Hrvatsko maslinarstvo posljednjih je godina napravilo velik iskorak kada je riječ o kvaliteti ulja, podizanju novih nasada, modernizaciji prerade i prepoznatljivosti domaćih proizvođača. Hrvatska ulja redovito osvajaju i priznanja na međunarodnim natjecanjima, interes za ekstra djevičansko maslinovo ulje raste, a masline se sade i na površinama koje donedavno nisu bile u ozbiljnijoj proizvodnji. No iza slike sektora koji se razvija stoje brojke koje pokazuju koliko je proizvodnja osjetljiva na vremenske prilike – Hrvatska je tijekom 2025. godine prvi put uvezla više maslinova ulja nego što ga je proizvela, nakon što je samo godinu ranije ostvarila rekordnu domaću proizvodnju!
Razlika između dvije uzastopne godine vrlo je velika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koje je obradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u 2024. godini proizveden je 62.771 hektolitar maslinova ulja, što je bio najbolji rezultat u promatranom razdoblju od 2010. godine. Već 2025. proizvodnja se spustila na 45.732 hektolitra, odnosno za 17.039 hektolitara ili 27,14 posto. Takve oscilacije nisu novost –statistički podaci iz proteklih desetak godina pokazuju izmjenjivanje vrlo dobrih i znatno slabijih sezona. U 2021. godini proizvedeno je 32.036 hektolitara ulja, godinu poslije 55.088 hektolitara, a 2023. proizvodnja je ponovno pala na 38.231 hektolitar. Nakon snažnog skoka tijekom 2024. uslijedio je novi pad.
Brojke o samom plodu još jasnije pokazuju kakva je bila 2025. godina. Površina maslinika povećana je s 20.106 hektara u 2024. na 20.593 hektara u 2025., ali je proizvodnja maslina istodobno pala s 54.414 na 33.731 tonu. To je smanjenje od 38 posto, dok je prosječan prinos pao s 2,7 na 1,6 tona po hektaru. Drugim riječima, Hrvatska je imala nešto više površina pod maslinama, ali znatno manje ploda.
DVA MJESECA BEZ KIŠE I TEMPERATURE IZNAD 35 STUPNJEVA
Jedan od razloga tako velikih razlika između sezona treba tražiti u vremenskim uvjetima kojima je maslina izložena tijekom vegetacije. Dugotrajna suša, toplinski valovi i manjak vode tijekom razvoja ploda postaju sve ozbiljniji proizvodni problem, osobito u nasadima bez mogućnosti navodnjavanja.
Maslina slovi za kulturu dobro prilagođenu mediteranskoj suši, ali ni njezina otpornost nije neograničena. Kada visoke temperature potraju, a raspoložive vode u tlu nema dovoljno, stablo mora smanjiti gubitak vode i prilagoditi intenzitet svojih životnih procesa novim uvjetima. Problem je izraženiji ako se ekstremne vrućine podudaraju s razdobljem važnim za razvoj i rast ploda.
Takvo vrijeme mijenja i kalendar radova. Produžena topla razdoblja ubrzavaju pojedine faze razvoja pa se sve više govori o ranijem početku berbe. Maslinari više ne mogu datum berbe određivati prema navici ili prema tome kada se ona na određenom području tradicionalno provodila.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pad proizvodnje ne smatra razlogom za uzbunu te ga povezuje s klimatskim promjenama, ali i s nedovoljnim provođenjem pojedinih agrotehničkih mjera. Time se otvara i pitanje prilagodbe proizvodnje novim uvjetima, od pravilnog održavanja tla i hranidbe stabala do navodnjavanja ondje gdje za njega postoje tehničke mogućnosti.
UVOZ NARASTAO NA 60 TISUĆA HEKTOLITARA
Domaća proizvodnja pada, a količina ulja koja je stizala iz inozemstva snažno je rasla. Tijekom 2024. Hrvatska je uvezla približno 37 tisuća hektolitara maslinova ulja. Već 2025. uvoz se približio brojci od 60 tisuća hektolitara. Time se dogodila prekretnica – količina uvezenoga maslinova ulja prvi je put premašila domaću proizvodnju, i to za približno 31 posto!
Rast uvoza ne može se promatrati samo kao posljedica jedne loše domaće sezone – tržište se posljednjih godina mijenja i na strani potrošnje. Hrvatski su se proizvođači petnaestak godina trudili potrošačima približiti razliku između pojedinih kategorija ulja i povećati interes za ekstra djevičansko maslinovo ulje. Znatniji porast interesa primjećuje tijekom posljednjih pet godina.
Unatoč tome, Hrvatska se prema podacima navedenima u izvornom tekstu i dalje nalazi ispod europskog prosjeka po potrošnji maslinova ulja. Prostor za povećanje domaće potrošnje stoga postoji, ali veća potražnja sama po sebi ne znači i veću domaću proizvodnju ako količine s hrvatskih maslinika snažno variraju iz godine u godinu.
MASLINICI RASTU, ALI DOPRINOS TREBA ČEKATI GODINAMA
Pad proizvodnje tijekom 2025. ne znači da interes za maslinarstvo u Hrvatskoj nestaje. Problem je što se rezultat takvog ulaganja ne vidi odmah – mladom stablu potrebno je vrijeme da razvije krošnju i korijenov sustav te dođe do razdoblja u kojem može davati stabilnije i veće količine ploda.
Masline puni rod dosežu nakon približno deset godina, zbog čega bi se jači učinak nasada podignutih tijekom posljednjeg vala sadnje mogao osjetiti za tri do četiri godine. To znači da sadašnje povećavanje površina ne treba automatski uspoređivati s količinom ulja proizvedenom u istoj sezoni. Današnja sadnja ulaganje je čiji će se puni proizvodni rezultat vidjeti tek nakon niza vegetacijskih ciklusa.
Pred hrvatskim maslinarstvom zato istodobno stoje dva zadatka – potrebno je očuvati i stabilizirati postojeću proizvodnju u uvjetima sve zahtjevnijih ljeta, ali i omogućiti mladim nasadima da dođu do pune rodnosti. Povećanje broja hektara neće dati očekivani rezultat bez kvalitetnog upravljanja nasadom, stručnog praćenja i prilagođavanja agrotehnike uvjetima pojedine lokacije.
Državni tajnik Tugomir Majdak smatra da bi jače povezivanje proizvođača moglo poboljšati njihov položaj. Udruženi maslinari lakše mogu nastupati na tržištu, povoljnije nabavljati repromaterijal i potrebnu opremu te organiziranije koristiti stručnu pomoć kako bi podizali količinu i kvalitetu proizvodnje.
Pitanje kvalitete pritom ostaje velika prednost hrvatskog maslinarstva. Srećko Gross, predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta, naglašava vrijednost maslinova ulja u prehrani te važnost njegovih polifenola, spojeva zbog kojih se ekstra djevičansko maslinovo ulje povezuje s povoljnim prehrambenim svojstvima. Njegova je poruka da bi domaću potrošnju trebalo povećavati, posebno imajući na umu da Hrvatska još nije dosegnula europski prosjek konzumacije.
Prema informacijama objavljenima uz podatke o padu proizvodnje, otvorene su i prijave za nove potpore namijenjene sektoru, ukupne vrijednosti 20 milijuna eura. Financijska pomoć može olakšati ulaganja, no dugoročni odgovor na velike godišnje oscilacije proizvodnje morat će uključivati i prilagodbu nasada sve izraženijim klimatskim pritiscima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....