €/l, nakon 12,00 €/l u 2024. godini.
Ove brojke pokazuju da kretanje cijene uvoznog ulja nije isto što i kretanje cijene domaćeg proizvoda. Na konačnu cijenu koju plaća potrošač utječu proizvodnja, prerada, pakiranje, transport, trgovina i brojni drugi troškovi.
Zašto je domaća proizvodnja toliko pala? Jedan od ključnih razloga su vremenske prilike.
Dugotrajne suše, visoke temperature i toplinski valovi sve snažnije utječu na maslinike i prinose. Nakon rekordne 2024. godine, hrvatski su maslinari u 2025. zabilježili znatan pad proizvodnje.
Takve oscilacije nisu samo problem proizvođača. One izravno utječu i na potrebu za uvozom kako bi se osigurala dovoljna količina ulja za domaće tržište.
Hrvatska i dalje ima snažan potencijal za proizvodnju kvalitetnog maslinova ulja, ali proizvodnja postaje sve nepredvidljivija. Stabilniji prinosi, prilagodba klimatskim uvjetima, učinkovitije upravljanje vodom i ulaganja u suvremenu proizvodnju bit će ključni za konkurentnost domaćih maslinara.
Istodobno, potrošači trenutačno imaju jednu važnu okolnost na svojoj strani, međunarodne cijene maslinova ulja više nisu na ekstremnim razinama iz prethodnih godina.
No upravo zato je aktualna situacija zanimljiva jer nije samo pitanje koliko će koštati boca maslinova ulja. Pitanje je i koliko će ga Hrvatska u budućnosti moći proizvesti sama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....