U Dolu se 14. kolovoza ponovno sprema Noć hrapoćuše, i to 15. po redu. Manifestacija koja je prije petnaest godina počela s tek osam hrapoćuši i nekoliko stolova danas je prerasla u prepoznatljivu gastro manifestaciju. Prošle je godine u malo selo sa stotinjak stanovnika stiglo oko 1500 ljudi, pa su organizatori ove godine dio programa preselili na zog kako bi posjetiteljima omogućili više mjesta.
Dolska torta rustikalnog izgleda ime je dobila po kamenu koji okružuje selo i od kojega su građeni suhozidi, kuće i gospodarski objekti. Njezina je priprema 2012. godine proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom, a recept se generacijama prenosio usmenom predajom.
„Stroga receptura ne postoji i nigdje nije zapisana. Jedini dokaz koji smo našli, koji je opstao u narodnoj predaji, jest da su naše none to činile. Neko datiranje bilo bi da se sigurno 300 godina to već radi ovdje u Dolu“, kaže Jarko Gospodnetić, predsjednik udruge Hrapoćuša.
Udruga Hrapoćuša osnovana je 2008. godine, članice udruge tada su krenule od vrata do vrata, razgovarale sa starijim ženama i prikupljale njihova znanja o pripremi torte. Četiri godine poslije tradicija je dobila službenu zaštitu.
Upravo je oko te tradicije prije 15 godina nastala i Noć hrapoćuše, zamišljena kao gastronomska manifestacija koja će ponuditi nešto posebno i predstaviti ono što Dol ima.
No Noć hrapoćuše pritom odavno nije samo večer u kojoj se kuša poznata dolska torta. Ideja je da se posjetitelju ponudi cjelovit doživljaj Dola – od hrane, preko kulture i starih običaja, do samog prostora, špilja i predaja koje su se u njemu sačuvale i, naravno, glazbenog programa.
„Pazimo na sve detalje. Od gastro do vizualnog, do zvuka napravimo jedan zaokružen doživljaj“, kaže Gospodnetić.
U potrazi za Viverima
Jedan od najzanimljivijih dijelova ovogodišnjeg programa odvijat će se u najstarijem dijelu Dola, među špiljama od kamena hrapoćuše. Ondje će ponovno biti osvijetljene špilje i obnovljena Kućica vivera, a prostor će biti obogaćen i zvučnim efektima.
Upravo su viveri, mitska bića za koja se prema dolskoj predaji vjerovalo da su obitavala u špiljama, s vremenom postali jedan od simbola mjesta. Nekada su „viveri“ bili pogrdan naziv kojim su Postirani nazivali Doljane, no mještani su s vremenom odlučili tu priču okrenuti u svoju korist.
„Kako su se vremena počela mijenjati, tamo devedesetih na dvijetisućite počeli smo tražiti nešto autohtono i graditi priču o Dolu pa smo zaključili da taj nadimak viveri može biti plus, a ne minus“, govori Gospodnetić.
Danas su viveri motiv na majicama i magnetima, imaju svoju kućicu, a ove godine postaju i dio dječje igre „U potrazi za Viverima“. U osvijetljenim špiljama bit će skriveno pet ili šest figurica Vivera koje će djeca, sama ili s roditeljima, morati pronaći i fotografirati. Oni koji pronađu sve viverе ulaze u nagradnu igru.
Poseban ugođaj pokušat će se postići i zvukom – uz rasvjetu će se u prostoru čuti zvuk kukavice. Tako špilje neće biti samo kulisa, nego dio cijelog iskustva.
Od hrapoćuše do vitalca
U središtu manifestacije ipak ostaje ono po čemu je dobila ime. Ove godine pripremljeno je 27 velikih hrapoćuši koje će se rezati i prodavati na komade te još 20 manjih, veličine tanjura, koje će posjetitelji moći ponijeti kući.
Uz njih će se pripremati vitalac, brujet, domaći kruh, peciva iz krušne peći sa slanim inćunima, a na pet štandova ponudit će se domaći med, sirevi, pršuti, varenik i likeri. Na jednom od štandova bit će i pet vrsta starih tradicionalnih kolača.
Ove godine štandovi se sele na zog, čime se želi otvoriti više prostora za posjetitelje. Na istom će se prostoru djeca moći upoznati i sa starim dolskim igrama – guranjem kola kroz kale, igrom s kolutima, krpenjačama i drvenim balotama.
Za glazbeni dio jubilarne večeri zaduženi su klapa Munita iz Zadra i bend Akademik.
Kultura i 15 godina tradicije
Kulturni program također ostaje važan dio Noći hrapoćuše. Ove godine će se kroz fotografije prikazati kako je manifestacija izgledala od prvog izdanja do danas. Izložbu priprema Jasna Damjanović iz Centra za kulturu Brač, a bit će izloženi i plakati Noći hrapoćuše tijekom svih 15 godina.
Kulturni dio programa trajat će oko 40 minuta, a u sklopu programa predstavit će se i knjižica autora Nikole Dominisa o ljubavnoj priči koja se, prema zapisu iz jednog bračkog zbornika, dogodila u Dolu prije oko 200 godina između kćeri bračkog kneza i jednog seljaka.
Manifestaciju nosi cijeli Dol
Koliko je Noć hrapoćuše u 15 godina narasla, možda najbolje pokazuje usporedba s prvim izdanjem. Tada je bilo samo osam hrapoćuši, nije bilo šanka, a stolova je bilo više nego kolača. Danas se organizatori moraju baviti parkingom, rasporedom štandova i načinom kako u malo selo smjestiti tisuće ljudi. Prošle godine, kaže Gospodnetić, red parkiranih automobila protezao se gotovo do pola puta prema Postirima.
Iza svega stoji oko 80 volontera – u selu u kojemu živi stotinjak ljudi. Sudjeluju oni koji pripremaju hrapoćuše i druge kolače, rade na štandovima i šanku, brinu o programu, rasvjeti i zvuku, a pomažu i generacije čiji su roditelji ili preci iz Dola, iako danas žive drugdje.
„A djecu, njih upregnemo gotovo svih“, govori Gospodnetić.
Zarada od manifestacije ostaje u mjestu i ulaže se u Dol – od pomoći pri obnovi crkve do rasvjete i drugih sadržaja.
„Tu večer svi pokazujemo radost i veselje, da i drugi vide s kojim entuzijazmom mi to radimo i da stvarno volimo ovo naše malo misto“, kaže Gospodnetić.
Ovogodišnju Noć hrapoćuše organiziraju Udruga Hrapoćuša, Centar za kulturu Brač i Turistička zajednica Postira, uz podršku Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Općine Postira, Pasture d.o.o. i Hrvatske poštanske banke.
U petak, 14. kolovoza, Dol će ponovno biti pozornica Noći hrapoćuše. Kale, špilje i konobe ispunit će mještani i njihovi gosti, a kroz večer će se spojiti ono najbolje što mjesto ima – od kamena i hrane do starih priča, glazbe, Vivera i ljudi koji već 15 godina ovu večer stvaraju zajedno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....